Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Dubrovnik | 10. 7. 2021.

Pandemija je iskušala mogućnosti država, zahtijevala je vodstvo i viziju

»Pogođena pandemijom i razornim potresima, Hrvatska je očuvala čvrstu financijsku reputaciju, ona uči kako izdržati pritisak i povući znatne financijske resurse da građanima osigura pravi razvoj«, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom govoru na 14. Dubrovnik Forumu

Na otvorenju ovogodišnje međunarodne konferencije pod nazivom '(Post)-Pandemic Geopolitics – Together in a World Apart', predsjednik Vlade istaknuo je da mu je zadovoljstvo pozdraviti sve u Dubrovniku, na prvoj godini foruma nakon početka pandemije koronavirusa koji je utjecao na način komunikacije među državama i organizacijama.

"Drago mi je da vas vidim sve uživo. Vjerujemo da je ova koronakriza testirala mogućnosti država, vlada i organizacija kako bi odgovorili na globalnu prijetnju. Nitko nije bio siguran. Zahtijevala je vodstvo, brzo donošenje odluka, ali i viziju kako ići naprijed", istaknuo je Plenković te podsjetio da se kriza u našoj državi pojavila za vrijeme našeg predsjedavanja vijećem Europske unije.

"Ova kriza bez presedana, koja je nastala kao posljedica pandemije, veliki je test sposobnosti vlada i zemalja, isto tako i naše sposobnosti međusobne suradnje u odgovoru na najveći svjetski izazov do sada. Iako kriza i dalje traje, rješenje se pronalazi, a ono zahtijeva sposobno upravljanje krizama, donošenje brzih i ispravnih odluka, koje omogućuju izlazak iz krize koje je stvorila pandemija", istaknuo je.

"Covid-19 nikoga nije poštedio i to čini krizu kroz koju još uvijek prolazimo jedinstvenom iz globalne perspektive", poručio je Plenković.

"Danas se nalazimo u poziciji da smo naučili određene lekcije", kazao je. Prva je bila, kako kaže, vezana uz zaštitnu opremu.

Osvrnuvši se na početak krize uzrokovane novim koronavirusom, kada Hrvatska nije imala dovoljno sredstava i opreme, nije zaboravio spomenuti i kineskog premijer Li Keqianga.

"Dovoljan je bio jedan telefonski poziv premijeru Liju i problem je bio riješen", prisjetio se Plenković, dodavši da se radi o "globalnom izazovu i globalnoj borbi koja se neće završiti sve dok svi ne budu sigurni".

Spriječili smo eksploziju nezaposlenosti i egzistencijalne krize

Druga, i po Plenkovićevu mišljenju ključna lekcija, bila je kako izbjeći rascjep u društvu.

"Da države nisu demonstrirale svoju ulogu, suočili bismo se s eksplozijom nezaposlenosti, egzistencijalnim krizama za mnoge obitelji, tvrtkama u stečaju", rekao je Plenković, dodavši da se to nije dogodilo jer su vlade odlučile da je bitno održati poslove te stati uz poduzetnike i zaposlenike.

Hrvatska je, osim toga, jedina država koja je, uz covid, imala i dva razorna potresa.

"U odgovoru na krizu ključna je međunarodna suradnja. EU je demonstrirala solidarnost jer je postojala svjesnost da za veliki problem trebamo veliko rješenje, a za Hrvatsku je to 6,3 milijarde eura koje će značajno pomoći oporavku i otpornosti zemlje", nastavio je predsjednik Vlade. Plan oporavka EU-a za oporavak od pandemije nazvao je najmudrijim potezom.

Sljedeći su hrvatski ciljevi Schengen i eurozona

Plenković se nada da će se Hrvatska pridružiti Schengenu tijekom iduće godine, kao i eurozoni početkom 2023. godine. "To su dvije državne politike kojih se želimo pridržavati", rekao je.

Između ostalog je iskazao i podršku proširenju EU-a na zemlje zapadnog Balkana.

"Zemlja smo koja doista podupire svoje susjede u europskim aspiracijama", poručio je Plenković, izrazivši želju za pronalaskom rješenja između Bugarske i Sjeverne Makedonije.

"Mislimo da su Albanija i Sjeverna Makedonija čekale i više nego dovoljno i da je sada pravi trenutak za početak pregovora", dodao je.

Potpora susjednim zemljama na europskom putu

Što se BiH tiče, naglasio je važnost držanja slova Daytonskog sporazuma te da s sva tri konstitutivna naroda trebaju biti jednaka, izrazivši nezadovoljstvo praksama koje su na djelu od 2006. godine.

"Podržavamo proces koji se trenutno odvija uz pomoć SAD-a i EU-a vezano uz promjenu izbornog zakona. Smatramo da se to pitanje konačno treba riješiti, da u institucijama treba postojati legitimna zastupljenost i da se trebamo držati slova i zakona Daytonskog sporazuma", rekao je Plenković.

"Sva tri konstitutivna naroda trebaju biti jednakopravna, Hrvatska nije sretna s potezima koji traju od 2006. Govorimo to jasno i otvoreno, smatramo da to nije korisno i da ne pomaže dobrom funkcioniranju BiH", istaknuo je premijer.

Izrazio je nadu da će se postići rješenje koje je dobro za sva tri konstitutivna naroda.

Također je kazao da službeni Zagreb podržava reforme i u drugim zemljama, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu.

Govor je zaključio riječima da Hrvatska želi osnažiti suradnju sa zemljama Sredozemlja i najavio da će se Hrvatska i Slovenija u rujnu pridružiti skupini sedam mediteranskih zemalja.