Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 2. 9. 2021.

Vlada će zaštititi potrošače – ako treba, mijenjat ćemo zakon

Premijer Andrej Plenković najavio je mogućnost zakonskih izmjena kojima bi se reguliralo prešutno prekoračenje na tekućim računima građana

Otvarajući 74. sjednicu Vlade, premijer Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema proteklog tjedna.

Osvrnuo se na pitanje prešutnoga prekoračenja na računima, a uoči sjednice Vlade premijer Plenković i ministar financija Marić upravo su na tu temu održali sastanak s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem.

"Dogovorili smo da će Hrvatska narodna banka dostaviti ministarstvu financija temeljitu analizu ove teme i da će Vlada tražiti najbolje rješenje koje će ovaj financijski instrument, koji je bio zamišljen kao dodatan instrument, uz dopušteno prekoračenje koje je jasno ugovoreno i s kojim su klijenti banaka upoznati, a koji je zadnjih godina u raširenoj uporabi i doveo je do situacije da neki naši sugrađani nisu bili ni svjesni tog instrumenta i većeg iznosa kamatnih stopa", kazao je predsjednik Vlade.

Naglasio je da će Vlada voditi računa o tome da rješenje koje će predložiti uključuje i moguću zakonsku izmjenu i limitiranje te efektivne kamatne stope, ali na način koji neće ugroziti egzistenciju građana koji koriste taj instrument prešutnog ograničenja.

"Moramo napraviti rješenje koje će omogućiti bolju informiranost, nižu kamatnu stopu, a ne dovesti do situacije da banke eventualno donose odluke o smanjenju limita prekoračenja. Stoga ćemo idućeg tjedna, kad dobijemo ovo izvješće, organizirati jedan sastanak sa svim bankama koje su svojim klijentima u proteklom razdoblju omogućile ovo prešutno prekoračenje", najavio je premijer Plenković.

Dodao je da su te kamatne stope, prema informacijama koje mu je prenio guverner Vujčić, na razini stopa u Europskoj uniji, dok se sam nominalni iznos minusa smanjio proteklih godina gotovo za dvije milijarde kuna.

"Vlada je odlučna i dalje raditi na zaštiti potrošača, a ukoliko je potrebno ići ćemo i prema zakonskim izmjenama", poručio je.

Hrvatska se od posljedica COVID-krize oporavlja brže nego što se očekivalo

Od ostalih tema izdvojio je Strateški forum održan na Bledu, ocijenivši ga dobrim skupom na kojem se raspravljalo o budućnosti Europe.

Govoreći o gospodarskom rastu, podsjetio je da je Državni zavod za statistiku objavio podatak o rastu BDP-a od 16,1 posto u drugom kvartalu, što je peti najbolji rast u Europskoj uniji te je brži od prosjeka rasta u EU koji je 13,2 posto.

Svi indikatori turističke sezone, istaknuo je premijer Plenković, upućuju na zaključak da će i treći kvartal također biti jako dobar te izrazio nadu da će u konačnici rast BDP-a u ovoj 2021. biti i veći od procjena.

"Snažna poruka je – Hrvatska se oporavlja od posljedica Covid krize brže od očekivanja", poručio je.

U tom je kontekstu podsjetio na prijelomne odluke u proljeće prošle godine.

Dosada je u očuvanje radnih mjesta u COVID-krizi uloženo 18 milijardi kuna

"Rekli smo da država mora snažno i odmah stati iza privatnog sektora, hrvatskih radnika i hrvatskih poslodavaca. I to smo učinili", kazao je.

Podsjetio je da je, kada se zbroji ukupan iznos sredstava uloženih u očuvanje radnih mjesta, Vlada osigurala 18 milijardi kuna.

"Na taj smo način potporama obuhvatili praktički svako drugo radno mjesto u Hrvatskoj", istaknuo je navodeći podatak da se radi o 700 tisuća radnih mjesta u 92 posto tvrtki, odnosno njih 120 tisuća.

"Ovo govorim zato da dobijemo osjećaj svrhovitosti, masivnosti i potpore koju je, u najvećoj krizi koja je pogodila svijet u zadnjih sto godina, hrvatska Vlada učinila da premostimo ovu situaciju i u pogledu izbjegavanja otpuštanja radnika i u pogledu izbjegavanja vala stečajeva pa time i ugrožavanja egzistencije hrvatskih obitelji", poručio je predsjednik Vlade.

Pozitivni rezultati toga su, dodao je premijer Plenković, da Hrvatska danas ima 52 tisuće zaposlenih više nego prošle godine i šest tisuća više nego pretprošle godine.

Istovremeno, broj nezaposlenih danas manji je za 9 tisuća nego u ožujku 2020. godine.

Prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 7175 kuna u mjesecu svibnju ove godine, dok je u gradu Zagrebu ona dosegla i preko 8 tisuća.

Iz faze očuvanja radnih mjesta ulazimo u fazu stvaranja novih radnih mjesta

Govoreći o tome što će biti dalje, premijer Plenković napomenuo je da se u epidemiološkim okolnostima koje se mijenjaju Vladina dosadašnja politika u pogledu mjera mjera vodila prilagodbom ovisno o uspješnosti borbe protiv Covida 19.

Barem prvom dozom dosad je procijepljeno 51 posto odrasloga stanovništva, kazao je i još jednom apelirao na građane da se cijepe i pridržavaju temeljnih epidemioloških mjera.

Istaknuo je da relaksiranjem mjera ograničenja dolazimo u situaciju u kojoj će se prilagođavati i daljnje mjere za očuvanje radnih mjesta.

Za mjesec kolovoz, najavio je, one će ostati u iznosu od 4000 kuna, no s obzirom da sada praktički dolazimo u period normalnog režima rada od 1. rujna, za rujan te bi mjere ostale za event industriju, putničke agencije i noćne klubove.

"Ukoliko će se ukazati potreba za još nekakvim sektorskim mjerama, to ćemo razmotriti", dodao je premijer Plenković.

Napomenuo je da će na snazi do kraja godine ostati mjera skraćenog radnog vremena.

"Mi ćemo od faze očuvanja radnih mjesta ići u fazu kreiranja radnih mjesta, a same aktivne mjere politike zapošljavanja dodatno će biti ojačane s 500 milijuna kuna, dok je u 2022. godini planirana 1,5 milijarda kuna kroz različite programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje", kazao je.

Vlada će učiniti sve da se proces obnove nakon potresa ubrza

Prije nekoliko dana obilježen je Međunarodni dan nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, a premijer Plenković istaknuo je da je tom prigodom Vlada još jednom izrazila svoju odlučnost i predanost da učini maksimalne napore kako bi se našlo rješenje za ova pitanja koje, kako je rekao, dugujemo svim onim braniteljima i svima onima koji su nestali u Domovinskom ratu.

Početkom tjedna premijer Plenković sudjelovao je i na sjednici Stožera koji se bavi obnovom nakon potresa na Banovini.

Naglasio je da će Vlada učiniti sve da se proces obnove nakon potres ubrza, te podsjetio kako već danas i sutra kreću novi natječaji za oko 4000 kuća na Banovini.

"Učinit ćemo sve napore da se taj proces ubrza, već danas i sutra kreću novi natječaj za oko 4000 kuća na Banovini, a Ministarstvo graditeljstva i državne imovine izaći će s cjelovitim prijedlogom mjera i eventualnih zakonskih promjena koje trebaju cijeli proces obnove učiniti učinkovitijim i bržim", kazao je predsjednik Vlade.

Što se tiče početka nove školske godine, premijer je izrazio zadovoljstvo što se povećao broj cijepljenih u obrazovnom sustavu.

"Oni daju dobar primjer i motiv onima koji to za sada nisu učinili da učine", rekao je.

Beroš: od 117 oboljelih na respiratoru njih 110 nije bilo cijepljeno

Ministar zdravstva Vili Beroš upozorio je na današnjoj sjednici Vlade da od 117 oboljelih od Covida-19, koji su u proteklih 10 tjedana bili na respiratoru, njih 110 nisu bili cijepljeni. Kazao je i da liječenje i bolovanje covid pacijenata, bez ostalih troškova, državu su dosad koštali 2,7 milijardi kuna, što je više od polovice vrijednosti Pelješkog mosta.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres, naglasivši da je Stožer težišno usmjeren na aktivnosti u procesu obnove obiteljskih kuća.

U postupku obnove uključene su 944 kuće. Do sada je od toga obnovljeno 400 obiteljskih kuća, a u tijeku su radovi na njih 187.

Medved je izvijestio da će se do 15. rujna ugovoriti obnova 1500 kuća, a do 1. listopada za još 1500, čime će do kraja listopada u postupku obnove biti više od 4 tisuće obiteljskih kuća.

Na tim poslovima angažirano je 30 tvrtki, od čega je 17 tvrtki s područja pogođenih potresom.

Ministar je kazao da je na nekonstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća dosad utrošeno više od 18 milijuna kuna.

Uspostavljaju se koridori za siguran pristup školskim zgradama

Najavio je da će sutra, 3. rujna., Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje objaviti javni poziv za iskaz interesa za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća.

"Nastavljamo s aktivnostima uklanjanja oštećenih objekata koji prijete sigurnosti ljudi. Dosada smo uklonili 295 objekata, a od zadnje sjednice Vlade 13", naveo je Medved.

Dosada je uklonjeno ukupno 198 obiteljskih kuća. "Od prošle sjednice Vlade, Stožer je donio 46 odluka o uklanjanju objekata, a trenutno na današnji dan uklanja se 50 objekta", rekao je ministar, dodavši da je za tu aktivnost utrošeno više od 23 milijuna kuna.

Kako je pred nama početak školske godine, naglasio je Medved, posebnu pozornost posvetili smo sigurnosti djece te se svih ovih dana, uključujući i današnji dan uspostavljaju sigurnosni koridori za siguran pristup školskim objektima.

Bolničke ustanove povećavaju kapacitete za prijam pacijenata

Od 117 oboljelih od Covida-19, koji su u proteklih 10 tjedana bili na respiratoru, njih 110 nisu bili cijepljeni, upozorio je ministar zdravstva Vili Beroš.

U Hrvatskoj je u protekla 24 sata zabilježeno 798 novih slučajeva zaraze koronavirusom, udio novozaraženih u broju testiranih u zadnja 24 sata je 7,99 posto, na bolničkom liječenju je 440 osoba, a na respiratoru njih 53, rekao je Beroš.

U tjednu od 23. do 30. kolovoza otkriveno je novih 4140 pozitivnih osoba, a među njima 86,16 posto nije bilo cijepljeno.

Iako je proteklih tjedan dana najveći dnevni porast bilježila Splitsko-dalmatinska županija, danas je tu nezavidnu poziciju zauzeo Grad Zagreb, dodao je Beroš.

Bolničke ustanove sukladno razvoju epidemiološke situacije postupno povećavaju kapacitete za prijem pacijenata, a s ravnateljima bolnica dogovorena je pripravnost svih bolnica na području Zagreba, izvijestio je.

Uz KB Dubrava i dalje će vodeću ulogu u zbrinjavanju pacijenata zaraženih covidom-19 imati Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Specijalna bolnica za plućne bolesti i KBC Zagreb, kaže Beroš, a u slučaju većeg broja teže oboljelih kapaciteti će biti osigurani u KBC Sestre milosrdnice, dok će KB Dubrava nastaviti s pružanjem zdravstvene zaštite i necovid pacijentima.

"U četvrtom valu se u odnosu na treći val bilježi niža prosječna dob hospitaliziranih. Uočava se dvostruko, pa čak i trostruko veći udio djece u ukupnom broju hospitaliziranih", upozorio je ministar.

Zaključno s jučerašnjim danom u Hrvatskoj je utrošeno 3,278.961 doza cjepiva, a cijepljeno je 1,730.522 osoba, što je 51,22 posto odraslog stanovništva, dok je u zdravstvenom sektoru zaključno sa 30. kolovozom cijepljeno 83,17 posto liječnika te 60,84 posto medicinskih sestara i tehničara.

Beroš je izvijestio da je u populaciji starijoj od 65 godina cijepljeno 69,5 posto osoba jednom dozom, a 65,8 posto osoba s dvije doze. Pritom udio cijepljenih pada u dobnim skupinama od 75 godina i više, pa će jedan od prioriteta biti novi model cijepljenja s fokusom na stariju populaciju.

Najveći udio cijepljenih u dobi od 65 i više godina (90,93 posto) ostvarila je ordinacija Doma zdravlja u Rijeci, slijedi Dom zdravlja u Splitu (89,86 posto), dok je u Ličko-senjskoj županiji, koja ima najmanji udio cijepljenih, najviše cijepljenih u ordinaciji Doma zdravlja Gospić (64,10 posto).

Liječenje COVID-pacijenata državu stoji 2,7 milijardi kuna

Ministar je najavio da će ambulantama koje bilježe niži obuhvat cijepljenja starije populacije osigurati dodatnu pomoć u obliku uključivanja patronažne djelatnosti u cijepljenje građana.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osigurali su sve potrebne informatičke i stručne predradnje pa je od idućeg tjedna sve spremno za početak cijepljenja u ljekarnama širom Hrvatske.

"Posljednji rezultati sekvenciranja Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) pristigli 26. kolovoza za 376 uzorka pokazuju da je 99,4 posto s dokazanom delta varijantom, koja je visoko zarazna", upozorio je.

U Hrvatskoj u posljednjih tjedan dana bilježi broj novozaraženih koji nije viđen od svibnja, a broj osoba na respiratoru tri puta je veći nego u rujnu prošle godine. Među hospitaliziranima uvjerljivo prevladavaju necijepljene osobe.

"Jedan dan bolničkog liječenja covid pacijenta, koji u bolnici prosječno boravi 20 dana, u prosjeku košta više od 11.000 kuna. Liječenje covid pacijenata i njihovo bolovanje, bez ostalih troškova, državu su dosad koštali 2,7 milijardi kuna, što je više od polovice vrijednosti Pelješkog mosta", kazao je.

Beroš je upozorio da u slučaju nastavka epidemije necijepljenih možemo očekivati nove mutacije, daljnji porast oboljelih i hospitaliziranih.

"Sve više svjedočimo napisima u stranim medijima o posljednjim željama necijepljenih koji mole svoju djecu i članove obitelji da se konačno cijepe. U kontekstu dolazeće jeseni možemo reći da ćemo žeti onako kako smo sijali. Toga ćemo biti posebno svjesni u iduća tri tjedna zbog povratka učenika u školske klupe i građana u radne kolektive", rekao je.

Božinović: pet novih odluka vrijedi do 15. rujna

Potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović izvijestio je da je stožer od posljednje sjednice Vlade donio pet novih odluka koje stupaju na snagu danas, a primjenjuju se do 15. rujna.

Radi se o odlukama koje se odnose na ograničavanje okupljanja, privremenu zabranu i ograničavanje prelaska preko graničnih prijelaza, obvezno korištenje maski za lice, posebnu organizaciju rada u prodavaonicama i trgovačkim centrima i organizaciju javnog prijevoza putnika.

Dozvoljen je rad ugostiteljskim objektima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima unutar zatvorenih dijelova objekta na način da se hrana, piće, napitci i slastice uslužuju isključivo gostima koji sjede za stolovima, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.

Propisano radno vrijeme je od 6 do 24 sata, a dozvoljeno je usluživanje gostiju i unutar casina, automat klubova i uplatnih mjesta za klađenje. Iznimno je dopušten rad noćni bar, disko-klub i disko-bar te usluživanje gostiju bez ograničenja radnog vremena, ali samo u otvorenim prostorima i osobama koje posjeduju EU digitalnu covid potvrdu.

U zatvorenim prostorima omogućene su amaterske kulturno-umjetničke izvedbe, programi i manifestacije uz uvjet da sve prisutne osobe posjeduju EU digitalnu covid potvrdu. Moguće je i održavanje konferencija s više od 100 osoba te izlaganje proizvoda i opreme u zatvorenim prostorima koji su sastavni dio kongresa i konferencija, ako svi prisutni imaju EU digitalnu potvrdu.

Modernizacija i reguliranje određenih aspekata zaštite prava potrošača

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o zaštiti potrošača, koji se donosi radi usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije, ali i radi modernizacije i reguliranja određenih aspekata zaštite prava potrošača.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić naveo je da se zakonom propisuju proporcionalne i učinkovite sankcije trgovcima koji su odgovorni za raširene povrede te se usklađuje postojeći normativni okvir s digitalnom dimenzijom sklapanja ugovora.

Također, detaljnije se propisuje zahtjev transparentnosti informacija prilikom kupovine putem Interneta posredstvom internetskih tržišta.

Dodaje se, isto tako, i obveza trgovca da se prilikom odgovora na pisani prigovor mora jasno izjasniti o osnovanosti potrošačke pritužbe.

Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj. Taj ugovor potpisan je 7. lipnja ove godine, zajedno s Ugovorom o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za taj projekt.

Iznos zajma je 200 milijuna eura, a namjena mu je financiranje poduzeća u privatnom vlasništvu, za trajna obrtna sredstva i financijsko restrukturiranje izvoznika, poduzeća sa slabim pristupom financijskim uslugama i slabije razvijenim regijama.

Rok otplate je 15 godina, uključujući 4,5 godina počeka, a kamatna stopa 6-mjesečni EURIBOR uvećan za promjenjivu kamatnu maržu.

Korisnici mogu biti poduzeća iz privatnog sektora, s više od 50 posto udjela u privatnom vlasništvu ili pod privatnom kontrolom i to mala i srednja poduzeća ili srednje kapitalizirana poduzeća. Poduzeća mogu biti izvoznici na koje je kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 negativno utjecala, ali koji su i dalje financijski održivi.

Upute za izvođenje nastave u uvjetima epidemije

Vlada je donijela Odluku o načinu izvođenja nastave u osnovnim i srednjim školama kao i na visokim učilištima te obavljanju rada u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja u uvjetima epidemije bolesti COVID-19.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo je Modele i preporuke za rad u uvjetima povezanima s bolesti COVID-19 u pedagoškoj/školskoj godini 2021./2022. sukladno Uputama za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 vezano uz rad predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 2021./2022., koje je donio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Ministar Radovan Fuchs podsjetio je da su mjere blaže u odnosu na prošlu godinu te je dozvoljeno miješanje djece i učenika različitih skupina odnosno razreda, dopuštena je stručna praksa i vježbe, održavanje roditeljskih sastanaka uživo, seljenje učenika iz razreda u razreda primjerice kod nastave u kabinetima, informatičkim radionicama, a dopušteni su i treninzi djece, odnosno učenika iz različitih skupina u školskim dvoranama i slično.

Iznos dostupan za financiranje malih zajmova povećava se s dosadašnjih 50 na 100 tisuća eura

Usvojena je i Izmjena Programa "Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj", tako da se iznos dostupan za financiranje malih zajmova povećava s dosadašnjih 50.000 na 100.000 eura.

Tom izmjenom nastoji se smanjiti postojeće teškoće u pristupu kapitalu s kojim se susreću potencijalni krajnji primatelji u sektorima poljoprivrede, prerade i šumarstva.

Mali zajam za ruralni razvoj je najtraženiji financijski instrument koji se provodi u okviru Programa ruralnog razvoja, rekao je ministar Tomislav Ćorić. Od pokretanja u rujnu 2018. do kraja lipnja 2021. zaprimljeno 1.137 zahtjeva za financiranjem, od čega je do sada odobren 721 zahtjev ukupne vrijednosti od 240,6 milijuna kuna, a obrada pristiglih zahtjeva je kontinuirano u tijeku, kao i zaprimanje novih zahtjeva.

Malenica: smatramo da postojeći zakon sveobuhvatno uređuje materiju blagdana i neradnih dana

Vlada je Saboru predložila da ne prihvati prijedlog zastupnice Katarine Peović (RF) o izmjeni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima kojom bi svi blagdani i praznici bili i neradni dani, uključujući i one koji padaju na vikend, pa bi prvi radni dan bio neradni dan.

"Smatramo da postojeći zakon sveobuhvatno uređuje materiju blagdana i neradnih dana te primjereno, uz duboko poštivanje radničkih prava, regulira i pitanje neradnih dana koje se vezuju uz blagdane i praznike", objasnio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Izvor: Vlada/Hina