Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 8. 7. 2021.

Hrvatskoj u ovom desetljeću gotovo 30 milijardi eura za ekonomski rast

U Vladinoj sjednici sudjelovala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je donijela pozitivnu ocjenu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, i Dubravka Šuica, potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju

"Veoma mi je drago što ste obje danas u Zagrebu i izuzetno smo sretni i zadovoljni što je Europska komisija u ovako kratkom roku pozitivno ocijenjen hrvatski Plan oporavka i otpornosti", rekao je predsjednik Vlade Plenković na početku sjednice.

Zeleno svjetlo hrvatskom planu

Predsjednica Europske komisije zahvalila je premijeru Plenkoviću i istaknula mnogo lijepih sjećanja u vezi s hrvatskim predsjedanje.

"Uistinu mi je drago što danas mogu biti ovdje s vama, hvala što ste me pozvali, ovo je poseban trenutak. Komisija je dala zeleno svjetlo hrvatskom planu i to je uistinu sjajan plan. To je plan koji ima najveći udio BDP-a u usporedbi s drugim članicama. To je plan koji je vrlo ambiciozan", rekla je Von der Leyen.

"Naporno smo radili na podršci vezanoj za bolji pristup financiranju za mala i srednja poduzeća i bespovratna sredstva koja dajete kako biste poboljšali energetsku učinkovitost. Najbolja energija je ona koju ne koristimo. Kasnije ću vidjeti katedralu. isto tako važan udio je obnova oštećenih zgrada.

Htjela bih spomenuti, 20% vašeg plana ide u digitalizaciju. Nadalje, vrlo ambiciozan plan kada govorio o daljnjoj digitalizaciji kada govorio o javnoj upravi i to će biti na usluzi građanima. Oni što jako volim je e-zdravstvo. Sviđa mi se uravnoteženost između ulaganja i reformi. To je uistinu sjajno.

Željela bih spomenuti temu za koji sam uvijek zainteresirana i na koju ste stavili naglasak, to je poboljšanje skrbi o djeci".

"Moj posljednji komentar, za sve države članice u ovoj pandemiji je važno da brzo dođe do tog prethodnog financiranja. Važno je da su ta ulaganja tu i tu imamo dobre vijesti. Budući da smo bili tako uspješni na tržištu kapitala i financiranje Hrvatske u smislu 818 milijuna eura bit će moguće. Nakon odobrenja Vijeća kreće pravi posao, a to je provedba, provedba, provedba", zaključila je Von der Leyen.

Vlada će se truditi da sredstva iskoristi na najbolji način

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo što je Europska komisija u manje od osam tjedana pozitivno ocijenila konačnu verziju našeg Plana za oporavak. Zahvalio je na tomu, rekavši da će se Vlada truditi ova sredstva iskoristiti na najbolji mogući način.

Podsjetio je da je na početku pandemije Hrvatska bila u ulozi predsjedatelja Vijeća. "Nažalost samo par tjedana nakon dolaska kolegija mi smo morali preuzeti ulogu svojevrsnog kriznog upravljanja i pomoći i drugim članicama", rekao je premijer.

"Hrvatsku su, osim pandemije covida-19 pogodila i dva razorna potresa tako da su štete od covida i potresa ovdje četiri puta veće. Imamo štetu od covida 34 milijarde kuna i 129 milijardi kuna štete od dva potresa. To je hrvatska specifičnost koja nas čini još posebnijom, a ne samo što smo najmlađa članica EU-a", rekao je Plenković.

Istaknuo je da je cijela Europa, predvođena Komisijom i državama članicama pokazala u ovoj krizi svoje temeljno načelo na kojem je osnovana. "To je načelo solidarnosti. Tu solidarnost smo osjetili i u pogledu zajedničkog procesa nabave cjepiva, također, kada je riječ o sredstvima koja smo koristili za očuvanje radnih mjesta i kada je riječ o zaista velikim sredstvima koje je Komisija dodijelila Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa u gradu Zagrebu i na Banovini. Sve skupa je to milijarda eura za štete koje smo pretrpjeli", nabrojio je predsjednik Vlade.

EU iduće generacije

Kao najveći dokaz solidarnosti istaknuo je veliki odgovor na veliku krizu. "To je novi mehanizam oporavka i otpornosti EU iduće generacije, koji smo dogovarali prije godinu dana i dogovorili se o njemu istovremeno kada je usvojen i višegodišnji financijski okvir", kazao je Plenković.

Dodao je da je to koincidiralo s prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i formiranjem Vlade i usvajanjem svih strateških dokumenata za ovo desetljeće.

"Mislim da smo s ovako velikim izdašnim sredstvima stvorili pretpostavke za razvoj, da izađemo iz ove krize snažniji, da nam gospodarstvo bude konkurentnije i održivije u poticajnijem poslovnom okruženju, da povećamo zaposlenost razvijanjem digitalnih vještina, poboljšamo zdravstvenu i socijalnu skrb, razvijemo predškolsko obrazovanje, moderniziramo javnu upravu i povećamo djelotvornost pravosuđa", nabrojao je te istaknuo da nam je izrazito bitna i ubrzana obnova nakon potresa kako bismo nastavili ravnomjerno razvijati sve naše krajeve i da budemo spremni za sve buduće izazove.

"Hrvatskoj je odobreno 6,3 milijarde eura, dakle, 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava od kojih ćemo vrlo skoro dobiti prvih 818 milijuna eura", naglasio je predsjednik Vlade.

Dodao je da nam je na raspolaganju dodatnih 3,6 milijardi eura, što je 27,1 milijardi kuna, povoljnih zajmova, koje možemo koristiti kada ocijenimo apsorpcijsku sposobnost.

"Ovo je za nas sjajan podatak, pogotovo kada ga stavimo u kontekst da ova sredstva iznose čak 12 posto našeg BDP-a. To je znatno više od prosjeka u Europskoj uniji koji iznosi 3,7 posto", rekao je.

Nacionalni plan oporavlka i otpornosti izrađen je u tijesnoj suradnji s Europskom komisijom

"Činjenica da je prihvaćeno 76 reformi, 146 investicija razvrstanih u pet komponenti i jednu inicijativu. Na gospodarstvo u najširem smislu odlazi 53 posto sredstava NPOO-a, na javu upravu, pravosuđe i državnu imovinu odlazi 9 posto, na obrazovanje, znanost i istraživanje odlazi 16 posto sredstava, na tržište rada i socijalne zaštite odlazi 4 posto sredstava, na zdravstvo 5 posto i na obnovu zgrada 12 posto sredstava NPOO-a", kazao je premijer istaknuvši i važnost demografske revitalizacije.

"Ono se iz našega kuta prožima kroz sve komponente ovoga plana i kroz aktivnosti našega Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade nastojat ćemo iskoristiti ova sredstva na što bolji način", naglasio je.

Govoreći o ciljevima koji proizlaze iz ovoga Plana, Plenković je kazao da Hrvatska, kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, želi do 2026. postići europski cilj od 14 posto obnovljivih izvora energije u sektoru prometa.

"Ulaganjem u vodno gospodarstvo vodu za piće učinit ćemo dostupnom za oko 93% stanovnika, osigurat ćemo bolju pokrivenost države širokopojasnom infrastrukturom, za dostupnost brzog interneta za građane i gospodarstvo", kazao je Plenković.

Nadalje, u pravosuđu želimo smanjiti broj neriješenih predmeta, u obrazovanju povećati udio djece u ranom predškolskom odgoju.

"Uložit ćemo u stvaranje uvjeta za otvaranje što većeg broja radnih mjesta radi povećavanja stope zaposlenosti sa 66,7 na 70 posto do kraja 2024. godine. Želimo stvoriti uvjete za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta, osobito za mlađe od 30 godina i samozaposlene", istaknuo je premijer, dodavši da će se uložiti i u olakšani pristup obrazovanju odraslih radi uključivanja 30.000 osoba u sustav vaučera.

"U zdravstvu želimo povećati stopu preživljavanja od raka sa 46 na 51 posto i time spasiti oko 5.000 života", nastavio je.

Gotovo 30 milijardi eura zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji

"Nije jednostavno nabrojiti sve što se nalazi u ove tri knjige, no ovo su neki od projekata koji će dominirati u provedbi idućih nekoliko godina. Vodili smo računa da ispunimo temeljne kriterije koji se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju jer želimo dati svoj doprinos da Europa postane klimatski neutralan kontinent", kazao je predsjednik Vlade.

Kada zbrojimo sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira, Europskog fonda solidarnosti i sredstva iz prethodne financijske perspektive, Hrvatska u ovom desetljeću ima na raspolaganju zahvaljujući, jedino i isključivo, svom članstvu u Europskoj uniji, gotovo 30 milijardi eura kao najsnažnije financijske poluge za naš ekonomski razvoj i za gospodarski rast", istaknuo je Plenković.

Kazao je da nas čeka puno posla no zna da će Europska komisija biti partner koji će nam u tomu pomoći. Istaknuo je zajedničke ciljeve hrvatske Vlade i Europske komisije.

"Prvo, da u ovo doba sljedeće godine bude otvoren Pelješki most kao najvažnije strateško ulaganje koje financira EU koje će fizički povezati područje Dubrovnika, sam jug Hrvatske s ostatkom zemlje. To je za nas najbolji dokaz modernog suverenizma gdje nam je članstvo u EU pomoglo da ostvarimo strateški cilj. Drugo je da nastavimo s odlučnim putem suradnje s Komisijom glede kriterija za članstvo u Schengenskom prostoru. Vjerujem da će ta tema vrlo skoro doći na dnevni red vijeća i da ćemo tijekom 2022. godine postati članica Schengenskog prostora. Drugi cilj dublje integracije je članstvo u europodručju. Nakon što smo prošle godine postali članica Europskog tečajnog mehanizma II. radimo na ispunjavanju kriterija i vjerujemo da ćemo početkom 2023. biti u poziciji da smo ispunili sve kriterije za članstvo u europodručju", naglasio je predsjednik Vlade.

Dodao je da smo vodili računa i o pitanjima obrane i nacionalne sigurnosti te da Hrvatska očekuje da 2024. budu dostavljeni moderni borbeni avioni koji su doprinos našoj, ali i sigurnosti Europe.

"Ti važni iskoraci ostat će s nama kao dokaz konsolidiranja svih institucija, a naravno i gospodarskoga razvoja", rekao je.

Najavio je obilazak Zagrebačke katedrale gdje će se vidjeti posljedice potresa i najbolji dokaz da će se izdvojena sredstva dobro i korisno iskoristiti, a potom će otići i do tvrtke Rimac Automobili koja je akvizicijom Bugattija dokazala da postaje fascinantan projekt inovacije i praćenja trendova 4. industrijske revolucije.