Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 18. 6. 2021.

Moramo svi uložiti napore da poraste broj cijepljenih građana

Nemojte oklijevati, cijeli se svijet cijepi, cijela se Europa cijepi, Hrvatska je turistička zemlja, najbolja je zaštita da budemo cijepljeni u što većem broju, poručio je premijer Plenković

Predsjednik Vlade Andrej Plenković upozorio je danas da je među građanima pao interes za cijepljenjem prema podacima koje je prikazao na Vladi te dodao kako više nije realno da će se postići 50 posto procijepljenosti stanovništva do 30. lipnja.

"Pao je interes za cijepljenjem među našim sugrađanima", kazao je Plenković na sjednici Vlade gdje je predstavio podatke i pozvao građane da se cijepe.

Istaknuo je kako je Vlada osigurala zaista velike količine cjepiva te ćemo do 30. lipnja imati 3.300.000 doza cjepiva ukupno pristiglih u Hrvatsku.

"Stoga bi bilo zaista važno da svi oni koji žele se cijepiti da to učine. Pozivam sugrađane i županijske zavode za javno zdravstvo, liječnike obiteljske medicine, sve uključene da što više mobiliziraju ljude i pozovu ih da se cijepe", poručio je Plenković.

Upozorio je, na temelju podataka, kako je jučer prvom dozom cijepljeno 7448 osoba, a drugom dozom 45.600.

"To nije dobro, po meni ako se ovakav trend nastavi nije realno da ostvarimo onih 50 posto procijepljenih do 30. lipnja, što je šteta. U ovome trenutku ima 600.000 doza koje su spremne da se administriraju", rekao je.

Nemojte oklijevati, cijeli svijet se cijepi, cijela Europa se cijepi, Hrvatska je turistička zemlja, najbolji način zaštite je da budemo što više kao društvo cijepljeni, na taj način ćemo biti privlačniji i sigurniji za dolazak stranih turista, poručio je Plenković.

Smatra logičnim da ako od turista tražimo da imaju ili potvrdu o cijepljenju, preboljenju ili negativnom testu, da je minimum koji možemo učiniti da se cijepimo, što će pomoći zdravstvenoj zaštiti, gospodarstvu i financijskoj stabilnosti zemlje.

"Ima puno drugih zemalja koje su relativno blizu nas, a koje imaju puno manje količine cjepiva na raspolaganju. Molim sve da učine maksimalan napor da se ove brojke povećaju i da krenemo u turističku sezonu na što pripremljeniji način, a to je zdravstveno što zaštićenije", kazao je premijer.

Od ostalih tema podsjetio je na sudjelovanje na obilježavanju Dana Sisačko-moslavačke županije.

"Važna županija za nas nakon potresa na Banovini, nakon svih situacija koje su je pogodile oko različitih aspekata ekonomske tranzicije, i ona sigurno predstavlja poseban prioritet za nas, i na tom tragu ćemo uskoro organizirati sastanak radne skupine, koju zajednički predvode ministrica Tramišak i Ćorić", najavio je Plenković.

Radna skupina za cilj ima, na temelju znanstvene podloge, napraviti plan gospodarskog oporavka i demografske revitalizacije te županije.

Podsjetio je i na izložbu koja je održana povodom obljetnice Hrvatskog proljeća koju smatra sjajnom, informativnom i korisnom te da "evocira važno razdoblje suvremene hrvatske povijesti".

Pravna sigurnost civilnih žrtava dug je države prema nevinim žrtvama Domovinskog rata

Vlada je s današnje 63. sjednice Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kojim civilnim žrtvama želi pružiti pravnu sigurnost, dok izmjenama Zakona o braniteljima ubrzava postupak ostvarivanja statusa ratnog vojnog invalida.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved na sjednici je Vlade rekao kako je kroz proces sveobuhvatnog reguliranja prava svih stradalnika iz Domovinskog rata potrebno donijeti zakon koji će na jednom mjestu regulirati prava civilnih stradalnika jer prema postojećem pravnom okviru još uvijek nisu obuhvaćeni svi civilni stradalnici.

"Tijekom izrade ovog zakonskog prijedloga, kvalitetno smo surađivali s udrugama koje predstavljaju civilne stradalnike. Želimo pravnu sigurnost koju smo pružili hrvatskim braniteljima pružiti i civilnim stradalnicima, to je dug naše države prema nevinim žrtvama Domovinskog rata", rekao je Medved predstavljajući nacrt konačnog prijedloga zakona.

Zakonom su propisani uvjeti i procedura za ostvarivanje statusa i prava kako bi se osiguralo da prava iz zakona ostvaruju samo nevine žrtve Domovinskog rata.

"Izričito je propisano da statuse i prava iz ovog zakona ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku", naglasio je ministar.

Isto tako, nakon prvog čitanja u Hrvatskom saboru u ožujku, na Vladi je bio konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

"Tri godine nakon donošenja, pristupili smo donošenju izmjena koje su isključivo tehničke i organizacijske naravi", rekao je Medved.

Dodao je kako će određene mjere prilagoditi potrebama korisnicima kako bi one u potpunosti rezultirale planiranim učinkom, odnosno ubrzavanjem postupka ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i Prijedlog zakona o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja kojima se prenosi istoimena direktiva Europskog parlamenta i Vijeća kojim se utvrđuju određena prava u vezi s ugovorima između trgovaca i potrošača u svezi s kvalitetnijom isporukom digitalnih uslugama i sadržajem.

Prihvaćen prijedlog karte regionalnih potpora

Na današnjoj je Vladinoj sjednici donesen i zaključak kojim se prihvaća prijedlog karte regionalnih potpora za razdoblje od 2022. do 2027. godine s podjelom Hrvatske na četiri NUTS 2 regije i uputila ga Europskoj komisiji na odobravanje.

Tom kartom, kako se navodi u dokumentu Vlade, utvrđuju se područja na kojima se mogu dodjeljivati državne potpore za poticanje gospodarskog razvoja područja s neuobičajeno niskim životnim standardom ili velikom nezaposlenosti, za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu te njihov maksimalni intenzitet.

Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Velimir Žunac kazao je da su u travnju ove godine objavljene nove smjernice za regionalne državne potpore te je izrađen prijedlog karte regionalnih potpora za razdoblje 2022. do 2027. koji se upućuje na odobravanje Europskoj komisiji.

Ranije izvršena podjela Hrvatske na dvije NUTS regije, kako je rekao, pokazala se tijekom primjene neadekvatnom i nepravednom za vođenje regionalne politike obzirom da je intenzitet potpore bio 25 posto bez obzira na regiju ulaganja.

Nova karta s podjelom na četiri NUTS 2 regije donosi značajno povećanje stopa sufinanciranja za sve regije uključujući i najrazvijeniju regiju Zagreb. U skladu s tim, maksimalni intenziteti za velika poduzeća koji se mogu dodijeliti su u Panonskoj Hrvatskoj 50 posto, u Sjevernoj Hrvatskoj 50 posto, u Jadranskoj Hrvatskoj 40 posto i Gradu Zagrebu 35 posto, pojasnio je Žunac.

Maksimalni intenziteti regionalne potpore, kako je naveo, uvećavaju se dodatno za 10 posto za srednja poduzeća i 20 posto za mala poduzeća. Dodatno, za regije koje se kvalificiraju kao rijetko naseljena područja predviđa se još povoljniji tretman, a isto će se primijeniti za Ličko-senjsku županiju.

Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača do 2026.

Vlada je prihvatila i Prijedlog nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine, usvojila Prijedlog akcijskog plana za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača za 2021. i 2022. godinu kao i Izvješće o provedbi mjera i aktivnosti za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača za 2020. godinu.

Među ostalim, na 63. Vladinoj sjednici prihvaćena su izvješća o radu za 2020. godinu: Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti RH u 2020., Godišnje izvješće Savjeta za nacionalne manjine o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu RH za 2020., Izvješće o radu Zaklade "Hrvatska za djecu" za 2020. te Godišnje izvješće o radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2020. godinu.

Izvor: Hina / Vlada