Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 10. 12. 2021.

Cijepite se, previše smo života izgubili

Premijer Plenković danas je na sjednici Vlade upozorio na širenje varijante omikron koronavirusa te ponovno pozvao građane da se cijepe protiv COVID-a 19 i konstatirao da ljudi umiru zbog iracionalne odluke da se ne cijepe

Otvarajući 89. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.

Istaknuvši da se danas obilježava 22. obljetnica smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, prisjetio se njegove važne uloge u stvaranju hrvatske države, uz potporu hrvatskoga naroda i hrvatskih branitelja u presudnim trenucima za Hrvatsku i Europu.

Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, kazao je da su, iako se nastavlja trend pada, brojevi novopotvrđenih slučajeva zaraze i dalje veliki, što upućuje na oprez i na pridržavanje svih mjera. Suočeni smo sa širenjem zaraznije varijante virusa – omikrona – koji je potvrđen i u Hrvatskoj, stoga je posebno važno da se nastavi proces cijepljenja, a osobito da se ide intenzivnije u zaštitu booster dozom.

Uime cijele Vlade još je jednom pozvao sve koji su se cijepili dvjema dozama da se cijepe i trećom dozom, osobito prije božićnih blagdana koji podrazumijevaju više druženja, gdje se manje pazi na uobičajene epidemiološke preporuke.

Nažalost, preminulo je više od 11 tisuća naših sugrađana, kazao je premijer Plenković, a taj broj nije morao biti toliko velik od kada je na raspolaganju više nego dovoljno cjepiva. "Previše smo života već dosada izgubili, a to možemo prevenirati ukoliko se što veći broj naših sugrađana zaštiti, a najbolja zaštita je cijepljenje", poručio je istaknuvši kako nema ničeg racionalnog u odluci da se ne cijepi. Apelirao je na povjerenje znanosti i struci.

Vijeće Europske unije jednoglasno je potvrdilo da Hrvatska spremna za Schengen

Osvrnuo se potom na izrazito važnu temu povezanu s ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor. Jučer je, naime, Vijeće EU-a u konfiguraciji ministara unutarnjih poslova zaključilo da je Hrvatska ispunila sve nužne uvjete za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine, i to jednoglasno.

"To znači da smo napravili vrlo kvalitetan posao, a o tome se očitovala i Junckerova Komisija 2019. i Komisija Ursule von der Leyen ovoga proljeća, i ispunili vrlo zahtjevne tehničke i pravne kriterije, radeći politički i diplomatski", poručio je premijer Plenković.

Posebno je istaknuo konstruktivnu ulogu Slovenije, kao predsjedajuće Vijećem Europske unije, zahvalio premijeru Janši, ministru unutarnjih poslova Hojsu i ministru vanjskih poslova Logaru koji su bili izrazito konstruktivni.

"Idemo vrlo čvrsto prema ispunjenju ona dva cilja dublje integracije – prvi je Schengenski prostor, a drugi europodručje", naglasio je.

Kvalitetan i sadržajan službeni posjet Ukrajini

Ostajući na međunarodnim temama, govorio je i o svom službenom posjetu Ukrajini, gdje je boravio protekla dva dana, u Kijevu i Lavovu. Ocijenivši posjet vrlo kvalitetnim i sadržajnim, kazao je da je njime poslana poruka solidarnosti, prijateljstva i partnerstva.

Podsjetio je da je Ukrajina bila prva članica Ujedinjenih naroda koja je priznala Hrvatsku, a 30. obljetnica toga priznanja obilježava se sutra. Ta gesta, dodao je, bila je zalog izrazito kvalitetnih i prijateljskih odnosa tijekom tri desetljeća.

U pet godina ovo je bio drugi službeni posjet premijera Plenkovića Ukrajini, a izrazio je zadovoljstvo što je u tih pet godina udvostručena trgovinska razmjena, najavljeno otvaranje ureda Hrvatske turističke zajednice u Kijevu, broj ukrajinskih turista u stalno Hrvatskoj raste, a ove ih je pandemijske godine bilo čak i više nego rekordne 2021.

Premijer Plenković tijekom posjeta Ukrajini sastao se s cijelim državnim vrhom, održan je i veliki gospodarski forum, a posjet je imao i jaku kulturnu i akademsku dimenziju.

Ponovio je da Hrvatska Ukrajini može ponuditi dvije ekspertize koje nitko drugi nema – iskustvo mirne reintegracije okupiranog područja i najrecentnije iskustvo procesa približavanja Europskoj uniji – što su najvažnija dva politička prioriteta Ukrajine.

Vlada i HBK o zajedničkim naporima za očuvanje zdravlja hrvatskih građana

Od ostalih tema osvrnuo se na puštanje u probni rad Vjetroelektrane Senj, što je najveća izravna kineska investicija u Hrvatskoj, vrijedna više od 200 milijuna eura.

Radi se o velikome vjetroparku, pojasnio je, na području Senja i Brinja, koji ima 39 vjetroagregata. Projekt je, dodao je, izrazito važan za Ličko-senjsku županiju, a uklapa se i u energetsku strategiju Hrvatske koja se bazira na što većem korištenju obnovljivih izvora energije.

Prije dva dana predstavljen je koncept izgradnje zamjenskih kuća na potresu pogođenom području na Banovini, a premijer Plenković istaknuo je da je natječaj jako dobro pripremljen, a najavio je da se uskoro očekuju i natječaji za izgradnju višestambenih zgrada.

Osvrnuo se i na redoviti sastanak sa Stalnim vijećem Hrvatske biskupske konferencije, na kojem je bilo riječi o provedbi Ugovora o Caritasu, pitanju demografije, općoj situaciji u društvu, pandemiji COVID-a 19.

Premijer Plenković istaknuo je da je na sastanku postignuto suglasje o tome koliko je važno zajedničkim naporima sačuvati zdravlje hrvatskih građana, koristeći sve mehanizme koji su na raspolaganju kako bi ta zaštita bila što učinkovitija.

U uvjetima pandemije trudimo se naći ravnotežu zaštite zdravlja i života i poštivanja ljudskih prava i sloboda

Predsjednik Vlade podsjetio je da se danas, 10. prosinca, obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, u spomen usvajanja Opće deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima 1948. godine.

"Tada je po prvi puta u povijesti priznato pravo svih ljudi na život, zdravlje, slobodu i sigurnost, bez ikakvih razlika. Ovo je prigoda da ponovimo kako su u Hrvatskoj ljudska prava Ustavna kategorija i ona jednako pripadaju svakom građaninu Hrvatske, bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.

Poštivanje i priznavanje tih prava je zakonska obveza svakog pojedinca, a njihova zaštita je dužnost i odgovornost države.

Središte zaštite ljudskih prava je pravo na život, a jedno od prava koje proizlaze iz međunarodne solidarnosti je i pravo na zdravlje.

Od početka ove pandemije cijeli je svijet suočen s pravnim i etičkim izazovom kako zaštititi živote i zdravlje ljudi, a istovremeno osigurati da se ne naruši interes za očuvanjem ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.

U toj situaciji Vlada pokušava naći balans - mjere koje u razmjernoj i razumnoj mjeri zadiru u druga ljudska prava i slobode, a koje su istovremeno i učinkovite i štite živote", poručio je predsjednik Vlade.

Usporedivši hrvatske mjere s drugima u svijetu, podsjetio je da su one bile zaista među najblažima.

Oportunisti i populisti žele politički profitirati na bolesti od koje je dosad umrlo više od 11 tisuća ljudi

Istaknuo je da veliki broj hrvatskih građana poštuje mjere koje su na snazi, ponaša se odgovornoo i savjesno, cijepi se i vjeruje informacijama koje dobivaju iz nadležnih, meritornih i kompetentnih institucija i izvora.

S druge strane, upozorio je, ima nekih koji se predstavljaju kao branitelji ljudskih prava i sloboda i koriste ovu tešku situaciju da bi dobili kakav poen za svoje političko djelovanje.

"To su oportunisti i populisti, to su ljudi koji žele politički profitirati na bolesti od koje je u Hrvatskoj dosad preminulo više od 11 tisuća ljudi.

I baš u kontekstu današnjega dana – Međunarodnog dana ljudskih prava – koji se obilježava radi promicanja tih prava i sloboda – želim poručiti svim našim sugrađanima da ćemo mi nastaviti štititi njihovo zdravlje i život, kao i sva druga ekonomska, kulturna i socijalna prava.

Na svima nama je izbor – da li pokloniti povjerenje onima koji baziraju svoje stavove na racionalnim, znanstvenim temeljima, dokazanim tvrdnjama i iskustvima, ili pokloniti povjerenje demagozima, onima koji se služe neistinama, teorijama zavjere i u biti na taj način rade jednu veliku polarizaciju i podjelu u društvu", istaknuo je predsjednik Vlade.

Pozvao je sve da izaberu put solidarnosti, zaštite svoga zdravlja i zdravlja drugih, uz puno povjerenje u znanost.

Zakon o sprečavanju sukoba interesa pregledniji je i lakše primjenljiv

Na kraju se osvrnuo na Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji će danas Vlada uputiti u drugo čitanje u Hrvatski sabor.

Pojasnio je da je tim Zakonom postupak utvrđivanja sukoba interesa brži i transparentniji, Zakon je pregledniji, lakši za primjenu i za obveznike i za Povjerenstvo. U Zakon je, dodao je, uvršteno više od 1000 novih obveznika, upravo na temelju korupcijskog rizika.

Produljeno je takozvano razdoblje hlađenja s 12 na 18 mjeseci, imovinske kartice će se podnosit svake godine, za 100% povećavamo donji limit sankcija za kršenje odredbi zakona, a one mogu teretiti ne samo plaću već i drugu imovinu i primanja.

Razjasnio je također pitanje članka 5, odnosno načela djelovanja. "Bez obzira što se broj članka mijenja, načelo ostaje, nitko ih ne briše, nitko ih ne dira, ona su tu. Povjerenstvo će ih moći primjenjivati na način kako je to utvrđeno u presudama Visokog upravnog suda, odnosno u skladu s ovim Zakonom, a što dosada nije bila praksa", naglasio je i dodao kako Vlada ništa ne mijenja jedino će se način postupanja Povjerenstva uskladiti s presudama Visokog upravnog suda.

Zakonom su ispunjene i sve preporuke iz Izvješća o vladavini prava Europske komisije i preporuke GRECO-a. I zato je, dodao je premijer Plenković, bilo čudno što su se u medijima pojavile tvrdnje da je GRECO ustvrdio da je Zakon nije u skladu s preporukama, što nije točno, a te su se tvrdnje pojavile u medijima i prije nego što je izvješće usvojeno na plenarnoj sjednici GRECO-a.

Konačna ocjena usklađenosti Zakona bit će donesena nakon što Zakon usvoji Hrvatski sabor, no u izvješću je jasno rečeno da Nacrt zakona o sprječavanju sukoba interesa i samo jačanje Povjerenstva ide u smjeru koji je predviđen preporukama, kazao je premijer kako bi pojasnio konfuziju koja je nastala u javnom prostoru o ovoj temi.

Bolnicama 780 milijuna kuna za podmirenje dugova

Na 89. sjednici Vlade, ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da je u protekla 24 sata zabilježeno 3797 novih slučajeva koronavirusa, udio zaraženih u testiranima je 33,97%, u odnosu na tjedan dana ranije imamo pad za 16%, a u odnosu na dva tjedna ranije pad je 30,5%. Na bolničkom liječenju je trenutno 2352 osobe, a na respiratoru su 321 bolesnik.

"U odnosu na tjedan ranije u bolničkom sustavu bilježimo blaži pad broja hospitaliziranih, no i dalje su veliki kapaciteti namijenjeni zbrinjavanju covid-bolesnika. Žalosti činjenica da većinu kapaciteta i daje pune necijepljeni, čime se neminovno utječe na izvršavanje ostalih nehitnih medicinskih programa", rekao je Beroš.

Do danas je cijepljeno 65,28% odraslih stanovnika Hrvatske, a 279.200 osoba primilo je treću dozu.

Izvješća liječnika obiteljske medicine o pozivima necijepljenima starijima od 65 godina na cijepljenje pokazuju da su dvije trećine kontaktiranih odbili primiti cjepivo, naveo je Beroš.

Od uvođenja covid-potvrda detektirano je 8745 pozitivnih pri brzom antigenskom testiranju, čime je prema epidemiološkoj projekciji spriječena zaraza 43.725 ljudi, od kojih bi 648 bilo hospitalizirano, a 196 umrlo.

Do danas je izdano 4.046.424 digitalnih potvrda za 2.849.771 osobu.

Zasad ne treba uvoditi dodatne epidemiološke mjere

"Posljednjih dana smanjuje se broj novih slučaja, no broj onih koji su izgubili bitku je visok, zato ponovno pozivamo na cijepljenje, posebno starije građane i one s komorbiditetima", poručio je Beroš.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je kako brojke zadnjih dana pokazuju pad novooboljelih pa je procijenjeno da u ovom trenutku ne treba donositi nove mjere, tako da ni Nacionalni stožer nije donosio nove odluke.

"No, još se ne bi smjeli opustiti zbog pojave nove varijante omikron. Hrvatska je bila jedna od prvih koja je poduzela mjere za njegovo usporavanje. Unatoč tome trenutno imamo tri potvrđena slučaja zaraze, što nije iznenađenje s obzirom na situaciju u svijetu", rekao je.

Po podacima Europskog centra za kontrolu bolesti, u 21 zemlji europskog gospodarskog pojasa evidentirana su 402 slučaja omikrona, dok su zemlje izvan EU-a prijavile 1378 slučajeva u 36 zemalja.

Na globalnoj razini je zabilježeno 1780 potvrđenih slučajeva u 57 zemalja.

Božinović je apelirao na građane da u božićno vrijeme izbjegavaju rizična okupljanja i da misna slavlja prate na otvorenom prostoru, ispred vjerskih objekata ili putem televizije.

Usvojen Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga 2021–27.

Za provedbu Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji je donijijela Vlada, predviđeno je ukupno 13,2 milijardi kuna za osiguravanje regionalne ravnomjernosti i dostupnosti socijalnih usluga osjetljivim skupinama.

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić istaknuo je kako je jedan od strateških ciljeva Vlade smanjivanje regionalnih nejednakosti u pristupu socijalnim uslugama kao bitne pretpostavke razvoja suvremenog društva u kojem svatko ima pravo na društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike.

Osiguravanje regionalne ravnomjernosti i dostupnosti socijalnih usluga

Svrha donošenja plana, istaknuo je, osiguravanje je regionalne ravnomjernosti i dostupnosti socijalnih usluga za osjetljive skupine u sustavu socijalne skrbi na cijelom području Hrvatske.

U procesu razvoja socijalnih usluga prioritet je stavljen na razvoj usluga koje nedostaju, čime se želi postići da korisnici dobivaju usluge u svojim domovima i u lokalnoj zajednici, a na taj se način stvaraju uvjeti za njihovu integraciju.

Plan je izrađen i radi nastavka već započetih procesa radi razvoja sustava socijalne skrbi, zadržavajući opredjeljenje prema deinstitucionalizaciji i transformaciji te razvoju primjerenih usluga radi daljeg unapređenja kvaliteta života korisnika i osiguravanja njihove regionalne ravnomjernosti i dostupnosti.

Vlada je usvojila i pripadajući Akcijski plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2024. godine, a predviđena je i izrada Akcijskog plana za razdoblje 2025.-2027. godine i njima će biti definirane mjere i razrađene aktivnosti u području razvoja socijalnih usluga, radi ostvarenja ciljeva Nacionalnog plana.

Ukupan procijenjeni trošak provedbe Nacionalnog plana za razdoblje od 2021. do 2027. je 13,2 milijardi kuna.

Osnovan Savjet za ljudska prava

Vlada je osnovala i Savjet za ljudska prava, a potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević podsjetio je da se danas obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, odnosno dan kad je 1948. godine Opća skupština UN-a usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima koja predstavlja temelj međunarodnog sustava ljudskih prava.

Osnivanje Savjeta naslanja se na političku tradiciju postojanja posebnog međuresornog tijela koje bi Vladi pomoglo u nastojanjima da što konstruktivnije i efikasnije prepozna te reagira na nove izazove u vezi s ljudskim pravima, dodao je Milošević.

Odlukom su određene zadaće i sastav Savjeta kojem će na čelu biti Milošević, kao potpredsjednik Vlade nadležan za ljudska prava.

U Savjetu su i po jedan predstavnik Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva zdravstva, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ureda potpredsjednika Vlade, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ureda za ravnopravnost spolova, Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava, Ureda za udruge i tri predstavnika udruga i drugih organizacija civilnoga društva koje su posvećene razvoju i promicanju ljudskih prava.

Usvojen Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom

Na sjednici je usvojen i Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koji se usklađuje s izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom.

Planom se detaljno propisuje način isplate novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu čiju je isplatu moguće zatražiti prije početka, u tijeku i nakon završetka obnove odnosno izvješća nadzornog inženjera, istaknuo je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.

Propisuje se i način isplate novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, i to tijekom i nakon gradnje, kao i način provedbe organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrada, a omogućava se i uvođenje jednog postupka za uklanjanje i gradnju objekata kuće radi učinkovitosti i ekonomičnosti postupka.

Beroš: cilj je zadržati jednaku razinu zdravstvene zaštite u cijeloj zemlji

Nešto više od 780 milijuna kuna ukupno će iz proračuna biti doznačeno državnim i bolnicama kojima su osnivači županije za podmirivanje dijela dugovanja prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, odlučila je Vlada.

Ministar Beroš kazao je kako je cilj tih odluka zadržati jednaku razinu zdravstvene zaštite na cijelom području države i osigurati nesmetano funkcioniranje bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država, odnosno kojima su osnivači županije, a novac je osiguran u proračunu na poziciji Ministarstva zdravstva.

U obzir je uzet kriterij maksimalnog udjela dospjelosti nepodmirenih obveza na dan 30. studenoga.

Bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država temeljem današnje odluke bit će doznačeno više od 511 milijuna kuna.

Novac će biti doznačen u KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Rijeka, KBC Split, KBC Osijek, KB Dubrava Zagreb, KB "Merkur", Kliniku za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Kliniku za dječje bolesti Zagreb i Nacionalnu memorijalnu bolnicu Vukovar. Bolnicama kojima su osnivači županije ukupno je namijenjeno 269 milijuna kuna i to za njih 38.

Ovo je treći puta ove godine da Vlada donosi odluke o isplati novca iz proračuna bolnicama za podmirivanje dugova i ukupno će, s današnjim odlukama, u tu svrhu iz proračuna biti izdvojeno nešto manje od 2,1 milijarde kuna.

Donacija od 180.000 doza cjepiva protiv COVID-a 19

Vlada je donijela i Odluku o upućivanju humanitarne pomoći najpotrebitijim državama sukladno procjeni mehanizma COVAX donacijom 180.000 cjepiva protiv COVID-a 19.

Kao odgovorna članica Europske unije i Ujedinjenih naroda Republika Hrvatska na ovaj način aktivno pridonosi širem globalnom odgovoru na pandemiju i iskazuje solidarnost prema državama u potrebi te pruža humanitarnu pomoć najpotrebitijim dijelovima stanovništva tih zemalja.

Pet milijuna kuna potpore malim mljekarama

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je Program potpore malim mljekarama za sufinanciranje troškova sabiranja mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj vrijedan pet milijuna kuna.

Kako je istaknula ministrica Vučković, tim programom nastoji se pomoći malim mljekarama u Hrvatskoj putem sufinanciranja troškova transporta i sabiranja mlijeka od strane uglavnom malih isporučitelja.

"U Hrvatskoj trenutno posluje 28 malih mljekara koje otkupljuju i prerađuju mlijeko, a surađuju sa 780 isporučitelja, odnosno s gotovo 20% registriranih isporučitelja, pri čemu otkupljuju nešto manje od 9% mlijeka", kazala je Vučković.

Suradnja s malim proizvođačima koji isporučuju manje količine mlijeka uglavnom u manje razvijenim krajevima zahtjevna je što se tiče troškova transporta i sabiranja, a valja cijeniti činjenicu da male mljekare u Hrvatskoj unatoč tome te usprkos povećanim troškovima zbog pandemije COVID-a 19 i porasta cijena energenata nisu smanjile otkup, istaknula je Vučković.

Stoga ih se tim programom, kako je rekla, nastoji poduprijeti, osigurati otkup i dalje i očuvati mala gospodarstva u siromašnim krajevima.

Potpora se dodjeljuje malim mljekarama, koje proizvode manje od 11 milijuna kg mlijeka godišnje, za pokriće dijela troškova nastalih prilikom sabiranja i transporta mlijeka od primarnih proizvođača do objekata za preradu. Dodjelom potpore zadržala bi se postojeća razina otkupa, proizvodnje i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te omogućio nastavak rada malih mljekara, a samim time i očuvala proizvodnja mlijeka na malim gospodarstvima u Hrvatskoj, navodi se u programu.

HEP-u odobrenje za dva kredita od po 1,31 milijardu kuna

Vlada je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) odobrila planirana dugoročna zaduženja kod Privredne banke Zagreb (PBZ) i Zagrebačke banke (Zaba), pri čemu su oba kredita u visini 1,31 milijardu kuna.

Krediti su namijenjeni financiranju općih poslovnih potreba, odnosno kako bi se osigurala adekvatna rezerva likvidnosti i dostatna sredstva za podmirenje obveza HEP Grupe, uključujući financiranje odobrenog značajnijeg plana investicija u 2022. godini, kao i povećanog tekućeg dospijeća financijskih obaveza, izvijestio je na sjednici Vlade ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

HEP je pravna osoba u većinskom vlasništvu države, a budući da je riječ o planiranim dugoročnim kreditnim zaduženjima, Vlada, sukladno Zakonu o izvršavanju državnog proračuna, treba za to dati odobrenje, napomenuo je ministar.

Kako je razvidno iz odluka Vlade, način i rok vraćanja kredita je u oba slučaja jednokratan, pet godina od datuma sklapanja ugovora o kreditu, a redovna kamatna stopa iznosi 0,42% godišnje te je fiksna uz šestomjesečno kamatno razdoblje.

Izvor: Hina/Vlada