Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 12. 3. 2021.

Najvažnija politička tema u ovom je trenutku brža distribucija cjepiva

Premijer Plenković ocijenio je sve svoje sastanke u Bruxellesu vrlo sadržajnima i korisnima, a najvažnijom političkom temom trenutka smatra nabavu i distribuciju cjepiva protiv COVID-a 19

Predsjednik Vlade Andrej Plenković završio je dvodnevni posjet Bruxellesu. U izjavi za medije rezimirao je glavne teme sastanka s čelnicima Europske unije.

"Ponovio sam čvrst stav Hrvatske da Europska komisija, koja je i pregovarala s pojedinim farmaceutskim kompanijama, inzistira na bržoj isporuci cjepiva diljem država članica, jer je to za sve prioritet. U tom pogledu, imam uvjeravanja predsjednice Komisije da je to dnevna zadaća i nje i ostalih povjerenika koji nastoje da se ispune obveze koje su preuzete", istaknuo je i podsjetio da je Hrvatska naručila 6,8 milijuna doza cjepiva zasada te dodao da je spremna naručiti i više.

Zahtjev za sredstva iz Europskog fonda solidarnosti

Europskim čelnicima premijer Plenković najavio je da će Hrvatska kroz desetak dana uputiti drugi zahtjev za sredstvima iz Europskog fonda solidarnosti zbog šteta nastalih u potresu u prosincu.

"Procjene šteta su završene, sada se radi na finalizaciji dokumenta koji će Vlada prihvatiti idućeg tjedna i potom ga poslati u Europsku komisiju", rekao je i dodao kako očekuje da u odgovoru na zahtjev Komisija bude i širokogrudna i pravedna te da pomogne Hrvatskoj u obnovi.

Treća važna tema bila je izrada Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, rekao je premijer podsjetivši da je Hrvatska bila u srpnju prošle godine jedna od onih država članica koja se izborila za najviše sredstava kada se usporedi BDP i broj stanovnika.

"Mi smo u finalizaciji Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, za 6,3 milijarde eura koja su nam na raspolaganju kroz 5+1 komponentu – gospodarstvo; pravosuđe, javna uprava i državna imovina; znanost, obrazovanje i istraživanje; socijalna politika i tržište rada; zdravstvo; te energetska učinkovitost i obnova zgrada", kazao je premijer Plenković.

Dublja integracija – ulazak u eurozonu i Schengen

Od ostalih tema izdvojio je temu dublje integracije, koja je Hrvatskoj stalno važna, odnosno pristupanje eurozoni i Schengenu.

Dodao je da, što se tiče Schengena, Hrvatska očekuje još jednu potvrdu Europske komisije o ispunjavanju svih tehničkih kriterija, a nakon toga se radi smo još o političkoj odluci da Hrvatska postane članicom.

Što se tiče ulaska u eurozonu, nakon ulaska u Europski tečajni mehanizam II u srpnju prošle godine, sada Hrvatska radi na planu zamijene kune eurom.

Europska unija otpočetka je ulagala u istraživanje novog cjepiva

Odgovarajući na pitanja novinara o daljnjoj distribuciji cjepiva, premijer Plenković kazao je da Komisija intenzivno razgovara sa svim farmaceutskim kompanijama od koje je naručila cjepiva.

Što se tiče cjepiva Johnson&Johnsona, koji je Europska agencija za lijekove odobrila jučer, premijer Plenković rekao je da bi oni prve doze svoga cjepiva trebali isporučiti za mjesec dana.

"Cilj i Komisije i svih država članica je da se to ubrza. Najvažnije je da se podignu proizvodni kapaciteti, da taj proces od sirovina do same izrade cjepiva, punjenja, pakiranja i isporuke bude brz i učinkovit", istaknuo je.

Podsjetio je da je Europska unija od početka ulagala u istraživanje novoga cjepiva koje prije nije postojalo pa je stoga, dodao je, Unija dijelom rješenja i kroz Koaliciju za cijepljenje koja je pokrenuta za vrijeme hrvatskoga predsjedanja.

Sve su države, dodao je, naručivale određene doze cjepiva od pojedinih kompanija, a to je ovisilo o informacijama koje su tada stizale o tome koja će kompanija prva biti gotova.

Tada se činilo da će prvo proizvedeno cjepivo biti ono AstraZenece pa je i Hrvatska iz tog razloga od te kompanije naručila 2,7 milijuna doza.

Nakon toga, Hrvatska je od Pfizera naručila prvo 900 tisuća doza cjepiva, da bi nakon dva povećanja narudžbe došla do 1,9 milijuna doza toga cjepiva.

Poteškoće očito nastaju u proizvodnom procesu – enormne količine cjepiva moraju se proizvesti u kratkom roku

Uslijedilo je naručivanje po milijun doza Moderninog i cjepiva tvrtke Jonhson&Johnson, podsjetio je premijer Plenković.

"Sada se događa da se ta cjepiva dostavljaju, ali poteškoće nastaju u proizvodnom procesu. To su enormne količine cjepiva koje se moraju proizvesti u kratkom roku koje očito nisu dovoljne za sve narudžbe koje su išle prema tim farmaceutskim kompanijama", pojasnio je premijer.

Kazao je i da je cijeli koncept nabave cjepiva od početka išao za tim da su svi državljani Europske unije jednakopravni i da svi moraju dobiti mogućnost da, sukladno narudžbama njihovih vlada, dobiju cjepivo.

Pravi je problem pritom dinamika isporuke, a eventualne razlike u dozama cjepiva koje stižu u pojedine države članice premijer Plenković objašnjava ovise o tome koja je država naručila koliko doza kojeg cjepiva.

Rusko cjepivo nakon odobrenja EMA-e

"Ako je netko naručio više Pfizera, a Pfizer je brži i učinkovitiji u proizvodnji i dinamici, onda on dobiva proporcionalno više cjepiva. Ako, primjerice, jedna od kompanija ima neki problem u proizvodnom lancu, a baš od njih ste naručili više, onda taj broj varira", pojasnio je i dodao kako ipak sve te razlike nisu u ovom trenutku prevelike.

"Naš je cilj da se ubrza ta isporuka, da pomognemo tim kompanijama u proizvodnom procesu, da se ostvari pravo partnerstvo i da se što više naših sugrađana procijepi što prije", naglasio je.

O nabavi ruskog cjepiva, premijer Plenković kazao je da je Hrvatska diplomatskim putem od ruske strane zatražila informacije o tome cjepivu.

Ponovio je da će hrvatska Vlada, kao odgovorna Vlada, poštovati proceduru te da rusko cjepivo može doći na hrvatsko tržište kada ga odobri Europska agencija za lijekove i zbog odgovornosti za javno zdravstvo i zbog pravne odgovornosti.

Prijetnje Hrvatima u Vojvodini su nedopustive, institucije Srbije trebaju odmah najoštrije reagirati

Na upit novinara premijer Plenković osvrnuo se i na slučaj prijetnje Hrvatima u Subotici.

Izrazivši žaljenje zbog tog događaja te istaknuvši da se ne radi o prvom događaju prijetnje Hrvatima koji žive u Srbiji.

"Ministarstvo vanjskih poslova je reagiralo. U kontaktu smo s predstavnicima hrvatskih udruga, vijeća i stranaka u Vojvodini. Smatramo da na to trebaju odmah najoštrije reagirati institucije Srbije jer je to nedopustivo i neprimjereno", poručio je.

Na kraju se osvrnuo i na izjavu predsjednika Republike vezanu uz izbor predsjednika Vrhovnog suda.

"Grow up. Respect the law!", poručio je predsjednik Vlade.