Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 13. 9. 2021.

Izmjenama Zakona o obnovi želimo ubrzati i pospješiti taj proces

Premijer Plenković izjavio je u Saboru da je Hrvatska jedina zemlja Europske unije koja je osim štete od 36 milijardi kuna izazvane pandemijom doživjela i dva razorna potresa, a ta se šteta procjenjuje na »COVID puta četiri«

Redovito jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora započelo je aktualnim prijepodnevom, na kojemu su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili na 39 pitanja saborskih zastupnika.

Zastupnicu Draganu Jeckov zanimale su potencijalne demografske mjere navodeći podatak da je u 405 područnih škola manje od 10 učenika i da bi uskoro mogle biti zatvorene.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijale politike Josip Aladrović odgovorio je da su kada je riječ o demografiji pred Hrvatskom izazovna vremena, no da Vlada donosi niz horizontalnih politika, te da će do kraja 2021. usvojiti strategiju demografske revitalizacije Hrvatske, kao i da će ekonomska perspektiva biti zalog za demografski rast.

"Siguran sam da ćemo u sljedećem razdoblju imati puno bolje demografske pokazatelje", istaknuo je Aladrović.

Istina o Domovinskom ratu nije upitna

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, odgovarajući na upit Stipe Mlinarića kada će zatražiti ratu odštetu od Srbije, kazao je da "Vlada radi na toj temi" i istaknuo da istina o Domovinskom ratu nigdje nije upitna.

"Pitanje ratne štete i eventualnih tužbi prema Srbiji je tema koju smo mi podigli na bilateralnoj razini, ministarstva i stručnjaci rade na toj temi, nismo ju smetnuli s uma", poručio je Plenković.

"Mi ćemo na tom procesu ustrajati i nastojati da pravda bude realizirana. Bitno je da istina o Domovinskoj ratu u Hrvatskoj, ali i međunarodno nije nigdje upitna", dodao je premijer istaknuvši da nisu zaboravljeni ni nestali ni svi oni koji su prošli patnje logora.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, odgovarajući Zvonimiru Troskotu na upit što misli napraviti s HE Lešće, kazao je da je HE Lešće u pogonu od 2010. godine i da obavlja svoju funkciju.

"Povezivati njezin rad s gubicima u elektroenergetskom sustavu je besmisleno jer je mreža napravljena prije više desetljeća i mi inzistiramo na rekonstrukciji mreže i za to će biti izdvojene milijarde kuna. Nakon nemilog događaja dane su jasne upute da u koordinaciji s Karlovačkom županijom razrade sustav informiranja svih stanovnika nizvodno od HE Lešće", rekao je ministar, istaknuvši kako je HE Lešće potrebna sustavu.

Ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman na upit Roberta Jankovicsa o granici sa Srbijom na Dunavu rekao je da se pregovori o končanom utvrđivanju hrvatsko – srbijanske granice odvijaju te da je na zadnjoj sjednici komisije u lipnju 2019. u Beogradu zaključeno da postojeća odstupanja katastarskih granica nisu toliko velika da se ne bi mogla barem pokušati uskladiti bilateralnim dogovorom.

Dodao je da se hrvatsko stajalište temelji na međunarodnom pravu i da su područja na lijevoj obali Dunava ukupne površine 115 kilometara, među kojima su i područja Kenđije i Karapandže, Vukovarske i Šarengradska ade, katastarski evidentirana u Hrvatskoj i nad njima Hrvatska ima isključivu građanskopravnu, upravnu, sudsku i policijsku nadležnost.

"Ako se to pitanje ne riješi bilateralno, postoji Međunarodni sud pravde", kazao je Grlić Radman.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak govoreći o fondovima EU istaknula je da su se novom podjelom na regije povećale bespovratne potpore za sve poduzetnike u Hrvatskoj i u svim regijama.

Štete od potresa su »COVID puta četiri«

Premijer Plenković kazao je kako ni sam nije zadovoljan dinamikom obnove od potresa, pogotovo jer je Vlada za to "munjevito" osigurala sredstva, no naglasio je kako izmjene Zakona o obnovi imaju zadatak proces obnove učiniti "propulzivnijim, bržim i učinkovitijim".

"Ni ja nisam zadovoljan dinamikom obnove, pogotovo jer smo munjevito osigurali sredstva iz niza izvora, kojih imamo dovoljno", odgovorio je premijer Peđi Grbinu kojeg je zanimalo kad će se prestati sa izlikama i početi sa stvarnom obnovom Zagreba i Banovine.

Plenković mu je odgovorio kako je Zakon o obnovi prihvaćen konsenzusom, na temelju inputa struke, da je i SDP glasovao za taj zakon, te podsjetio da su štete od potresa ogromne.

Hrvatska je jedina zemlja u EU, koja je osim šteta od covida, a koje su državni proračun koštale 36 milijardi kuna, doživjela i dva razorna potresa. Štete od njih procjenjuju se "covid puta četiri", rekao je premijer i naglasio kako ta činjenica od samog početka znači da će obnova biti tema s kojom će se baviti godinama.

Podsjetio je kako je ideja sa zakonom bila da bude sveobuhvatan i da zadovolji dva temeljan načela: sigurnost zgrada i pravnu sigurnost, no u praksi se pokazao niz problema, od imovinsko-pravnih odnosa, pogotovo u Zagrebu, do nedorečenosti u postupku javne nabave.

Pokazuje se da ćemo izmjenama morati apstrahirati pitanje legalnosti zgrada, da ćemo morati propulzivnijim učiniti uklanjanja zgrada, da ćemo ljudima morati dati više novca za predfinanciranje tog procesa, kazao je Plenković i naglasio kako izmjene Zakona o obnovi, koji će Vlada predložiti, imaju zadatak učiniti proces obnove propulzivnijim, bržim i učinkovitijim.

Cijepljenje je najbolji način borbe protiv epidemije

Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kako će hrvatski zdravstveni sustav biti spreman za 4. val pandemije koronavirusa, no poručio je kako je pitanje koliko smo kao društvo i nacija spremni.

Nismo u potpunosti, današnjih 52, 26 cijepljenih odraslih najmanje jednom dozom nije dovoljno da bi mirni ušli u jesen, odgovorio je Hrvoju Šimiću pa pozvao građane da se cijepe.

Cijepljenje je najbolji način borbe protiv epidemije i da se spriječi opterećenje zdravstvenog sustava, ne morate vjerovati meni, Vladi, Stožeru, vjerujte matematici koja pokazuje da među novozaraženima, hospitaliziranima, umrlima dominiraju necijepljeni sugrađani, poručio je građanima.

Odgovarajući Andreji Marić, koja je upozorila da je situacija u zdravstvu neizdrživa te ga upitala kada će početi provoditi reforme, Beroš je naglasio kako je Vlada svjesna situacije, a on odlučan poduzeti reformske korake nužne da bi se stabilizirao sustav.

U tijeku je priprema određenih reformskih koraka podijeljenih u tri koraka, o detaljima ne mogu previše govoriti prije nego prijedlog strategije bude usuglašen, rekao je.

Ipak, otkrio je tri cilja reforme: osiguranje dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite, optimalno korištenje resursa i stabilizacija sustava u organizacijskom i financijskom planu.

Nećemo dopustiti ukidanje minusa ni to da netko njima trguje

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je da Vlada neće dozvoliti ukidanje minusa na tekućim računima niti da netko njima trguje, a kada je riječ o rastu cijena istaknuo je kako će tražiti načine da se obuzda inflacija.

"Nećemo dozvoliti da se prekoračenja ukidaju i da netko s njima trguje", kazao je Marić odgovarajući Borisu Lalovcu na pitanje koliki je stvarni dug prema prešutnim minusima u bankama i hoće li prekinuti praksu prodavanja dugova.

Naveo je da je gotovo 840 tisuća građana u prešutnom prekoračenju s prosječnim iznosom od 8800 kuna, a u dopuštenom oko 31 tisuća građana s prosječnim iznosom od oko 12 tisuća kuna, uz kamatnu stopu za dopušteno prekoračenje od 7,6 posto, a na prešutno od gotovo 11 posto.

Na upit Ivana Kirin koliko se rast iznosa fiskaliziranih računa može pripisati rastu cijena, Marić je kazao da jedan od razloga jest rast cijena, ali da se dio odnosi i na bolji mehanizam nadzora i kontrole.

Inflacija se očito ubrzava, tražimo način kako da je obuzdamo

"Inflacija evidentno ubrzava, HNB i Vlada obraćaju pažnju na to i tražit ćemo načine kako da obuzdamo inflaciju koja nije specifikum Hrvatske, najveći dio koji utječe na inflaciju je uvezen, najviše su porasle cijene energije", poručio je Marić i dodao da je prosječna inflacija u Hrvatskoj 1,7 posto, a u EU 1,9 posto.

Iznio je i podatak da je do jučer 3 posto viša vrijednost fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje u 2019., s tim da je u trgovini 6 do 8 posto više, a u turizmu 12 posto manje nego 2019. godine.

No, samo u srpnju u turizmu je 5 posto više, a u kolovozu preko 21 posto više u odnosu na 2019., kazao je.

Ministar poručio je pak kako tema prešutnih minusa iziskuje brzo, ali ne i brzopleto rješenje.

U koracima koje ćemo poduzeti, prvo i osnovno je vratiti kao dominantno - dopušteno prekoračenje, ali i voditi brigu da ne dođe do situacije da građani zapadnu u još veće teškoće s vraćanjem ovih prešutnih minusa ili prekoračenja, odgovorio je ministar Dariu Zurovcu.

Do kraja godine nema brige o cijeni struje i plina

Na rast cijena u Hrvatskoj osvrnula se i Mirela Ahmetović, pitajući ministra Tomislava Ćorića što će poduzeti po tom pitanju.

"Do kraja godine naši građani ne moraju brinuti ni o cijeni struje niti o cijeni plina", istaknuo je Ćorić.

Dodao je da je opća razina cijena u Hrvatskoj 2,8 posto viša nego prošle godine te da je inflacija uzrokovana egzogenim šokom, prije svega prekidom lanaca dobave.

Ministar Vili Beroš složio se sa zastupnicom Ivanom Kekin da je Hrvatskoj potrebna hitna helikopterska medicinska te istaknuo da ministarstvo ulaže napore kako bi se raspisao međunarodni natječaj.

"Imperativ u budućem vremenu je uspostava vlastite hitne helikopterske službe", rekao je Beroš i dodao da ništa nije besplatno te da će za to trebati i podrška Ministarstava financija.

Nitko ne može reći kako će se razvijati situacija s izbjeglicama

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da nitko ne može reći kako će se razvijati situacija s izbjeglicama iz Afganistana, no da hrvatska policija čini sve da budemo sigurni.

"Nitko ne može reći koliko će se i kako razvijati ta situacija, no činimo sve da budemo sigurni", odgovorio je ministar zastupniku Darku Soboti koji je kazao da je javnost zabrinuta zbog situacije u Afganistanu te upitao je li opravdana zabrinutost novim migrantskim valom.

Božinović je naveo kako je samo ove godine zaprimljeno 1700 zahtjeva za azilom u Hrvatskoj. Polovica od toga su državljani Afganistana, no iz ranijih iskustava mislimo da će ih biti sve više, uglavnom se radi o ljudima koji nemaju nikakve dokumente, kazao je.

Ovoga trenutka je 126 Afganistanaca koji traže međunarodnu pomoć, uključujući i onih 19 koje smo evakuirali, naveo je i istaknuo kako je Vlada svjesna da pitanje migracija nadilazi mandat jedne vlade te da tom pitanju treba pristupiti strateški.

Učinili smo sve da ojačamo vanjsku granicu EU, to je naša granica, rekao je Božinović navodeći da Hrvatska raspolaže s više od 6500 graničnih policajaca, nekoliko stotina pripadnika interventne i kriminalističke policije, da je jak naglasak stavljen na borbu protiv organiziranog kriminala, na opremanje i modernizaciju policije. Samo ova Vlada u to je uložila više od 200 milijuna, istaknuo je.

Razumno je uvesti euro 9,5 godina nakon pristupa Europskoj uniji

"Meni se čini da je razuman rok, ako je netko ušao u Uniju 1. srpnja 2013., da usvoji euro 1. siječnja 2023., to je 9,5 godina", odgovorio je premijer Andrej Plenković na upit Marka Milanovića Litre treba li građane pitati oko uvođenja eura, odnosno odricanja monetarnog suvereniteta, ali i o drugim temama bitnim za budućnost Hrvatske.

Novi ste zastupnik, vaši su prethodnici u ovom istom Saboru sa 150 glasova potvrdili ugovor o pristupanju EU, vaša kolegica, zahvaljujući kojoj sjedite ovdje Ruža Tomašić, vi ste dobili 19 glasova, je od 2013. bila u Europskom parlamentu, vaš kolega Ilčić je pohrlio u EP, tamo su euri, on prima plaću u eurima, poručio je Plenković.

Naglasio je da ova Vlada ima strateški cilj uvesti Hrvatsku u dvije dublje integracije, jedna je Schengenski prostor, druga je euro "i to nam je nadomak, to je tu, sutra, 1. siječnja 2023.".

"Osigurati da se ispune kriteriji iz Maastrichta u ovakvim okolnostima pandemije, potresa, kriza i biti u poziciji pred uvođenje eura, sada slušati vašu inicijativu, ne znam jesmo li svi prespavali cijeli period", rekao je premijer. Ustvrdio je kako ne zna ima li više itko tko možda misli da nam je članstvo u EU bilo loše, da su 44 milijarde više povučenog od uplaćenog novca nekakva šeta.

Povećat će se naknade u sustavu socijalne skrbi

Odgovarajući Ljubici Lukačić, ministar Josip Aladrović najavio je izmjene sedam zakona iz resora socijalne skrbi, pa i Zakona o socijalnoj skrbi kao ključnoga. Planiramo centralizirati određene procese, odvojiti centre za socijalnu skrb od obiteljskih centara, osnovati akademiju sustav socijalne skrbi, rekao je ministar i naglasio kako će se paralelno s tim povećati naknade u sustavu socijalne skrbi.

Zajedno smo radili na programu HDZ-a i Vlade, obvezali smo se na povećanje zajamčene minimalne naknade sa 800 na 1500 kuna u mandatu, od 1. siječnja 2023. ćemo ostvariti prvi dio toga obećanja kroz povećanje zajamčene minimalne naknade, kazao je Aladrović.

Premijer je odbacio kritike Anke Mrak Taritaš o lošoj pripremljenosti, odnosno "petljanju i prtljanju" oko popisivača stanovništva. Popisivači su se mogli prijavljivati ljetos, uvjet nije bio da moraju biti procijepljeni, da moraju imati potvrde, rekla je.

Plenković je kazao da je zadovoljan kako teče popis stanovništva, 177 tisuća građana već se upisalo elektronički.

Proces je krenuo, epidemiološke prilike se mijenjaju smatram da nema dileme da popisivači moraju biti ili cijepljeni ili imati potvrdu ili biti testirani, ustvrdio je premijer i izrazio uvjerenje da je sve odrađeno na vrijeme, da će se stvar obaviti u najboljem redu i da ćemo kroz koji mjesec imati rezultate popisa.

Ksenija Turković bila je prvi izbor za Vrhovni sud

Predsjednik Vlade Plenković odbacio je ocjenu Sandre Benčić da namjerno oteže s izborom predsjednika Vrhovnog suda izrazivši žaljenje što predsjednica Vrhovnog suda nije Ksenija Turković, potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava, koja je bila prvi izbor.

"Meni je žao da nova predsjednica Vrhovnog suda nije Ksenija Turković, potpredsjednica Europskog suda za ljudska prva, koja je bila prvi pravi izbor i oko koje bi postigli ovdje konsenzus još u veljači prije profesorice Đurđević", kazao je Plenković.

"A znate zašto nije izabrana? Ne zato što je ja kao netko iz kuta parlamentarne većine ne bi htio, naprotiv, nego zato što je netko nije htio predložiti. Nakon što je ponudio to, a kada je ona kazala 'može' u zakonitoj proceduri i uz širu privolu, više je nije htio predložiti", dodao je Plenković osporivši da usporava proces izbora predsjednika Vrhovnog suda.

Plenković je ponovio da HDZ nema ništa protiv suca Radovana Dobronića, kao i da je Zlata Đurđević bila kandidatkinja u nezakonitoj proceduri. Kazao je i kako mu je dosta stalnog imputiranja o HDZ-ovom pravosuđu.

"Radimo proces, konzultacije i odlučit ćemo", zaključio je te poručio zastupnicima Možemo da uživa gledati "kako je NGO aktivizam transformiran u političke stranke".

Izvoz raste brže nego uvoz

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izvijestila je o dobrim pokazateljima domaćeg izvoza koji raste brže nego uvoz.

Po posljednjim podacima DZS-a, nastavio se rast izvoza hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda po stopi koja je brža nego što je rast uvoza, rekla je ministrica odgovarajući zastupnici Marijani Petir što Vlada poduzima da stabilizira cijene hrane, poveća otkup domaćih proizvoda, smanji uvoz.

Navela je i da su Ministarstvo i Vlada u proteklih godinu dana značajno pomogli domaćim poljoprivrednicima nizom mjera, suglasila se kako su, s obzirom na rast cijena, pogođeni svi, a posebno svinjogojstvo i mljekarstvo.

Veteranski centar u Šibeniku za korisnike u 2022.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da će se izgradnjom četiri veteranska centra u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku, ukupne vrijednosti 339 milijuna kuna od kojih je 85 posto financirano iz europskog Fonda za regionalni razvoj, stvoriti smještani kapaciteti za oko 12 tisuća korisnika godišnje.

Ministarstvo po prvi put koristi sredstva iz fondova EU u stvaranju preduvjeta pomoći hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata, odgovorio je zastupnici Marijani Balić navodeći da je od četiri centra završena izgradnja onog u Šibeniku i to gotovo šest mjeseci prije roka, a centar će u 2022. biti spreman za prijam korisnika.

Izvor: Hina/Vlada