Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 30. 9. 2021.

Snažan signal partnerstva i nova vrsta odnosa sa SAD-om

Zasad je potpuno cijepljeno 50,6% odrasle populacije, a 54% najmanje jednom dozom, izvijestio je premijer Andrej Plenković i još jednom apelirao na starije od 65 godina da se cijepe jer su najugroženiji

Otvarajući 78. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Podsjetio je da je prije nekoliko dana Europska komisija realizirala uplatu od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, kao predujam za pokretanje projekata kandidiranih kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ukupno vrijedan 47,5 milijardi kuna u potpunosti bespovratnih sredstava.

"To predstavlja jedan veliki poticaj za razvojno desetljeće koje je pred nama", poručio je premijer Plenković i dodao da će ta sredstva omogućiti snažan gospodarski oporavak.

Sjedinjene Američke Države odlučile su uključiti Hrvatsku u program izuzeća od viza, a premijer Plenković pojasnio je da će hrvatski državljani najkasnije do 1. prosinca ove godine putovati u tu zemlju bez prethodnog traženja vize.

"To je snažan signal partnerstva i nove vrste nivoa odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, osobito u sigurnosnom pogledu, jer ovo je prije svega pitanje sigurnosnoga karaktera, ne samo u pogledu migriranja u SAD, nego i poruka da je Hrvatska kao saveznica u NATO-u i kao članica Europske unije, zemlja koja se sprema za Schengen, ispunila sve kriterije", istaknuo je premijer Plenković i dodao da se radi o važnoj političkoj poruci koja će se prevesti i u bolje gospodarske odnose između dvije zemlje.

Izdvojio je i sastanak s dr. sc. Huseinom ef. Kavazovićem, velikim muftijom Islamske zajednice Bosne i Hercegovine istaknuvši i tom prigodom važnost jačanja odnosa s Bosnom i Hercegovinom, osobito izgradnju povjerenja i suradnje između Hrvata i Bošnjaka te potporu europskom putu Bosne i Hercegovine.

Trenutno smo u fazi umjerenog stabiliziranja broja novozaraženih

Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, kazao je da smo trenutno u fazi umjerenog stabiliziranja broja novozaraženih.

Zasada je preko 50,6% odrasle populacije potpuno cijepljeno, a 54% najmanje jednom dozom, izvijestio je premijer Plenković i još jednom apelirao na starije od 65 godina da se cijepe s obzirom da su najugroženija skupina.

Istaknuo je i da je Hrvatska putem inicijative Global Citizen donirala 200 tisuća doza cjepiva, čime je dala svoj doprinos globalnim naporima za zaštitu od Covida 19.

Od ostalih aktivnosti izdvojio je obilježavanje 75. obljetnice Hrvatske matice umirovljenika, zatim početak Europskog tjedna sporta istaknuvši da Vlada nastavlja s covid dodacima za umirovljenike, kao i s povećanim ulaganjima u hrvatski sport.

Prioritetni postupak obnove za 1699 obiteljskih kuća

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres, naglasivši da je Stožer devet mjeseci od razornog potresa na Banovini težišno usmjeren na koordinaciju aktivnosti kako bi se postigao cilj što brže obnove.

Kada je riječ o nekonstrukcijskoj obnovi objekata stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave nominirali su za prioritetni postupak obnove 1699 obiteljskih kuća.

Ukupno su do sada uvedeni u rad izvođači na 711 obiteljskih kuća.

"Do sad smo obnovili 552 kuće, a na današnji dan u tijeku su radovi na 159 obiteljskih kuća", rekao je Medved, dodavši da je angažirano 37 tvrtki.

Vezano za aktivnosti konstrukcijske obnove, uvedeni su koordinatori za obnovu 144 obiteljske kuće te projektanti i nadzor za 144 tipske kuće.

Što se tiče izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje tijekom rujna imao je otvoren javni poziv za iskaz interesa za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća. Javni poziv otvoren je do 1. listopada.

Medved je naglasio da je na taj javni poziv prijavljeno 40 gospodarskih subjekata koji su iskazali interes za gradnju.

Kada je riječ o aktivnostima vezanim za izgradnju zamjenskih višestambenih zgrada, u postupku javne nabave za izgradnju projektne dokumentacije za izgradnju višestambenih zgrada s ukupno 737 stanova, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje zaprimio je 9 ponuda i u skladu s odredbama zakona do kraja rujna planira dovršiti postupak ugovaranja izrade projektne dokumentacije.

Ministar je kazao da se provode i aktivnosti uklanjanja oštećenih objekata koji prijete sigurnosti ljudi. "Do sada smo uklonili 366 objekata, a 13 ih je trenutno u postupku uklanjanja", dodao je.

Napomenuo je i da je do 30. rujna otvoren javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu.

Snažna podrška Vlade županijama i gradovima koji imaju problema s likvidnošću

Na kraju, ministar je naglasio da je Vlada na prošloj sjednici donijela Odluku vezanu za beskamatnu pozajmicu jedinicama lokalne samouprave.

"Zahtjev su iskazali Grad Zagreb za 150 milijuna kuna, Sisačko-moslavačka županija za 180 milijuna kuna, Krapinsko-zagorska za 10 milijuna te Zagrebačka županija za 20 milijuna kuna", naveo je.

Medved je istaknuo da je ova odluka usmjerena na podizanje dinamike obnove, odnosno redovitog funkcioniranja jedinica lokalne samouprave u pogledu očuvanja likvidnosti.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da su ovi beskamatni zajmovi za Zagreb, Sisačko-moslavačku, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju izrazito važan instrument i snažna podrška Vlade i županijama i gradovima u trenutku kad imaju poteškoća sa servisiranjem svih obveza i likvidnošću.

"I tu pokazujemo koliko Vlada i država još jednom snažno pokazuje svoju ulogu u cijelom ovom procesu. Tu smo da pomognemo neovisno tko dolazi iz koje stranke na čelu bilo koje jedinice lokalne i područne samouprave", naglasio je Plenković.

Beroš: udio novooboljelih među testiranima 17,68%

Što se tiče aktualnog stanja vezanog za koronavirus, ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da je u Hrvatskoj u posljednja 24 sata zabilježeno 1710 novih slučajeva zaraze koronavirusom te je udio novozaraženih u broju testiranih 17,68%.

Na bolničkom liječenju je 745 osoba, a na respiratoru 99 pacijenata, izvijestio je Beroš istaknuvši kako kontinuirano raste broj pacijenata čije stanje zahtijeva liječenje na odjelima intenzivne skrbi.

Upozorio je i da udio hospitaliziranih na respiratoru nikada nije bio veći i proteklih dana dosegnuo je 14%.

Visokozarazni delta soj virusa dovodi do povećanog broja hospitalizacija i većeg broja ljudi koji će razviti ozbiljnu kliničku sliku, rekao je ministar.

Govoreći o bolničkom sustavu, rekao je da on i dalje pruža učinkovitu zaštitu oboljleima od covida i ostalima kojima je potrebna bolnička skrb.

Broj oboljelih koji se liječe od covida u bolnicama blago oscilira, ali i dalje je najveće opterećenje u KBC-u Split.

Patronažne sestre su tijekom proteklog tjedna kontaktirale više od 5000 necijepljenih starijih osoba, 1197 kontaktiranih odlučilo se na cijepljenje, no 76% kontaktiranih bez zdravstveno utemeljenog razloga odbilo je cijepljenje, a time i svoju zaštitu, rekao je Beroš te ponovno uputio apel starijima da se cijepe i odaberu zdravlje.

Zaključno s jučerašnjim danom, u Hrvatskoj je utrošena 3.419.381 doza cjepiva, cijepljeno je 53,59% odraslog stanovništva, a za 50,24% odraslog stanovništva cijepljenje je završeno.

Beroš kaže i da se smanjuje udio necijepljenih među zaposlenima u zdravstvenom sektoru. Na dan 28. rujna ukupno je bilo cijepljeno njih gotovo 70%, a najviše je cijepljenih među liječnicima - gotovo 86%.

Osvrnuo se i na uvođenje covid-potvrda od 4. listopada i poručio da je to sredstvo prema ostvarenju zaštite zdravlja pacijenata i djelatnika.

"Cijepljenje je garancija silazne putanje epidemiološke krivulje i povratka normalnom životu", poručio je Beroš.

Božinović: osam novih odluka

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da je Nacionalni stožer civilne zaštite od zadnje sjednice Vlade donio osam novih odluka na nacionalnoj razini.

Od 4. listopada na snagu stupaju tri odluke kojima je propisana obaveza covid potvrde ili testiranja na koronavirus za zaposlenike u zdravstvenom sustavu, kod prijava pacijenata te kod zaposlenih u socijalnoj skrbi.

Prilikom dolaska na posao zaposlenici i pacijenti moraju predočiti potvrdu ili dokaz ovlaštenoj osobi poslodavca. Odgovarajući drugi dokaz mogu predočiti svi koji iz opravdanog razloga ne mogu dobiti EU digitalnu covid potvrdu, a u odlukama je navedeno i kojim se dokazima dokazuje svaki od takvih slučajeva.

U donošenju odluke o prijemu pacijenta vodilo se računa da se nikome ne onemogući zaštita pa tako u iznimnim slučajevima digitalnu potvrdu pacijenti ne moraju predočiti kada su hitni zbog sumnje u covid-19 ili potvrđene bolesti te prilikom posjeta liječniku primarne zdravstvene zaštite.

S preostalih pet odluka od 15. listopada produljuju se epidemiološke mjere koje se odnose na ograničavanje okupljanja, korištenje zaštitnih maski, rad trgovina, javni prijevoz te privremenu zabranu i ograničavanja prelaska preko granice, s tim da se kod odluke o granicama produžava rok važenja cijepljenja i preboljenja s 270 na 365 dana.

Umirovljenicima produžen rok predaje dokumenata za COVID-dodatak

Radi poboljšana položaja umirovljenika, Vlada je produžila rok za dostavu dokaza o visini inozemne mirovine za umirovljenike koji to nisu učinili na vrijeme te stoga nisu dobili covid dodatak.

Vlada je izmijenila svoju odluku od 14. travnja o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti covid-19 kako bi se korisnicima kojima nisu ostvarili pravo u srpnju, a ispunjavaju uvjete, mogla provesti isplata jednokratnog novčanog primanja najkasnije u prosincu.

Utvrđeno je, naime, kako unatoč činjenici da su sve informacije o isplati covid dodatka bile kontinuirano prezentirane u javnosti, iz različitih razloga (bolesti, neupućenosti, nedostatka informatičke pismenosti, privremene odsutnosti i sl.), pojedini korisnici inozemnih mirovina nisu u propisanom roku do 30. lipnja dostavili dokaz o visini te mirovine Zavodu za mirovinsko osiguranje.

Stoga je, a s obzirom na to da je identificiran znatan broj takvih korisnika koji ispunjavaju uvjete za isplatu covid dodatka, otvoren novi rok - do 30. studenoga, za dostavu dokaza o korištenju inozemne mirovine.

Sutra se obilježava Međunarodni dan starijih osoba te se, istaknuto je na sjednici, i na ovaj način pokazuje posebna briga i skrb za osjetljive kategorije umirovljenika te osigurava naknadu isplate covid dodatka za umirovljenike s niskim prihodima.

Novi zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost

Vlada je u Hrvatski sabor uputila Prijedlog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost kojim se predlaže da Zaklada, koja trenutno ima status neprofitne organizacije, stekne status proračunskog korisnika državnog proračuna.

Zaklada je osnovana 2001. godine, a novi zakon je upućen u Sabor budući da je postojeća regulativa zastarjela i ne regulira sustav financiranja znanosti na način koji bi bio usklađen sa svim zahtjevima trenutačnoga hrvatskoga i europskoga istraživačkog prostora.

"Novi zakonski prijedlog ključna je točka za provedbu reformi planiranih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), s ciljem podizanja istraživačke i inovacijske djelatnosti i potencijala Hrvatske", istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Kako bi se povećala učinkovitost i funkcionalnost ulaganja u znanstvene projekte i omogućila provedba programa planiranih u sklopu NPOO-a, naveo je, predloženo je brisanje točnih naziva programa.

"S tim u vezi, a kako bi se programi jednostavnije prilagođavali okviru financiranja istraživanja, razvoja i inovacije, predloženo je da se vrste programa utvrde općim aktima Zaklade", objasnio je ministar.

Novim se zakonom uređuju i pitanja koja trenutačno nisu uređena, primjerice da osnivačka prava i obveze, kao i nadzor nad zakonitošću rada i postupanja Zaklade obavlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Radi poboljšanja kvalitete i transparentnosti financiranja znanstvenih projekata i programa predlaže se i osnivanje novog stručnog tijela Zaklade - Povjerenstva za prigovore te se definira mogućnost prigovora, što do sada nije bilo moguće, a jasno se propisuju i načela rada Zaklade te je promijenjena i definicija korisnika Zaklade.

Vlada je osnivala Međuresornu radnu skupinu za pripremu, organizaciju i provedbu 30. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i uspostave diplomatskih odnosa, koja će se obilježavati tijekom iduće godine, s naglaskom na 15. siječnja.

Moguće su izmjene ugovora s građevinarima zbog poskupljenja materijala

Naručitelje građevinskih radova u postupcima javne nabave Vlada donesenim Zaključkom upućuje na reviziju ugovora, ako su građevinarima troškovi zbog rasta cijena materijala porasli za više od deset posto.

Vlada Zaključkom o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda, upućuje javne naručitelje da analiziraju jedinične cijene materijala s izvođačima radova i, pokaže li se da su poskupjeli za više od 10%, aneksiraju ugovore. Pritom treba nastojati da se trošak rasta cijena koji je plod situacije oko covida ravnomjerno podnese, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Porast cijene do 10% prema Vladinom zaključku snosili bi izvođači radova.

Ministar Ćorić rekao je da se zaključak donosi radi ublažavanja posljedica aktualne situacije nastale uslijed globalnih poremećaja na tržištima građevinskog materijala i proizvoda kao i eskalacije njihovih cijena.

"Poštujući odredbe Zakona o javnoj nabavi naručitelji imaju mogućnost pristupiti izmjenama ugovora u mjeri u kojoj je to opravdano za ublažavanje posljedica ove situacije koja se odrazila kroz promjenu cijena građevinskih radova i materijala", rekao je Ćorić.

Za postupke javne nabave koji su u tijeku i koji će tek biti pokrenuti, za svaki konkretan slučaj nabave naručitelji se pozivaju da u dokumentaciji o nabavi utvrde mogućnost utvrđivanja promjenjive cijene ponude i uvjete njene izmjene tijekom izvršenja ugovora kako bi umanjili, odnosno uklonili potencijalne rizike.

Poremećaji u dobavnim lancima u pandemiji covida-19 uzrokovali su poremećaje na tržištu zbog kojih rastu cijene građevinskih proizvoda i materijala. Zbog toga su građevinari primorani u kratkim rokovima ili avansno podmirivati višestruko veće cijene pojedinih materijala nego one po kojima su formirali cijene u ponudama. Rast cijena sirovina u građevinarstvu prijeti zaustavljanju već pokrenutih investicija.

Prema podacima Londonske burze koje u obrazloženju zaključka navodi Vlada, cijena bakra je u godinu dana porasla za 44,4%, aluminija 59,7, a čelika 56%. Na godišnjoj razini šperploča je poskupjela 81,7%, konstrukcijski čelik 64,7% i piljeno drvo 64,2%.

Krajem 2020. i u 2021. godini došlo je i do nezapamćeno velikog porasta cijena polimera i nemogućnosti opskrbe tržišta potrebnim količinama. Takva situacija je izazvala velike probleme na tržištu, posebno u realizaciji ugovorenih poslova. Neki proizvođači plastičnih cijevi, obustavili su ugovorene isporuke po cijenama prije poskupljenja sirovina.

Ukupna ulaganja u otoke povećana su za 29% u 2020. u odnosu na prethodnu godinu

Vlada je prihvatila Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2020. godini.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak kazala je da Vlada jednom godišnje izvješćuje Hrvatski Sabor u učincima provedbe Zakona o otocima.

Dodala je da su Izvješćem obuhvaćena ulaganja u otoke kroz programe i aktivnosti ukupno 75 institucija, tijela državnog i javnog sektora i to objedinjeno kroz sve dostupne izvore financiranja.

Ministrica je navela da financijski učinci u 2020. godini iznose 3,826 milijarde kuna, od čega su bespovratna sredstva Europske u iznosu od 3,501 milijarde kuna. Naglasila je da je riječ o najviše zabilježenih ulaganja na području otoka u jednoj godini od donošenja zakona.

"Ukupna ulaganja u otoke u 2020. godini povećala su se u odnosu na 2019. godinu za 29%, što jasno pokazuje da Republika Hrvatska otočno područje, otočno stanovništvo i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i to kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala", istaknula je Tramišak.

Navela je da su najznačajnija povećanja u sektorima energetike, prometa i zapošljavanja.

Izvor: Vlada/Hina