Bilateralni dogovori dok ne stupe na snagu digitalne potvrde o cijepljenju

Glavne teme posebng sastanka Europskog vijeća bile su klimatske promjene i borba protiv COVID-a 19, napose pitanje narudžbe cjepiva za iduću godinu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je uBruxellesu da treba voditi računa o tome da se trenutačno ispituje cijepljenjemaloljetnika, dakle osoba koje zaasad nisu ciljna skupina, s dozama koje imamo,kao i o tome kako da se omogući što kvalitetnija zdravstvena zaštita ifinancijska potpora državama članicama.

"Kao i doniranje cjepiva od strane Unije globalno –putem Covax-a", dodao je.

Što se tiče Hrvatske, premijer je kazao da jeizvijestio da je dinamika ubrzana, a brojevi novozaraženih manji.

"Što je dobro – dakle, imamo više cjepiva i bržecijepljenje, manje zaraženih i jenjavanje epidemije", kazao je te dodao datakve trendove treba zadržati u interesu zdravstvene zaštite, ali igospodarstva, turizma te financijske stabilnosti.

Europska unija želi biti lider klimatskih promjena

Druga pak današnja tema bila je pitanje klimatskihpromjena, što je nastavak rasprave iz prosinca.

"Na onoj smo raspravi govorili o ambicijama za 2030.,dakle smanjiti za 55 posto emisije stakleničkih plinova u odnosu na referentnu1990. godinu, s pogledom na 2050. Europska unija želi biti lider klimatskihpromjena, biti upravo ona grupacija na svijetu, ona organizacija, koja će doćido neutralnosti. Jer, to znači da više neće biti zagađenja kakvog poznamodanas", naglasio je premijer.

S aspekta Hrvatske, kazao je, načelno podržavamo tajcilj i želimo učiniti maksimalne napore u tom smjeru, kao i da nastavimo skorištenjem sve većim obnovljivim izvorima energije.

"Naša je ambicija da oni dođu do 36 posto 2030., acilj EU-a je 32. Mi smo, dakle, ambiciozniji i mislim da ćemo to ispuniti. A dase u cijelom ovom procesu, dakle u tri desetljeća pred nama, vodi računa orazličitoj startnoj poziciji država članica. Nije isto ako ste zemlja izsrednje i istočne Europe, s različitom industrijskom bazom, zagađivačima itehnologijom u koju treba jako puno uložiti kako bi se došlo na onu razinuzemalja koje su, recimo to tako, dio stare Europe", naglasio je.

Premijer Plenković poručio je da se u srpnju očekujekomunikacija Europske komisije koja će se odnositi na klimatske promjene te ćese, nakon toga, rasprava nastaviti.

Schengen i eurozona

Predsjednik Vlade izvijestio je da je danas održao nizbilateralnih sastanaka posvećenih za Hrvatsku dva prioritetna cilja – jedan ječlanstvo Hrvatske u Schengenu,a drugi članstvo u eurozoni.

"Nastojao sam senzibilizirati sve naše sugovornike načinjenicu da smo od strane Komisije dobili zeleno svjetlo i u potpunostiispunjene tehničke kriterije za Schengen. Sada polako pripremamo tu temu dadođe na političku razinu, nakon jučerašnjeg sastanka s povjerenicom Johansson.Tu smo na jako dobrom tragu. Slično je s eurozonom, znate da smo mi u tzv. faziEuropskog tečajnog mehanizma II., da ispunjavamo obveze nakon što smo ušli u toprošle godine, 10. srpnja. Želimo ispuniti sve kriterije za eurozonu iostvariti taj cilj", rekao je, dodavši da bi bilo sjajno da u 2022. godini budeSchengen, a što se tiče pripremljenosti za eurozonu, Hrvatska će učiniti sve dato bude što prije.

U tom je kontekstu premijer Plenković podsjetio na nizpostignuća u prethodnim godinama u kojima je u Hrvatskoj rapidno smanjivanjavni dug te smo bili jedna od onih zemalja koja je imala - ili proračunskivišak ili uravnotežen proračun.

"S takvom reputacijom, s investicijskim kreditnimrejtingom, visoko euroiziranom ekonomijom – i u pogledu štednje, i u pogledukredita, turista koji dolaze iz eurozone i izvoznog tržišta, dakle tu smo sveiznad 50 posto – očekujemo potporu država članica da ispunimo naš cilj,sukladno Strategiji za uvođenje eura", naglasio je.

Digitalne potvrde nisu zamjena za putovnice

Novinare je zanimalo, s obzirom na digitalne potvrde,kako će hrvatski građani i drugi koji dolaze u Hrvatsku putovati od 1. lipnjado 1. srpnja. Predsjednik Vlade odgovorio je da digitalna covid potvrda nije ispravas kojom se prelazi granica, već je ona isprava u kojoj se jasno na graničnomprijelazu može vidjeti jeste li preboljeli Covid-19, ili ste testirani, ili stecijepljeni.

"To omogućava brži protok, brži ulaz i sigurnijiboravak i dolazak ljudi u neku zemlju. Dakle, to je njen smisao", kazao je.

Naglasio je da će se dogovoriti aranžmani dok ovo svene stupi na snagu.

"Nama je u interesu da naše susjedne zemlje, odnosnonjihovi građani, mogu doći u Hrvatsku. Mnogi od njih su već cijepljeni, neki sdvije doze, neki s jednom, neki su preboljeli, a neki testirani. Naći ćemoaranžmane kako da oni dolaze u Hrvatsku i ranije", poručio je premijer.

Na pitanje hoće li se prihvaćati rusko i kineskocjepivo, premijer Plenković kazao je da je u ovom trenutku najvažnije da takveodluke na razini Europske unije još uvijek nema. Postoje samo dvije zemlje kojecijepe s tim cjepivima, Mađarska i Slovačka.

"Zatražit ćemo stav Hrvatskog zavoda za javnozdravstvo i Halmeda, a obavit ćemo konzultacije s EMA-om da imamo jedinstvenstav", istaknuo je.

Cjepiva ima dovoljno

Jedno od pitanja novinara bilo je hoće li s obzirom nabroj doza cjepiva Hrvatska cijepiti i turiste. Premijer je kazao da još uvijekpostoji jako veliki interes ogromnog broja hrvatskih građana - jutros smo biliblizu milijun i 200 tisuća ljudi cijepljenih prvom dozom, a preko 400 i neštotisuća cijepljenih s dvije doze.

"Naša je ambicija da do 30. lipnja dođemo na negdjeizmeđu milijun i 650, milijun i 700 tisuća ljudi, što je sasvim realno ovomdinamikom", kazao je.

Izdvojio je da količina ima dovoljno, a ukoliko budeviška cjepiva postoji nekoliko opcija.

"Jedna je donirati ga onima kojima treba – mi smo već,kao što znate, donirali 30 tisuća za Bosnu i Hercegovinu, 10 tisuća za CrnuGoru, 10 000 za Kosovo, 10 000 za Albaniju i 10 000 za Sjevernu Makedoniju. Hrvatska ima tu vrstuodgovornosti. Što se tiče turista, ukoliko bude dovoljno količina cjepiva,možemo i to riješiti. Dapače, na tome rade i Ministarstvo zdravstva iMinistarstvo turizma i sporta", rekao je.

Predsjednik Vlade kazao je da je cilj prvo procijepitihrvatske građane i osigurati zdravstvenu zaštitu svima koji se žele cijepiti teje još jednom pozvao sve da se cijepe.

"Nema boljeg i učinkovitijeg načina zaštite odCovida-19, nego da se cijepimo", poručio je.

Hrvatska će, sve ono što bude u prilici donirati, točiniti kroz Covax, a vodit će se posebno računa o nama susjednim zemljama.

Upitan je li Komisija predstavila brzo antigenskotestiranje koje bi bilo jeftinije i olakšalo kretanje, premijer Plenković jeodgovorio da nije bilo detaljne prezentacije, već više kao informacije.

"Ono što je bilo, bilo je više o isporuci količinacjepiva koje su došle, a nažalost i onima koje nisu došle", rekao je.

Vezano za klimu i zaključke, premijer je odgovorio dase oni referiraju u prvoj rečenici na sve ono što je već zaključeno u prosincu.

"Broj dva, imate vrlo jasno, mislim da je drugiparagraf tog odlomka zaključaka vezan na posebne ekonomske, socijalne i drugeposljedice koje takva zelena tranzicija nosi, a to su u konačnici troškovi. Itreće, imate najavu činjenice da ćemo uskoro u srpnju dobiti novu komunikacijuEuropske komisije, koja to na cjelovit i zakonodavan način mora uzeti u obzir",zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Digitalne potvrde posebno su važne za Hrvatsku u turističkoj sezoni

Premijer Plenković je danas ranije u Bruxellesu kazaoda su digitalne potvrde posebno važne za ponovno pokretanje gospodarstva,pogotovo za slobodno kretanje radnika i putovanje turista tijekom turističkesezone, ocijenivši to posebno važnim i za Hrvatsku.

Uoči drugog dana sastanka na vrhu, u izjavi medijima,premijer Plenković se osvrnuo na incident sa zrakoplovom Ryanaira iznadBjelorusije. Rekao je da jučer na Europskom vijeću postignut čvrst dogovor dase Bjelorusiji uvedu nove sankcije. Dodao je i da se od Međunarodneorganizacije za civilno zrakoplovstvo očekuje da provede istragu.

"Poslali smo snažnu poruku da je to krajnjeneprihvatljivo i pozvali na hitno oslobađanje Romana Protaševiča", poručioje Plenković.

Predsjednik Vlade je izvijestio da se raspravljalo i oodnosima s Rusijom. "Održali smo stratešku raspravu o odnosima s Rusijomte zatražili od visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politikuJosepa Borrella da o tome pripremi izvješće za sljedeći summit u lipnju",rekao je.

Premijer je kazao da na današnjem sastanku Europskogvijeća očekuje kvalitetnu raspravu o Covidu-19, posebno o digitalnim potvrdama.Dodao je da je riječ o instrumentu koji će omogućiti veću slobodu kretanja uEuropskoj uniji. Istaknuo je da je to posebno važno za ponovno pokretanjegospodarstva, pogotovo za slobodno kretanje radnika i putovanje turista tijekomturističke sezone, ocijenivši to posebno važnim i za Hrvatsku.

"Vjerujemo da će se omogućiti veća slobodakretanja Europskom unijom svima koji su testirani, cijepljeni ili su preboljeliCovid", dodao je Plenković.

Cilj je da EU bude globalni predvodnik u borbi protivklimatskih promjena

Predsjednik Vlade je rekao da će raspravljati i o borbiprotiv klimatskih promjena, dodavši da će Europska komisija uskoro predstavitizakonodavni paket. "Ideja je da se do 2030. godine smanji emisijastakleničkih plinova za 55 posto", ustvrdio je.

Plenković je rekao kako je uvjeren da će instrument EUsljedeće generacije omogućiti svim članicama da dostignu te ciljeve.

"Hrvatska će sa svoje strane dati maksimalnidoprinos kako bi se postigli ti ciljevi i da EU bude globalni predvodnik uborbi protiv klimatskih promjena", zaključio je premijer.