Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 22. 10. 2021.

Želimo da se navrijeme postgne konsenzus o Izbornom zakonu BiH

Premijer Andrej Plenković izjavio je u Bruxellesu da je na sastanku Europskog vijeća istaknuo kako je nužan konsenzus o izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini koji omogućuje da se hrvatski predstavnici legitimno biraju u tamošnje institucije

Nakon sastanka Europskog vijeća predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je za medije da će ostati zapamćen kao onaj na kojemu se Vijeće oprostilo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i švedskim premijerom Stefanom Löfvenom.

"Angela Merkel bila je 16 godina članica Vijeća, a danas smo čuli i statistiku – sudjelovala je u 107 sjednica, što je gotovo 50 posto ukupno održanih otkad Vijeće postoji", istaknuo je premijer i dodao da je dala veliki obol izgradnji Europe, snažnoj ulozi Njemačke, kao i snažnoj ulozi Europske unije.

U vezi s temama sjednice premijer je naglasio važnost teme migracija. "Snažno zauzimanje, koje sam i ja podržao, da Unija dade što više sredstava za čuvanje vanjskih granica. To je najbitnije. Svi su svjesni tih paralelnih izazova – da postoje različite globalne ugroze i različiti migracijski tokovi – tako pojedine države članice doživljavaju migracijske pritiske", kazao je i pridodao da je to bilo posebno očito u govoru kolega iz Litve, Latvije i Poljske.

Dodatna financijska potpora zemljama koje čuvaju vanjsku granicu Europske unije

Napomenuo je da su Bugarska, Rumunjska i Grčka – pa i Hrvatska – inzistirale na tome da se dodatno financijski podupru zemlje koje čuvaju vanjsku granicu Europske unije.

"Pritom sam istaknuo našu punu spremnost za Schengen. Cijeli je, dakle, evaluacijski proces gotov, kao što znate Komisija je to pozitivno ocijenila i sada radimo – i sa slovenskim i s francuskim predsjedanjem – da se ta formalna politička odluka Vijeća 'popne' na razine Vijeća kako bismo ostvarili jedan od ciljeva dublje integracije", rekao je premijer.

Što se tiče drugih tema, premijer je izdvojio sinoćnju raspravu o vanjskim odnosima na kojoj je inicirao raspravu o Bosni i Hercegovini u koju se uključila kancelarka Merkel, premijeri Janša, Orban i Sánchez. Svi su, kazao je, svjesni napetosti situacije gdje svi s oprezom i neodobravanjem čitaju poruke koje dolaze od Milorada Dodika u pogledu funkcioniranja Bosne i Hercegovine.

"Istaknuo sam da je nužno da se na vrijeme, a to znači otprilike tijekom ove godine, postigne konsenzus o Izbornom zakonu, koji bi omogućio Hrvatima kao ravnopravnom i konstitutivnom narodu da se njegovi predstavnici biraju na legitiman način u institucije Bosne i Hercegovine. Vjerujem da će razgovori koje će u Sarajevu idućeg tjedna voditi predstavnici Unije i SAD-a, ići u tom smjeru", istaknuo je.

Odgovarajući na pitanja novinara vezano za Akcijski plan za Bosnu i Hercegovinu, premijer Plenković je pojasnio da je riječ o nizu mjera kojima Europska unija pomaže državama koje nisu članice, a imaju situaciju s migrantima – da ojačaju svoje kapacitete upravljanja procesom izdržavanja pritiska i kontroliranja da se val ne prilijeva u države članice.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska upućene su jedna na drugu

Na pitanje novinara je li se postavilo pitanje kako migranti uopće dolaze do Bosne i Hercegovine, premijer je odgovorio da postoje dobro organizirane skupine krijumčara. Čuvanje je, dodao je, vanjskih granice Europske unije velika i zahtjevna zadaća.

"Bosna i Hercegovina i Hrvatska su upućene jedne na drugu. Hrvatska ima najdulju vanjsku granicu Europske unije, preko 1 300 kilometara, dakle samo se Finska može mjeriti s nama u odnosu na granicu s Rusijom, nitko drugi nema toliko puno kilometara. Bliskost Hrvatske i Bosne i Hercegovine je takva da mi nismo optirali za ovo što rade neki drugi – grade zidove i stavljaju žilet-žice. Nama to nije opcija, zato hrvatsku granicu požrtvovno čuvaju hrvatski policajci", poručio je.

Premijer Plenković je kazao da nema nijedne države članice koja smatra da će lagano apsorbirati veliki broj nezakonitih migranata. Vijeće je zatražilo Komisiju, a to stoji u Zaključcima, da pripremi sveobuhvatno izvješće na temelju kojeg bi se predvidjela odgovarajuća financijska sredstva kako bi se pomoglo državama članicama da bolje čuvaju svoju granicu.

"Hrvatska je uložila 200 milijuna eura za čuvanje granice, dakle postoje različiti oblici. Mi čekamo da Komisija izađe s prijedlogom", kazao je.

Novinare je zanimalo i pitanje push backova na hrvatskoj granici. Premijer je kazao da nitko Hrvatsku danas u tom kontekstu nije spomenuo. "To uopće nije bila tema. Vidjeli ste da smo reagirali odmah i promptno", poručio je. Hrvatska je odgovorna, ozbiljna i jedina je država članica koja je uspostavila nezavisan nadzorni mehanizam koji kontrolira upravo to ponašanje policajaca na granici.

Na pitanje novinara koje koristi će imati Bosna i Hercegovina od Akcijskog plana, premijer je naglasio da sve što može pomoći Bosni i Hercegovini da bolje upravlja migracijama i bolje skrbi o migrantima koji su na njenom teritoriju je korisno.

Ako je u Zagrebu bilo jugo, onda je danas u Rimu bio široko

Komentirajući današnju izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića vezanu uz umirovljenje brigadira Burčula, premijer je kazao da ako je u Zagrebu bilo jugo, onda je danas u Rimu bilo široko.

"To je pitanje koje ama baš nikakve veze nema sa mnom kao predsjednikom Vlade. Treba se razrješavati u trokutu - ministar obrane, njegove ovlasti sukladne zakonu, predsjednik Republike i Glavni stožer, odnosno njihove strukture. Neka se bave tom temom, a bilo kakve prijetnje, ucjene ili ne znam kakvi najavljeni cirkusi, to govori o njemu, a ne o nama. Mi se ovdje borimo za puno važnije teme za Hrvatsku", poručio je premijer.

U tom je kontekstu premijer izdvojio da se ni u mandatu Milanovića, ni u mandatu Kolinde Grabar-Kitarović nijednom nije miješao u proces imenovanja, promaknuća, razrješenja, napredovanja i umirovljenja bilo kojeg časnika Hrvatske vojske.

"Ono što je jedino bitno jest – je li sve provedeno zakonito. Tu ću zaustaviti tu temu, a on neka to rješava s ministrom", dodao je.

Švicarska od 1 .siječnja ukida od sva ograničenja za slobodu kretanja hrvatskih državljana. Premijer Plenković je poručio da je to dobro i da se razgovaralo sa švicarskim vlastima – tranzicijski period je istekao i Švicarska je dala priopćenje da je režim slobodnog kretanja hrvatskih radnika u Švicarskoj trebao biti slobodan, isti onakav kakav je unutar članica Europske unije. "Pozdravljam tu odluku švicarskih vlasti", dodao je.

Premijer je kazao da odluka švicarskih vlasti, kao i ona SAD-a o ukidanju viza za hrvatske državljane, pojačava vjerodostojnost Hrvatske za članstvo u Schengenu. "Odluka SAD-a da se ukinu vize za Hrvatsku jedna je od najboljih odluka u tom smislu", naglasio je. Radimo sustavno, nastavio je, lobiramo, provodimo reforme, nastojimo ispuniti kriterije, ozbiljni smo i proeuropski smo orijentirani. "Nakraju će to donijeti rezultate", poručio je.

Znanstveni savjet postoji samo dok zasjeda

Novinare je zanimao i komentar na otvoreno pismo petero članova Znanstvenog savjeta u kojem se ograđuju od Gordana Lauca.

"Ljudi koji su u Znanstvenom savjetu su tamo na naš poziv – dobrovoljno i bez naknade", kazao je, dodavši da Znanstveni savjet postoji samo dok zasjeda. Premijer je rekao da su stavovi članova Znanstvenog savjeta koje oni iznose izvan sastanaka njihovi osobni stavovi.

"Oni su dali svoju poziciju, to je OK. Ako se ne slažu, ne slažu se. Linija Vlade je jedina relevantna i službena o kojoj treba puno govoriti", naglasio je. Cjepiva ima dovoljno, cijepiti se treba i ono najbolje štiti od zaraze. Premijer je istaknuo današnji podatak da od 16 ljudi mlađih od 64 godine koji su preminuli nijedan nije bio cijepljen. "Ako to nije dovoljan argument da se bolje cijepite, ne znam što je", dodao je.

Upitan za slučaj župana Kožića, premijer Plenković je kazao da ne želi spekulirati što i kako se zbilo. "U svakom slučaju, očekujem od Državnog odvjetništva, kao i svaki put kada se dogodi neka situacija koja ima veze s nekim tko je u politici, da izvole odmah izaći pred medije i objasne o čemu se radi", kazao je.

Visok stupanj razumijevanja o onome što je Hrvatska dosad učinila kako bi ispunila kriterije za Schengen

U vezi sa staomv Francuske o proširenju Schengena premijer je naglasio da se vode razgovori sa svim partnerima.

"I jučer i danas razgovarao sam s predsjednikom Macronom, on će posjetiti Hrvatsku krajem studenoga. To smo dogovorili, tako da je dobro da i to znate. Dakle, radimo na svim područjima, mislim da postoji visok stupanj razumijevanja onoga što je Hrvatska dosad učinila kako bi ispunila kriterije za Schengen", rekao je premijer.

Novinare je zanimao osvrt na izjavu predsjednika Republike Milanovića da će "blokirati sve" ako se ne povuče odluka o brigadiru Burčulu. U tom kontekstu, novinar je spomenuo područje obrane i vanjske politike.

"Sve što ste sada rekli morate pitati njega. Prijedlog o veleposlanicima dobio je prije godinu dana, zašto to nije riješeno – sigurno nije do nas. Tehnikalije o tome je li netko imenovan, produljeno dva i pol mjeseca, godinu dana, ima li uvjete za mirovinu – to nije uopće tema za mene. To on mora rješavati s ministrom", poručio je premijer, dodavši da je održan sastanak Vijeća za obranu.

"Bit će još sastanaka, bit će vjerojatno sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost jer moramo neke akte usvojiti tijekom godine. To je suradnja onakva kakva je realna. Ne možete očekivati svesrdnu, srčanu, nasmijanu, afektivnu, zaljubljenu suradnju s nekim tko stalno vrijeđa sve, tko prijeti, ucjenjuje, govori o auzmešu. Znate kada ljudi kažu da je nekome auzmeš u glavi, to je gore od široka", zaključio je predsjednik Vlade.

Foto: Hina