Pad broja zaraženih ohrabruje, pozivam sve da se cijepe

Vlada je usvojila Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijedan 49 milijardi kuna, koji šalje Europskoj komisiji za završno usuglašavanje. Riječ je o ključnom dokumentu koji će u idućih pet godina omogućiti strukturne reforme i ulaganja u gospodarski razvoj.

Otvarajući 55. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema, a posebno na Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji će Vlada danas usvojiti, a potom poslati Europskoj komisiji na završno usuglašavanje, te na trenutnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.

Predstavljajući Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti naglasio je da se radi o ključnom dokumentu koji će nam omogućiti da u idućih pet godina iskoristimo više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti našem gospodarskom oporavku i učiniti nas otpornijim na buduće krize

"Riječ je o ključnom dokumentu za razvoj Hrvatske, za gospodarski oporavak i za otpornost, a ujedno i za korištenje 47 milijardi kuna za provođenje strukturnih reformi i ulaganja. Bude li potrebno, mi ćemo do kraja 2023. zatražiti i zajmove u okvirnom iznosu od 3,6 milijardi eura, odnosno 27 milijardi kuna.

Komponente Plana oporavka i otpornosti

Dokument vrlo detaljno i sadržajno, na preko 1100 stranica, sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena.

Strukturiran je u 5 komponenti i jednu inicijativu:

• Gospodarstvo – 26,2 milijarde kuna, ili 54% NPOO-a, s podkomponentama: Jačanje konkurentnosti gospodarstva – 12,5%, Energetska tranzicija – 10,2%, Vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom – 13,4%, Prometni sustav – 11,3%, Jačanje lanca opskrbe hranom – 2,0%, te Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma – 4,5%.
• Javna uprava, pravosuđe i državna imovina – 4,36 milijardi kuna, 10% NPOO-a.
• Obrazovanje, znanost i istraživanje –7,5 milijardi kuna, 15% NPOO-a.
• Tržište rada i socijalna zaštita – 2,09 milijardi kuna, 4% NPOO-a.
• Zdravstvo – 2,56 milijardi kuna, 5% NPOO-a.
• Inicijativa: obnova zgrada – 5,95 milajrdi kuna, 12% NPOO-a.

Prema našoj procjeni 66% Plana se odnosi na oporavak, ili 32,5 milijardi kuna, a 34% na otpornost, ili 16,5 milijardi kuna.

Gospodarski oporavak odnosi se prije svega na usmjeravanje investicija na one sektore koji kratkoročno i srednjoročno jamče ubrzan gospodarski rast, očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta i temeljna je odrednica prve komponente te inicijative za obnovu zgrada.

Jačanje otpornosti podrazumijeva poduzimanje reformi koje će državne institucije dugoročno učiniti učinkovitijim, racionalnijim i prilagođenijim potrebama gospodarstva i društva u cjelini i temeljna je odrednica preostalih komponenti Nacionalnoga plana.

U 2026. BDP bi trebao biti 17 milijardi kuna veći nego što bi bio bez Plana oporavka

Ujedno, osim što svaka komponenta sadrži i strukturne reforme i prateća ulaganja, ima svoje i digitalne i zelene sastavnice, pri čemu ćemo doseći zadane ciljeve o ulaganju 20% sredstava u digitalnu transformaciju i 37% sredstava u zelenu tranziciju.

Provedbom Plana i svih drugih programskih dokumenata u kojemu je značajan naglasak stavljen na modernizaciju gospodarstva, istraživanje u nove tehnologije i inovacije, Hrvatska će sutra biti zelenija i digitalnija.

Kada je riječ o makroekonomskim učincima, želim kazati da ćemo, prema projekcijama, u 2021. godini imati realni rast BDP-a od 5,2%, umjesto 4,9% bez Plana oporavka, zatimrast od 6,6% u 2022. umjesto 5,2% te 4,1% u 2023. umjesto 2,7%, zatim 3,4% u 2024. godini, umjesto 2,5%, i 2,7% u 2025. godini, umjesto 2,5%.

U odnosu na 2020. godinu, već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećala bi BDP kumulativno za dodatnih 4,2% u odnosu na scenarij bez ovoga Plana.

Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.

Pritom, kako trenutne makroekonomske projekcije ne uzimaju u obzir pozitivan učinak strukturnih reformi koje su sastavni dio plana oporavka i otpornosti, očekuje se da će dugoročno gospodarski rast zapravo biti i osjetno veći, što će Hrvatsku dugoročno postaviti na bolju putanju gospodarskog razvoja.

Naime, očekuje se da će reforme koje će se provesti dati dodatni zamah privatnom sektoru, kako za hrvatsko gospodarstvo tako i društvo u cjelini. 

Očekivani rezultati provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

Nekoliko konkretnih primjera očekivanih rezultata provedbe Nacionalnoga plana.

Osigurati ćemo ispunjenje europskog cilja glede udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji. Za Hrvatsku je cilj 36,6%.

Do 2026. postići ćemo cilj od najmanje 14 % udjela obnovljivih izvora energije u sektoru prometa.

Ulaganjima u vodno gospodarstvo učinit ćemo dostupnom vodu za piće za oko 93% naših stanovnika.

Osigurat ćemo bolju pokrivenost države širokopojasnom infrastrukturom, za dostupnost brzog interneta za građane i gospodarstvo.

Smanjit ćemo broj neriješenih predmeta općinskih sudova ukupno za najmanje 5% do sredine 2026 godine.

Povećat ćemo udio djece koji su obuhvaćeni ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem, s 81% prema 96%.

Uložit ćemo u stvaranje uvjeta za otvaranje što većeg broja radnih mjesta, radi povećanja stope zaposlenosti sa 66,7% na 70% do kraja 2024.

Reforme i politike na tržištu rada će doprinijeti stvaranju uvjeta za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta s posebnim fokusom na mlađe od 30 godina i samozaposlene.

Sredstva ćemo uložiti i u olakšan pristup obrazovanju odraslih radi uključivanja 30.000 osoba u sustav vaučera.

5 %, odnosno 2,5 milijarde kuna, uložit ćemo na području zdravstva, čime će se, između ostalog, povećati stopa preživljenja od raka s 46% na 51% i time spasiti oko pet tisuća života.

Ujedno ćemo nastaviti s funkcionalnom integracijom bolnica te s jačanjem dnevnih bolnica, što će smanjiti broj slučajeva akutnog liječenja za 10%.

Uložit ćemo 12 % sredstava NPOO-a u obnovu zgrada nakon potresa, i time ostvariti smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje od najmanje 50% za zgrade koje će biti obnovljene u okviru Nacionalnoga plana.

Povijesna prilika za Hrvatsku bez presedana

Već smo i tijekom saborske rasprave i javne rasprave koja je trajala proteklih mjesec dana kazali da je, uz korištenje sredstava iz Nacionalnoga plana oporavka i iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira, zajedno s mogućnostima zajmova i apsorpcijom preostalih nešto manje od 5 milijardi eura iz aktualnog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji se treba potrošiti do 2023. godine, Hrvatskoj na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura u ovom desetljeću.

Taj iznos je, vrlo jasno i svima nam je to poznato, iznos bez presedana i jedinstvena prilika koja treba pridonijeti modernizaciji i rastu gospodarstva te društvenom i ravnomjernom razvoju Hrvatske kako nitko ne bi ostao postrani", kazao je predsjednik Vlade.

Zahvalio je svim resorima koji su sudjelovali u izradi ovoga Plana i pojasnio da će danas Vlada usvojiti Prijedlog plana, a nakon intenzivnih konzultacija u narednim tjednima, Vlada će na sjednici usvojiti i konačnu verziju.

Danas će taj Prijedlog biti objavljen i na web stranici Vlade, kako bi se cijela javnost mogla transparentno upoznati s njegovim sadržajem, najavio je premijer Plenković, sa željom da se u narednim danima dodatno intenzivira rasprava o tom dokumentu.

Vlada će, dodao je, s Europskom komisijom nastaviti tijesne konzultacije kako bi se finalni tekst Plana usuglasio.

Ohrabruje pad brojeva, no i dalje moramo biti maksimalno odgovorni i cijepiti se u što većem broju

Što se tiče epidemiološke situacije, premijer Plenković poručio je kako ohrabruje što su nam brojevi počeli padati u odnosu na protekla dva tjedna, no upozorio da to i dalje nije znak za opuštanje.

"Trebamo i dalje biti maksimalno odgovorni jer je to najbolji način da ubrzamo pad brojeva i pad umrlih. Svatko od nas ima aktivnu ulogu u tome i svojim ponašanjem može pridonijeti zaštiti zdravlja i života, ali i gospodarstva, a time i radnih mjesta", poručio je i dodao da se to posebno odnosi na turističku sezonu.

Izrazio je zadovoljstvo početkom cijepljenja turističkih djelatnika.

Tijekom protekloga vikenda, kazao je premijer, održane su konzultacije s Nacionalnim stožerom civilne zaštite i s ministrom zdravstva, kojeg je zamolio da vrlo precizno pripremi ažurirani plan djelovanja kako bi se intenzivirao proces cijepljenja.

Podsjetio je da će, zahvaljujući angažmanu Vlade, raniji nedostatak cjepiva biti kompenziran dodatnim dozama Pfizerovog cjepiva tijekom drugog tromjesečja.

Zasada, do 30. lipnja Hrvatskoj će na raspolaganju biti minimalno 3,2 milijuna doza cjepiva, a izgledno je da će ih biti i više.

"Prema tome, svi oni koji budu željeli primiti cjepivo će biti u poziciji da ga prime. Još jednom, u ime cijele Vlade, apeliram cijepljenje je dobro, koristi od cijepljenja su veće nego što su rizici i stoga molim sve naše građane, a osobito naše sugrađane starije dobi, one koji imaju zdravstvenih poteškoća, da se svakako cijepe", poručio je i dodao da će ministar zdravstva detaljnije izvijestiti o procesu cijepljenja kasnije na sjednici.

U mandatu naše vlade realizirat će se projekt kontinuiteta državnog teritorija izgradnjom Pelješkog mosta

Od ostalih tema izdvojio je sastanak s povjerenicom Europske komisije Johansson, koja je zadužena za temu migracija, a razgovarali su o novom Paktu o migracijama i azilu te procesu ulaska Hrvatske u Schengenski prostor.

"Jednako kao što napredujemo kroz Europski tečajni mehanizam II prema eurozoni, rade se i važni iskoraci za novu fazu političkoga odlučivanja o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor u razdoblju koje je pred nama", istaknuo je premijer.

Izdvojio je i niz posjeta hrvatskim županijama.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved jučer je u Splitu sudjelovao na 30. obljetnici osnutka 4. gardijske brigade "Pauci", a nešto ranije premijer je posjetio Splitsko-dalmatinsku županiju u prigodi potpisivanja i uručivanja 500 milijuna kuna vrijednih projekata za tu županiju.

Premijer Plenković obišao je i radove na Pelješkome mostu, a dodao je da je tada bila i prigoda da se prvi puta hoda po tom mostu.

"Zaista je to sjajan osjećaj", naglasio je i najavio da će fizički elementi rasponske konstrukcije biti spojeni u rujnu.

"To je jedna velika satisfakcija za sve nas jer će se u mandatu naše Vlade realizirati projekt kontinuiteta državnog teritorija Republike Hrvatske. Znamo što to dugoročno znači za jug Hrvatske", poručio je.

Premijer Plenković jučer je nazočio otvaranju prve vjetroelektrane HEP-a Korlat, u blizini Benkovca, a riječ je o prvom obnovljivom hibridnom energetskom parku.

"Zaista sjajna investicija i doprinos hrvatsko elektro-energetskom sustavu, ali isto tako i ciljevima energetske strategije Republike Hrvatske da što više prelazimo na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora", istaknuo je.

Program konvergencije – ove godine porast BDP-a od 5,2%, a iduće od 6,6%

Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je intenziviranje procesa cijepljenja protiv COVID-a 19 koje bi se trebalo odvijati sedam dana u tjednu i najmanje 12 sati dnevno. Vlada je, kazao je, osigurala dovoljne količine cjepiva te je radi bolje organizacije uspostavljen zapovjedni lanac i imenovani koordinatori na nacionalnoj i regionalnoj razini. Ustvrdio je da je na platformi CijepiSe uspostavljeno funkcioniranje prijavljivanja, a u tijeku je otklanjanje kašnjenja upisivanja podataka o cijepljenjima u evidenciju cijepljenih.

Vlada za ovu godinu predviđa rast BDP-a od 5,2%, što je za 0,3 postotna boda više od njene zadnje procjene, dok se iduće godine očekuje ubrzanje stope rast na 6,6%, istaknuto je na 55. sjednici Vlade na kojoj je utvrđen Program konvergencije za razdoblje 2022–24.

Program konvergencije redoviti je dokument koji se usvaja u okviru dijaloga s europskim institucijama a u okviru europskog semestra, a ove godine taj dokument dodatno obrađuje i makroekonomske, fiskalne i ostale gospodarske efekte Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji je s današnje sjednice također upućen na završno usuglašavanje s Europskom komisijom.

Programom konvergencije Vlada je stopu gospodarskog rasta za ovu godinu podigla na 5,2%.

"U odnosu na originalnu projekciju od 5% s kojom smo izradili proračun za ovu godinu, odnosno zadnju relevantnu procjenu od 4,9%, znači da su efekti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u ovoj godini oko 0,3 postotna boda", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Objasnio je kako je to na neki način razumljivo i očekivano, jer smo sada negdje na kraju prve trećine godine, druga trećina će manje-više proći u usuglašavanju i evaluaciji mjera pa se prva sredstva i implementacija mjera ne mogu očekivati prije zadnjeg dijela godini pa je efekt u ovoj godini nešto skromniji.

Tako se u 2022. godini očekuje ubrzanje stope rasta BDP-a na 6,6% u 2022. godini te 4,1% u 2023. godini.

"Te stope rasta imaju gotovo 1,5 postotni bod efekta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti", rekao je ministar financija.

Programom konvergencije u 2024. godini je predviđena stopa rasta BDP-a od 3,4%.

Među sastavnicima BDP-a, Marić u idućem trogodišnjem razdoblju izdvaja pozitivan doprinos rastu od izvoza roba i usluga, iako će se, s obzirom na visoku elastičnost uvoza, u cjelokupnom srednjoročnom razdoblju bilježiti negativan doprinos neto izvoza.

Međutim, imamo dosta snažan pozitivan doprinos domaće potražnje, tradicionalno osobne potrošnje, a Marić je izdvojio i investicije.

"U pojedinim pogotovo prvim godinama projekcijskog razdoblja imat ćemo čak i nešto viši pozitivan doprinos rastu BDP-a od investicija. U prve dvije godine su investicije nešto značajnije u javnom sektoru s obzirom na problematiku potresa i korištenje europskih sredstava, a onda u nastavku projekcijskog razdoblja stope rasta su puno više kod privatnih investicija, koje jesu i trebaju biti glavni pokretači investicijske aktivnosti i ukupnog rasta", istaknuo je Marić.

Proračunski manjak ove godine 3,8% BDP-a, potom pada

Ministar financija je najavio i kako će projekcije iz Programa konvergencije, u okviru kojega je i fiskalni dio, biti input i za prijedlog rebalansa proračuna.

Pritom je kod rashodne strane proračuna posebno apostrofirao troškove covida-19, koji su dosegnuli ukupno nešto više od 32 milijarde kuna.

"Na rashodnoj strani - nakon 14,1 milijarde kuna prošle godine, ove godine 8,6 milijardi kuna, pri čemu se opet najveći dio odnosi na izravnu pomoć gospodarstvu u vidu mjera za očuvanje radnih mjesta, skraćeno radno vrijeme, pokrivanje dijela ili svih fiksnih troškova te u zdravstvu za daljnje financiranje potreba vezanih za suzbijanje pandemije, kako za testove te sada i za cjepivo i lijekove", naglasio je.

Kada se tomu dodaju i još neki drugi troškovi, Programom konvergencije se korigira i ciljani deficit opće države - s 2,9% BDP-a planiranih u originalnom proračunu za ovu godinu, na 3,8% BDP-a.

No, već 2022. godine očekuje se i planira deficit unutar mastirških kriterija - 2,6% BDP-a, potom 1,9% 2023. te 1,5% BDP-a 2024. godine, istaknuo je Marić.

"Na taj način, između ostalog, smatramo, duboko smo uvjereni zaštitit ćemo status Republike Hrvatske i po pitanju naših odnosa s europskim institucijama", rekao je ministar financija, podsjećajući da je Hrvatska 2017. godine izišla iz procedure prekomjernog manjka te izišla iz skupine zemalja s prekomjernim ekonomskim neravnotežama te vraćeni u zomu investicijskog kreditnog rejtinga.

Apostrofirao je pritom i hrvatski put prema euru, intenzivnu komunikaciju s europskim institucijama i zemljama članicama oko tog pitanja.

Marić smatra i kako će se na ovaj način, kao i lani, uz punu funkciju proračuna i fiskalne politike u očuvanju ljudskih života i zdravlja odnosno očuvanju radnih mjesta, također pronaći adekvatan balans između čak i suprotstavljenih ciljeva - da možemo i u ovakvim okolnostima zadržati i očuvati adekvatnu stabilnost i održivost javnih financija.

To se, dodaje, najbolje vidi kroz projekcije kretanja javnog duga u BDP-u. "Nakon četiri godine kontinuiranog smanjenja javnog duga u BDP-u, koje je išlo po prosječnoj stopi od tri postotna boda po godini, efekt Covida imao je značajna utjecaj i javni dug je skočio na razinu 88,7% BDP-a prošle godine. Sada, u ovom projekcijskom razdoblju mi se već ove godine vraćamo na tu silaznu putanju udjela javnog duga u BDP-u", zaključio je ministar financija.

Beroš: cijepit ćemo sedam dana u tjednu i 12 sati dnevno

Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je intenziviranje procesa cijepljenja protiv Covida-19 koje bi se trebalo odvijati sedam dana u tjednu i najmanje 12 sati dnevno.

Vlada je, kazao je, osigurala dovoljne količine cjepiva te je radi bolje organizacije uspostavljen zapovjedni lanac i imenovani koordinatori na nacionalnoj i regionalnoj razini. Glavni koordinator je ravnatelj HZJZ-a, a imenovana su i tri nova koordinatora - za organizaciju cijepnih mjesta, za distribuciju i informatičku podršku, rekao je Beroš

Ustvrdio je da je na platformi CijepiSe uspostavljeno funkcioniranje prijavljivanja, a u tijeku je otklanjanje kašnjenja upisivanja podataka o cijepljenjima u evidenciju cijepljenih. Podaci trebaju biti unijeti do 30. travnja, a nakon tog datuma treba osigurati upis cijepljenih u roku od 24 sata, rekao je.

Najavio je angažiranje svih ljudskih resursa radi organizacije cijepljenja sedam dana u tjednu i najmanje 12 sati dnevno, što uključuje dostatan broj cjepitelja i administrativno-tehničkog osoblja, zbog čega su pozvani i Ministarstvu obrane te Hrvatski Crveni križ.

U izradi je novi operativni plan za cijepljenje radno aktivnog stanovništvo, gdje se razrađuje treća faza cijepljenja i gospodarske djelatnosti koje bi trebale biti prioritetne pri cijepljenju.

Beroševo izvješće komentirao je predsjednik Vlade Andrej Plenković kako je "nakon našeg razgovora i traženja ovo priprema da dinamiziramo i ubrzamo proces cijepljenja".

"Važno je da se sve sastavnice zdravstvenog sustava uključe i da to bude napor kako bi se što veći broj sugrađana procijepio što prije", rekao je Plenković.

Beroš je naveo i kako je u Hrvatsku dosad stiglo više od milijun doza cjepiva,aplicirano 825.000 ili 81,7%, a cijepljeno je 648.709 osoba. Veći obuhvat od prosječnih 16% postignuti je u dobi od 60 godina i više. Najveći obuhvat prvom dozom je u Zagrebu (18%) a drugom dozom u Sisačko-moslavačkoj županiji (6,6%).

Kazao je kako pritisak na bolnički sustav ne jenjava, no oboljeli se odgovarajuće zbrinjavaju, a od bolnica je zatraženo da se omoguće posjete članova uže obitelji teškim i palijativnih pacijentima uz poštivanje epidemioloških mjera.

Božinović: provedeno 19.112 nadzora

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je kako je nacionalni stožer Civilne zaštite na prijedlog županijskih stožera donio sedam odluka koje su već javno komunicirane a odnose se na Dubrovačko-neretvansku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Krapinsko-zagorsku, Primorsko-goransku, Istarsku i Zagrebačku županiju.

Naveo je kako je provedeno 19.112 nadzora te zbog kršenja mjera izdano 11 prekršajnih naloga, 13 obavijesti o počinjenu prekršaja, 14 usmenih rješenja, 2 pisana upozorenja i 12 optužnih prijedloga dok je naplaćeno šest kazni.

Zbog nenošenja zaštitnih maski izdano je 45 pisanih upozorenja, 60 prekršajnih naloga i naplaćeno je deset novčanih kazni.

Temeljem dojava utvrđeno je 175 kršenja mjera samoizolacije te će biti podneseno 170 prekršajnih naloga i pet optužnih prijedloga. Također je evidentirano 6 kaznenih djela zbog širenja zarazne bolesti, rekao je Božinović.

Osniva se Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika

Vlada je donijela Odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika te pokrenula postupak izrade Strategije demografske revitalizacije Hrvatske do 2031. godine.

"Socijalna sigurnost i briga za naše socijalno ugrožene sugrađane jedan je od primarnih ciljeva djelovanja ove Vlade. To je područje u kojemu u nadolazećem razdoblju predviđamo značajna ulaganja, što iz državnog proračuna, što EU sredstava u iznosu većem od 5,5 milijardi kuna", istaknuo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Istovremeno, radi dodatnog iskoraka u kvaliteti i učinkovitosti socijalnih politika, ovom odlukom po prvi puta se osniva Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika kao savjetodavno i stručno tijelo Vlade, dodao je.

"Ono će u konačnici doprinijeti razvoju ukupnih socijalnih politika Vlade kroz prijedloge, mišljenja i stručna obrazloženja od čega će najveću korist imati naši građani", rekao je Aladrović.

Članove Vijeća imenuje Vlada na prijedlog Ministarstva. Činit će ga i predstavnici tijela državne uprave, strukovnih komora, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i drugih organizacija koje svojim stručnim znanjima, radom i iskustvom mogu pridonijeti razvoju socijalne politike u Hrvatskoj, naveo je ministar.

Osobita zadaća Vijeća je praćenje i unaprjeđenje sustava socijalne zaštite. Tako će pratiti primjene međunarodnih ugovora i postojećih propisa koji se odnose na područje sustava socijalne zaštite, a na tom području pratit će i potrebe, kao i standarde socijalnih usluga i drugih pitanja te će predlagati programe mjera i razvoja. Također će pratiti rad u području socijalnog planiranja i razvojnog usmjerenja u sustavu socijalne zaštite.

Vijeće će se sastajati po potrebi, a najmanje jednom mjesečno. Predsjednik, zamjenik predsjednika, članovi, zamjenici članova, tajnik i pomoćnik tajnika Vijeća za rad u Vijeću ne primaju naknadu, a rad Vijeća bit će transparentan i javan.

Sredstva za rad Vijeća osiguravaju se iz državnog proračuna na poziciji Ministarstva rada.

Pitanje demografske revitalizacije je ključno nacionalno pitanje

Donesena je i Odluka kojom se pokreće postupak izrade Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2031. godine. Vlada je zadužila Središnji državni ured za demografiju i mlade da izradi tu strategiju te će imenovati i stručnu radnu skupnu.

"Pitanje demografske revitalizacije je ključno nacionalno pitanje opstanka i razvoja Hrvatske", istaknula je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Tako je demografska revitalizacija jedno od prioritetnih područja u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030., u okviru kojeg su predložene smjernice budućeg razvoja demografske revitalizacije, odnosno prioriteti javne politike koja će pridonijeti rješavanju negativnog demografskog trenda.

Cilj strategije je izraditi okvir za rješavanje pitanja demografske revitalizacije kroz područja intervencije, a to su materijalne i nematerijalne potpore, stambeno zbrinjavanje, porezne olakšice, javno zdravstvo, sustav ranog i predškolskog te osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, cjeloživotno obrazovanje, tržište rada i mobilnost stanovništva, navela je Josić.

Ovom odlukom usklađuje se sam dokument sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske kao i s krovnim strateškim dokumentom Nacionalnom razvojnom strategijom.

Proizvođačima tovnih svinja tri milijuna kuna potpore

Vlada je donijela Program potpore proizvođačima tovnih svinja zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom covid-19, vrijedan tri milijuna kuna.

To je treći interventni program potpore sektoru svinjogojstva u vrlo kratkom vremenu, a cilj mu je pružanje financijske pomoći proizvođačima tovnih svinja koji su se uslijed usporavanja ili potpune obustave gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom bolesti covid-19 suočili s velikim i trajnim poteškoćama u poslovanju, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Za potporu je, objašnjava, prihvatljivo do 750 grla tovnih svinja po prihvatljivom korisniku koja su isporučena s farmi upisanih u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) te izručena u registrirane objekte za klanje papkara.

Time se omogućuje potpora prioritetno malim i srednjim proizvođačima, omogućuje praćenje sljedivosti i stvaranje dodane vrijednosti u Hrvatskoj, naglasila je ministrica poljoprivrede.

Provedbom programa sanirat će se gubici, osigurati likvidnost proizvođača i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave covida-19, čime će se zadržati postojeća razina zaposlenosti, kao i proizvodnja sirovine za prehrambenu i prerađivačku industriju i spriječiti poremećaj u lancu opskrbe hranom.

Za sektor vina 83,2 milijuna kuna

Vlada je izmijenila i Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023., a ukupna sredstva za 2021. predviđena su u iznosu od 83,2 milijuna kuna.

Izmjenama i dopunama tog programa omogućuje se nastavak provedbe kriznih mjera "destilacija vina u kriznim slučajevima" i "potpora za krizno skladištenje vina" do 15. listopada, kao i dodatno odobravanje povećanog intenziteta potpore za sve mjere do 15. listopada ove godine.

Za mjeru "destilacija vina u kriznim slučajevima" ukupna sredstva od 10 milijuna kuna se dodjeljuju kao potpora za destilaciju dva milijuna litara vina, a iznos potpore je okvirno pet kuna po litri vina ovisno o volumnom postotku alkohola u vinu.

Isti iznos od 10 milijuna kuna omogućuje se za kriznu mjeru "potpora za krizno skladištenje vina", i to za skladištenje četiri milijuna litara vina u trajanju do 60 dana.

Dodjela sredstava za zdravstvo u BiH za suzbijanje pandemije

Donesena je Odluka o dodijeli sredstava za poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19, temeljem koje će se Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar sukcesivno doznačavati 40 milijuna kuna.

Novac je namjenski i doznačivat će se radi podmirenja dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

O načinu njihova utroška Ministarstvo zdravstva i Sveučilišna klinička bolnica Mostar potpisat će ugovor, a Ministarstvo zdravstva pratit će utrošak te će o provedbi ove odluke izvijestiti Ministarstvo financija.

Prihodi HZZO-a od doprinosa u 2020. znatno smanjeni

U prošloj godini je zbog koronakrize došlo do značajnih promjena u strukturi prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), odnosno značajno je smanjen udio prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranje, pokazuje Izvješće o poslovanju HZZO-a.

Izvješće HZZO-a, koje je Vlada usvojila, podneseno je sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i sadrži najvažnije pokazatelje financijskog poslovanja HZZO-a.

Tijekom 2020. godine u uvjetima proglašenja pandemije bolesti covid-19 i poduzetim strogim epidemiološkim mjerama došlo je do smanjenja gospodarskih aktivnosti što je dovelo do značajnijih promjena u strukturi ukupnih prihoda Zavoda, naveo je ministar zdravstva Vili Beroš.

"Znatno je smanjen udio prihoda od doprinosa (za zdravstveno osiguranje) s 81,88 na 74,21%, a povećan je udio prihoda od proračuna s 9,59 na 13,29%, zbog dodatnih sredstava bolnicama i HZZO-u za podmirenje dospjelih obveza prema ljekarnama i povećanih troškova vezano uz bolest covid-19", naveo je.

U strukturi prihoda - novi prihodi su primici od zaduživanja odnosno beskamatnog zajma u iznosu od 1,463 milijardi kuna koje je Zavodu odobrilo Ministarstvo financija, kao kompenzacijsku mjeru zbog provođenja mjera pomoći gospodarstvenicima u očuvanju radnih mjesta, koje su za posljedicu imali smanjenje prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranja.

"Teži uvjeti poslovanja zbog izvanrednih okolnosti u 2020. godini odrazili su se na stanje ukupnih i dospjelih obveza Zavoda. Tako su na dan 31. prosinca ukupne obveze iskazane u iznosu od 4,177 milijardi kuna, od čega su dospjele obveze 657 milijuna kuna", naveo je Beroš.

U strukturi dospjelih obveza, prema Izvješću, najveća stavka u 2020. godini odnosi se na obveze za lijekove na recepte (318 milijuna kuna) i naknade zbog privremene nesposobnosti za rad za korisnike državnog proračuna (192 milijuna kuna).

Izvješće pokazuje i da je došlo do manjeg smanjenja ukupnog broja osiguranika te je prosječno u evidenciji bilo 4.161.628 osiguranika, što je 27.030 osoba manje nego u istom razdoblju 2019. godine.

Prosječan broj aktivnih osiguranika manji je za 1,51%, odnosno evidentirano je 1.575.192 zaposlenih što je za 24.119 osoba manje, pokazuje Izvješće.

Izvor: Hina/Vlada