Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 14. 10. 2021.

Ograničit ćemo cijenu benzina na 11,1 kn, a dizela na 11 kn

Premijer Plenković izjavio je da će Vlada danas uredbom ograničiti maloprodajnu cijenu naftnih derivata za razdoblje od idućih 30 dana

Otvarajući 80. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu i najavio izmjene Zakona o obnovi.

Najavio je da će Vlada danas donijeti uredbu povezanuu s člankom 9. Zakona o naftnim derivatima. Pojasnio je da Vlada može uredbom odrediti maksimalnu cijenu motornog benzina i dizelskoga goriva.

"Uzimajući u obzir današnji ekonomski trenutak, nepredvidivost cijene nafte na svjetskom tržištu i utjecaj cijene goriva na ukupnu ekonomsku aktivnost i standard građana, s ciljem neometanog daljnjeg gospodarskog oporavka, odlučili smo iskoristiti mogućnost da na rok od 30 dana stabiliziramo cijene motornog benzina i dizelskog goriva.

Stoga će Vlada danas donijeti uredbu kojom se cijena motornog benzina ograničava na 11 kuna i 10 lipa, a dizelskoga goriva na 11 kuna", rekao je predsjednik Vlade.

Dodao je da će Vlada analizirati sve što će se zbivati na svjetskom i regionalnim tržištima te po potrebi dodatno reagirati.

Zakonskim izmjenama ubrzavamo i pospješujemo obnovu

Druga važna točka današnje sjednice, kazao je premijer Plenković, je Prijedlog izmjena Zakona o obnovi koje se donose s ciljem pojednostavljenja postupaka, brzine donošenja odluka, sufinanciranja konstrukcijske obnove, osobito za područje grada Zagreba, gdje država na sebe uzima 80% troška, a Grad Zagreb 20%, dok će na područjima gdje je proglašena katastrofa država financirati 100% troška konstrukcijske obnove.

"Niz detalja kojima ćemo poboljšati ovaj Zakon, učiniti proces propulzivnijim, riješiti uska grla koja su identificirana u dosadašnjem postupku, ubrzat će i poboljšati tijek obnove", poručio je predsjednik Vlade.

Premijer je istaknuo da se izmjenama Zakona posebno inzistira na antikorupcijskim mjerama koje će dodatno biti propisane Pravilnikom, kao i na redovitim izvješćima o dinamici obnove.

Dosad je 55% odrasle populacije cijepljeno najmanje jedanput

Što se tiče epidemiološke situacije, premijer Plenković naglasio je da smo danas dostigli 55% cijepljenih odraslih osoba najmanje jednom dozom, što je ukupno milijun i 862 tisuće ljudi.

Dosad je utrošeno 3,5 milijuna doza cjepiva, a ukupan udio odraslih koji su dovršili cijepljenje iznosi 51,6%.

Od ostalih tema u proteklome tjednu istaknuo je obilježavanje Dana Hrvatskoga sabora, 8. listopada.

"To je izrazito važan dan – obljetnica donošenja odluke o raskidu državno-pravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama bivše države", poručio je, podsjetivši da je, prema Zakonu, Dan državnosti 30. svibnja, Dan neovisnosti 25. lipnja, a 8. listopada Dan Hrvatskoga sabora.

Velik interes Francuza za investicije u Hrvatskoj, predstoji posjet predsjednika Macrona

Osvrnuo se i na vrlo kvalitetnu konferenciju "Turizam 365", koja je održana krajem prošloga tjedna u Tuhelju, a na kojoj je sudjelovao i slovenski premijer Janša.

Bila je to prigoda, rekao je premijer Plenković, i za razgovore o suradnji između Hrvatske i Slovenije, naglasivši da je ove godine Hrvatsku posjetilo milijun slovenskih turista.

Susret s predstavnicima Europske federacije novinara i Hrvatskog novinarskog društva premijer Plenković ocijenio je vrlo korisnim, a razgovarali su o slobodi medija, položaju novinara u demokraciji za koji su svi suglasni da treba biti kontinuirano poboljšavan bilo kroz zakonski okvir ili druge mjere.

Premijer Plenković primio je i Francusku udrugu poslodavaca, a danas je istaknuo da je veliki interes francuske poslovne zajednice za investicije u Hrvatskoj. U tom je kontekstu najavio da će Hrvatsku ove jeseni posjetiti i francuski predsjednik Macron.

Očekujemo da se do kraja rasvijetle okolnosti u vezi s terorističkim napadom na Banske dvore

Ovoga tjedna, 12. listopada, obilježena je i godišnjica terorističkog napada na Banske dvore, prilikom kojeg je teško ozlijeđen policijski službenik Oskar Fiuri.

Premijer Plenković je istaknuo kako se gospodin Fiuri dobro oporavlja, a od nadležnih tijela očekuje da utvrde motive toga napada, otkriju tko sve stoji iza radikalizacije napadača, odakle mu oružje, kao i druge okolnosti koje treba rasvijetliti.

"Vjerujem da će većina u hrvatskom društvu, a tu posebno mislim na neke političke stranke, biti jednoznačni u osudi takvoga napada i borbi protiv radikalizacije i nasilja", poručio je.

Dulibić: pozivam na cijepljenje sve koji se nisu cijepili

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić izvijestio je kako je, zaključno s jučerašnjim danom, u Hrvatskoj utrošeno 3.533.116 doza cjepiva, a prvom dozom cijepljeno je 55% odraslog stanovništva.

Obuhvat među zdravstvenim radnicima premašio je 73%. U drugom tjednu primjene digitalnih EU covid potvrda u zdravstvenom sustavu, među zaposlenicima je zabilježen 41 pozitivan nalaz.

Ravnateljstva bolnica izvještavaju da gotovo više nema djelatnika bez covid potvrde koji se istodobno odbijaju testirati, rekao je Dulibić.

U proteklih tjedan dana bolnice su zaprimile 638 pacijenata, a na bolničkom je liječenju trenutno 871 osoba.

Na respiratoru su 122 pacijenata, a kontinuirano raste broj onih koji trebaju intenzivno liječenje. Udio hospitaliziranih na respiratoru dosegnuo je 15%.

Patronažne sestre proteklog su tjedna kontaktirale 3783 necijepljene osobe, među kojima se 25% odlučilo cijepiti.

"I dalje bilježimo rast broja novozaraženih te istodobno blagi pad broja cijepljenih prvom dozom. Uzlazna epidemiološka krivulja rast će onoliko dugo koliko dio građana bude pronalazio razloge za necijepljenje i nepoštivanje mjera", kazao je Dulibić i pozvao na cijepljenje sve koji to nisu učinili.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je kako je od prošle sjednice Vlade Nacionali stožer civilne zaštite donio pet novih odluka, a zbog epidemioloških razloga nema mjesta popuštanju nužnih epidemioloških mjera koje su na snazi.

Stožer je odlukama koje vrijede do 31. listopada produljio primjenu mjera koja se odnose na ograničavanje okupljanja, korištenja zaštitnih maski za lice, rad trgovina, javni prijevoz te privremenu zabranu i ograničavanje prelaska preko graničnih prijelaza.

"Do ublažavanja ili ukidanja nekih od epidemioloških mjera može doći samo ako svi zajedno djelotvornije utječemo na ograničavanje učinaka epidemije, što se najbolje može postići ako proširimo obuhvat cijepljenja i pridržavamo se mjera", rekao je Božinović.

Izmjene Zakona o obnovi poslane u hitnu saborsku proceduru

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o obnovi potresom oštećenih zgrada.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat iznio je podatke kako je na područjima pogođenima potresom pregledano ukupno 49648 objekata, od kojih je njih 10.600 označeno "žutom naljepnicom" odnosno privremeno su neuporabljive i trebaju obnovu, a njih 5.305 označeno je "crvenom naljepnicom" odnosno u potpunosti su neuporabljive.

Prema podacima Ministarstva do 20. rujna, naveo je Horvat, građani su temeljem Zakona o obnovi podijeli ukupno 12346 zahtjeva koji se odnose na 10.281 zgradu (316 stambeno-poslovnih, 516 višestambenih, 100 poslovnih te 8456 obiteljskih kuća), a Ministarstvo je za njih ukupno donijelo 967 akata obnove, odluka, privremenih odluka ili zaključaka.

Prema važećim zakonskim odredbama, ti zahtjevi nisu mogli sadržavati sve potrebne podatke zbog neuređenih imovinsko-pravnih odnosa. što u postupku donošenja akata za obnovu zahtjeva dodatno utvrđivanje relevantnih činjenica čime se dodatno produljuje postupak, a poteškoće u obradi zahtjeva stvorila su i pitanja legalnosti zgrada koje su oštećene te prebivališta, rekao je Horvat objašnjavajući razloge predloženih izmjena zakona.

Zakon bi na snagu stupio prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a predviđa oslobađanje građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove – financirat će je država i jedinice regionalne samouprave u omjeru 80:20%, dok će na području na kojem je proglašena katastrofa, obnovu u stopostotnom iznosu financirati država.

Predviđeno je jednostavnije uklanjanje zgrada koje prijete sigurnosti građana

Više neće biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose, koji su u dosadašnjem dijelu provedbe Zakona znatno usporavali postupak, a ukida se i zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnoga prava na njoj.

Ubrzat će se i postupke javne nabave kroz donošenje pravilnika kojim će se urediti pravila o postupku nabave robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova, kao i pravila žalbenog postupka.

Otvara se i mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa, kako bi se omogućila revitalizacija i urbanizacija navedenih područja, a uređuje se i pitanje obnove zgrada koje "nisu postojeće", sukladno postojećim propisima o gradnji.

Novina je u zakonu i mogućnost predfinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Tako će se novčana pomoć za obnovu zgrade moći isplatiti i prije početka obnove (na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade), u tijeku same obnove (po ispostavljenim privremenim računima), kao i nakon završene obnove, naveo je Horvat.

Izmjenama je predviđeno i jednostavnije uklanjanje zgrada koje prijete sigurnosti građana.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je uvodno da se Prijedlog izmjena Zakona o obnovi donose s ciljem pojednostavljenja postupaka, brzine donošenja odluka, sufinanciranja konstrukcijske obnove, osobito za područje grada Zagreba, gdje država na sebe uzima 80% troška, a Grad Zagreb 20%, dok će na područjima gdje je proglašena katastrofa država financirati 100% troška konstrukcijske obnove.

"Niz detalja kojima ćemo poboljšati ovaj Zakon, učiniti proces propulzivnijim, riješiti uska grla koja su identificirana u dosadašnjem postupku, ubrzat će i poboljšati tijek obnove", poručio je predsjednik Vlade.

Radi brže obnove prateće izmjene i dopune dvaju zakona

Stoga je Vlada sa sjednice u Hrvatski sabor uputila i dopunu Zakona o Državnom inspektoratu kojom se uređuje postupanje građevinske inspekcije u slučaju potrebe žurnih postupanja uklanjanja u izvanrednim događajima uništenih zgrada ili dijelova zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu.

Inspekcija će tako donositi rješenja o uklanjanju tih zgrada i provoditi postupak izvršenja putem trećih osoba, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika.

Također, u Sabor su upućene i izmjene i dopune dobara Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kako bi se u slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti osigurali uvjeti za brže postupanje i donošenje odluka nadležnih tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Tako se, uz ostalo, predlaže da se za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti ovlasti ministra kulture da može samostalno, odnosno stručne službe, utvrditi smjernice za obnovu kulturnih dobara posebnim rješenjem po ubrzanoj proceduri.

Benzin u idućih 30 dana ne smije biti skuplji od 11,10, a dizel od 11 kuna

Vlada je donijela Uredbu prema kojoj trgovci naftnim derivatima u idućih 30 dana benzin mogu prodavati za najviše 11,10 kuna za litru, a dizel po 11 kuna.

Uredbom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, maksimalne maloprodajne cijene s porezom na dodanu vrijednost određuju se za motorne benzine Eurosuper BS 95, Eurosuper BS 98 i Eurosuper BS 100 u iznosu od 11,10 kuna po litri. Za Eurodizel BS se određuje maksimalna cijena od 11 kuna po litri.

Na najvišu maloprodajnu cijenu naftnih derivata nije dozvoljeno zaračunavati naknade ili druge troškove koji nisu propisani Uredbom ili drugim posebnim propisima, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Maksimalni iznosi cijena sadržavaju cijenu naftnog derivata, trošarinu i PDV.

U cijeni naftnog derivata ugrađena je premija energetskog subjekta koja uključuje i maržu.

Maksimalne maloprodajne cijene određene su za neprekinuto razdoblje od najduže 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Vladina uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

"Vjerujem kako će u sljedećih 30 dana doći do stabilizacije cijena na tržištu i da ćemo nakon tog razdoblja kao ekonomija nastaviti normalno funkcionirati", rekao je Ćorić.

Uvjeren je da distributeri i državni proračun mogu snositi učinke administrativnog ograničenja cijena, a sve, kako je rekao, "s ciljem omogućavanja hrvatskoj ekonomiji da se normalno razvija i oporavi od krize koja nas je pogodila u 2020. godini".

Cijene nafte i naftnih derivata u Republici Hrvatskoj utvrđuju se slobodno, u skladu s pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi. Međutim, Vlada može, radi zaštite potrošača, regulacije tržišta ili drugih opravdanih razloga, uredbom propisati najvišu razinu maloprodajnih cijena za pojedine naftne derivate, za neprekinuto razdoblje od najduže 90 dana.

Malenica: zamolnica Tužiteljstva BiH difamira operaciju »Bljesak«

Ministar Ivan Malenica predstavio je Zaključak kojim se Ministarstvu pravosuđa i uprave nalaže da odbije zamolnicu Tužiteljstva BiH od 8. veljače ove godine.

Hrvatska je zaprimila zamolnicu Tužiteljstva BiH "kojim je zamoljeno preuzimanje kaznenog progona protiv visokorangiranih hrvatskih časnika i generala zbog osnovane sumnje u kršenje međunarodnog prava u okviru operacije Bljesak, a vezano za navodno granatiranje područja Kozarske Dubice i Bosanske Gradiške", naveo je ministar Malenica.

Nakon analize zamolnice i prateće dokumentacije, resorno ministarstvo je zaključilo da "svrha predmetnog postupanja pojedinih nadležnih tijela BiH nije procesuiranje ratnih zločina ni kažnjavanje pojedinaca odgovornih za zločine, već difamacija same vojno-redarstvene operacije "Bljesak" kao jednog od ključnih temelja neovisne i teritorijalno cjelovite Hrvatske", rekao je ministar.

Istaknuo je da bi udovoljenje zamolbi moglo dovesti do narušavanja suvereniteta, sigurnosti i pravnog poretka ili drugih bitnih interesa Republike Hrvatske.

Premijer Plenković naglasio je da je ovo jedna važna odluka u nacionalnom interesu te u interesu zaštite hrvatskih generala i ratnih zapovjednika i operacije Bljesak.

Izvor: Hina/Vlada