Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Sarajevo | 13. 12. 2021.

Dolazimo u BiH kao partner i prijatelj sa željom da unapređujemo suradnju

Predsjednik Vlade Andrej Plenković završio je službeni posjet Bosni i Hercegovini, za kojega je boravio u Sarajevu i Mostaru

U Sarajevu je hrvatskom premijeru pred sjedištem Vijeća ministara i parlamenta BiH priređen svečani doček uz intoniranje državnih himni, a predsjednik Vlade Plenković i njegov domaćin, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, održali su sastanak, nakon kojeg je slijedio sastanak s izaslanstvom Vijeća ministara.

U hrvatskom vladinom izaslanstvu uz premijera Plenkovića su potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, državna tajnica za europska pitanja Andreja Metelko-Zgombić, te zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić.

S bosanskohercegovačke strane u razgovorima sudjeluju ministar financija Vjekoslav Bevanda, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac i ministar komunikacija i prometa Vojin Mitrović.

Tegeltija: BiH i Hrvatska imaju dobre ekonomske i političke odnose koji se razvijaju iz godine u godinu

U izjavi za medije nakon sastanka predsjedatelj Vijeća ministara Zoran Tegeltija kazao je da BiH i Hrvatska imaju dobre ekonomske i političke odnose, koji se razvijaju iz godine u godinu.

"Zajednički smo konstatirali da je Hrvatska među tri naša najznačajnija vanjskotrgovinska partnera", rekao je predsjedatelj Vijeća Tegeltija i istaknuo da će ove godine vanjskotrgovinska razmjena između dvije zemlje biti preko 2 milijarde eura, ali i da postoji prostor za suradnju i zajednički izlazak na vanjska tržišta.

Rekao je da je BiH jako zainteresirana za diverzificiranje plina te da je Hrvatska odradila značajan posao da približi južni priključak njegovoj zemlji.

Podsjetio je i na zajedničku gradnju mosta na Svilaju te most kod Nove Gradiške, a najavio je i mogućnost gradnje novog graničnog prijelaza kod distrikta Brčko. Također, zahvalio je Hrvatskoj na donacijama cjepiva.

"Ilegalne migracije su veliki problem cijele Europe", nastavio je Tegeltija i dodao da Hrvatska ne podiže žičane ograde na granici.

Istaknuo je da postoje još neka otvorena pitanja između dvije zemlje, ali da su to teme koje ne ugrožavaju ozbiljno odnose BiH i Hrvatske.

Poruka cjelovitosti BiH i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda

Zahvalivši predsjedatelju Vijeća ministara Tegeltiji na pozivu, premijer Plenković je istaknuo da se radi o njegovom drugom službenom posjetu Bosni i Hercegovini te dodao da su u izaslanstvu Vlade danas i ministri Marić, Ćorić i Butković koji predstavljaju resore ključne za unaprjeđivanje odnosa između dvije zemlje.

"Dolazim uime Hrvatske, kao prijatelj i partner, sa željom da unaprjeđujemo suradnju, da šaljemo poruku o cjelovitosti Bosne i Hercegovine i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, kao i pravima svih drugih građana", poručio je.

Istaknuo je da Hrvatska poštuje Daytonski sporazum – koncept jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Na tom će tragu, dodao je, na sastanku s bosanskohercegovačkim dužnosnicima ponoviti hrvatski interes za ravnopravnošću Hrvata, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, i želju da njegovi predstavnici budu legitimno zastupljeni u svim institucijama Bosne i Hercegovine.

Hrvatska želi maksimalno pomoći BiH na putu prema euroatlantskim integracijama

Hrvatska, kazao je premijer, kao članica Europske unije i NATO-a, želi maksimalno pomoći Bosni i Hercegovini u njenim reformskim naporima i na njenom putu prema integracijama.

Naglasio je da je Hrvatska i u vremenu pandemije COVID-a19 pružila ruku Bosni i Hercegovini, kako bi se maksimalno zaštitili ljudi od te bolesti.

Što se tiče nezakonitih migracija, premijer Plenković kazao je da dvije zemlje moraju surađivati u pitanju njihovoga sprječavanja, na granici dugoj više od tisuću kilometara, osobito na istočno-mediteranskom odnosno zapadno-balkanskom pravcu.

"Izrazito je važna suradnja naših policija, svih nadležnih službi kako bismo spriječili nezakonite migracije i kako bismo spriječili da mnogi ljudi koji iz različitih razloga dolaze i traže bolju životnu šansu u zapadnoj Europi ne dođu u situaciju da su izmanipulirani i na kraju mnogi od tih nezakonitih pokušaja ne završe tragično", rekao je.

Gospodarska suradnja, jačanje trgovinske razmjene, infrastrukturni projekti

Izrazio je maksimalnu spremnost Hrvatske na povećanje gospodarske suradnje i trgovinske razmjene, rješavanje svih infrastrukturnih pitanja kvalitetnije prometne povezanosti i jačanje suradnje u području energetike.

"Nedavno otvoren most kod Svilaja predstavlja sjajan primjer odlične suradnje, uz potporu europskih sredstava na koridoru Vc, od Budimpešte preko Osijeka i Sarajeva do Ploča. Ta žila kucavica - europski koridor - omogućit će bolju povezanost, veću trgovinsku razmjenu, veće gospodarske tijekove i, naravno, turizam", kazao je premijer i dodao kako treba poduprijeti BiH da dovrši svoj dio koridora, dok Hrvatska dovršava svoju dionicu od Osijeka do Belog Manastira te do mađarske granice.

Što se tiče suradnje u području energetike, istaknuo je povezivanje plinskih mreža dvije države "južnom konekcijom" preko Zagvozda ka Posušju jer je diverzificiranje izvora opskrbe postalo iznimno važno, a BiH će time biti otvoren put ka dobavi plina preko LNG terminala na Krku.

Dodao je da je s hrvatske strane više nego jasna spremnost da se riješi pitanje mosta kod Brčkog. Želja je najprije obnoviti postojeći most, a potom u zajedničkom dogovoru sagraditi i novi i s te strane unaprijediti komunikaciju na tom području.

Podsjetio je da je tijekom njegovoga prvog mandata ponovno pokrenut projekt izgradnje mosta kod Gradiške, koji će uskoro biti dovršen i omogućiti još jedan pravac iz BiH prema Hrvatskoj i prema Europskoj uniji.

Iduće godine veliki gospodarski forum i sjednica hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH

Govoreći o trgovinskoj razmjeni, istaknuo je da je Hrvatska jedan od ključnih trgovinskih partnera BiH i naveo da će razmjena premašiti 2 milijarde eura ove godine.

"Ulaganja Hrvatske u BiH su značajna u proteklih 30-ak godina, želimo to činiti i dalje, stoga sam i predložio da se tijekom iduće godine organizira veliki gospodarski forum, uz ovaj postojeći u Mostaru, u Sarajevu kako bismo motivirali gospodarstvenike na razmjenu i na međusobna ulaganja", rekao je premijer Plenković.

Najavio je da će se u idućim mjesecima organizirati i zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, u Zagrebu. Takva je sjednica već održana u Sarajevu. Na toj bi se sjednici, dodao je, stavila na stol sva otvorena pitanja i sve mogućnosti buduće suradnje.

Hrvatska ne želi separatističke tendencije unutar BiH

Odgovarajući na novinarska pitanja o unutarnjopolitičkim pitanjima u Bosni i Hercegovini, premijer Plenković kazao je kako se ona u Hrvatskoj prate s velikom pozornošću i interesom.

"Zato sam i kazao na početku da je ključna poruka poruka o cjelovitosti Bosne i Hercegovine, o kvalitetnom funkcioniranju institucija i koncepciji jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda", istaknuo je.

Dodao je da Hrvatska želi da institucije u BiH budu funkcionalne te da su svi u njima zastupljeni na kvalitetan način jer tako donose i prijedloge zakona, proračun i ostale programe važne za građane.

"Razumijemo da su sada i razgovori o promjenama izbornog zakona, moramo vidjeti koliko je to manevar, a koliko je to stvarna želja. Hrvatska ne želi vidjeti bilo kakve separatističke i secesionističke tendencije unutar Bosne i Hercegovine. Želimo da država dobro funkcionira, ali isto tako da se poštuje Daytonski okvir Ustava koji je nastao u vrlo teških okolnostima, nakon agresije, nakon rata, i koji je u tom trenutku bio kompromis svih strana", odgovorio je komentirajući zaključke parlamenta Republike Srpske.

Podsjetio je da je prvi hrvatski predsjednik Tuđman tada bio jedan od ključnih aktera koji je pomogao da se dogovor u Daytonu i dogodi.

"Zato inzistiramo na okviru u kojem će i Hrvati, kao najmalobrojniji ali konstitutivni narod ,biti ravnopravni i kvalitetno zastupljeni u svim institucijama", poručio je.

Do dogovora o izbornom zakonu treba doći unutar stranaka i institucija BiH

Što se tiče dogovora o izbornom zakonu, premijer Plenković kazao je kako Hrvatska stalno ističe da do tog dogovora treba doći između stranaka u Bosni i Hercegovini, unutar institucija Bosne i Hercegovine i na temelju dogovora koji će omogućiti da svi narodi budu legitimno zastupljeni u institucijama Bosne i Hercegovine.

"Nismo zadovoljni s praksom koja postoji od 2006., koja u konačnici predstavlja određene poteškoće u normalnom funkcioniranju i institucionalnim odnosima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Mi bismo željeli da su naši odnosi prohodni, intenzivni i tjedni, ako treba, i da činimo sve za unaprjeđenje odnosa između dvije zemlje", poručio je.

Zato će, dodao je, u razgovorima koji slijede u Parlamentu, s čelnicima ključnih stranaka, vidjeti kakvo je raspoloženje i može li se nešto očekivati od razgovora u ovoj godini, istaknuvši da bi Hrvatska željela da oni rezultiraju pravičnim dogovorom koji će izbjeći anomalije kojih smo svjedoci proteklih nekoliko godina.

"Svi zajedno trebamo učiniti maksimalan napor da pomognemo Bosni i Hercegovini da dođu do dogovora i da država funkcionira na demokratski i legitiman način", poručio je.

Svi konstitutivni narodi trebaju biti legitimno zastupljeni u institucijama BiH

Upitan o položaju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, premijer Plenković kazao je da oko toga sve hrvatske institucije imaju jedinstven stav, a to je da se on mora unaprijediti te da Hrvati trebaju biti legitimno zastupljeni u institucijama Bosne i Hercegovine.

"Hrvatska je puno pomogla Bosni i Hercegovini, pomogla joj je i u vremenu agresije, pomoglo je i to što su Hrvati ovdje na referendumu prije gotovo 30 godina glasali za samostalnost i neovisnost Bosne i Hercegovine. Prema tome, poruke koje su i Hrvati u Bosni i Hercegovini i Hrvatska kao država slali prema Bosni i Hercegovini bile afirmativne i pozitivne i mi želimo da se konsenzusom, dogovorom i, u konačnici, poštivanjem onoga što je dogovoreno od strane lidera u Daytonu, samo omogući ono što je realno, prirodno, pravično i dobro – a to je da su svi legitimno zastupljeni u institucijama i stoga vjerujem da će se na tom tragu pronaći i rješenje", kazao je.

Na pitanje je li došao "peglati" odnose između dvije države s obzirom na reagiranja koje su izazvale izjave predsjednika Zorana Milanovića, poput one o genocidu u Srebrenici, premijer Plenković je kazao kako nema potrebe za takvom intervencijom jer su odnosi dviju države dobri a odnos Hrvatske prema genocidu u Srebrenici je bio i ostao jasan.

"Službeni stav Hrvatske o Srebrenici nikada nije došao u pitanje. Smatram da je predsjednik Milanović uspio pojasniti ono što je htio reći. Nekada te formulacije jako brzo dobiju određeni spin u medijima, međutim vidjeli ste njegove ranije izjave gdje i on oko Srebrenice i genocida u Srebrenici nije imao nikakvih dilema", kazao je premijer Plenković.

BiH nema u Europskoj uniji snažnijeg i većeg prijatelja od Hrvatske

Stoga, dodao je, nema potrebe za "peglanjem" odnosa jer dvije zemlje imaju dobre, konstruktivne i prijateljske odnose. Podsjetio je da je on osobno, i u vremenu kada je bio zastupnik u Europskom parlamentu, snažno i aktivno svakodnevno lobirao i prema državama članicama i prema parlamentarcima da BiH u veljači 2016. podnese zahtjev za članstvom u EU.

"Imam zaista i osobni i politički osjećaj identifikacije sa željom da pomognem tu ambiciju i želju Bosne i Hercegovine. Hrvatska i Bosna i Hercegovina su upućene jedna na drugu, bit će upućene zauvijek, kao malo koje zemlje, s obzirom na geografiju. I zato je naš posjet ovdje prije svega da učinimo dodatnu vrijednost u našim odnosima, da razriješimo sve što su mahom neka rezidualna pitanja iz raspada bivše SFRJ, ali da danas, uz odgovornost koju imamo, uz političku volju koju imamo pokušamo unaprijediti naše bilateralne odnose i dati potporu Bosni i Hercegovini", naglasio je.

Istaknuo je da se radi o snažnom prijateljskom posjetu koji nije simbolička gesta i nikakvo "peglanje", već dio sustavnoga dijaloga, a sljedeći korak – zajednička sjednica Vlade i Vijeća ministara u Zagrebu – treba dizati te odnose na još višu razinu.

"Snažnijeg i većeg prijatelja, odvjetnika, zagovaratelja na razini Europske unije od Hrvatske Bosna i Hercegovina nema", poručio je.

Nema mjesta zabrinutosti za sigurnost građana na Trgovskoj gori

Što se tiče odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, premijer Plenković pojasnio je da je Hrvatska po toj temi u kontinuiranom dijalogu s vlastima Bosne i Hercegovine.

Istaknuo je da, s obzirom na vrlo pouzdane znanstvene informacije, nema mjesta zabrinutosti za sigurnost građana.

Na tom području, a riječ je o vojnom objektu u čijoj blizini nitko ne živi, nema nikakve opasnosti od ugroze zdravlja za građane ni u Hrvatskoj, na čijem je objekt teritoriji, ni u Bosni i Hercegovini, s druge strane granice, kazao je predsjednik Vlade.

"Kroz dijalog trebamo razjasniti bilo kakve elemente koji zabrinjavaju građane i institucije Bosne i Hercegovine i pronaći rješenje s kojim ćemo mi biti zadovoljni, a Bosna i Hercegovine, njene institucije i građani biti mirni i sigurni", poručio je.

Želimo ravnopravan položaj hrvatskog naroda i da oni biraju svoje legitimne predstavnike u najvišim tijelima BiH

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji boravi u službenom posjetu BiH, nakon razgovora s predsjedateljem Vijeća ministara Zoranom Tegeltijom sastao se s čelnicima dva doma parlamenta te zemlje, od kojih su neki ujedno i lideri vladajućih političkih stranaka u toj zemlji. Među njima su Dragan Čović, lider HDZ BiH i Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).

Premijer Plenković je nakon razgovora s njima novinarima potvrdio kako je na dnevnom redu bilo političko stanje u BiH i institucionalna kriza u kojoj se ta zemlja nalazi, kao i razgovori o izmjenama izbornog zakona.

Dodao je kako je pojasnio da je Hrvatska na poziciji prijateljske zemlje koja ima veliko uvažavanje i poštovanje prema BiH i želi unaprijediti tu suradnju kroz politički dijalog, s ciljem da podupire reforme koje vode ka članstvu u EU i uz želju da se taj put ubrza i sustignu susjedne zemlje koje su na istom tom putu.

"Željeli bismo da rješenja o izmjenama izbornog zakona budu takva da sva tri konstitutivna naroda budu zadovoljna, a da položaj hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg bude ravnopravan i da oni biraju svoje legitimne predstavnike u najvišim tijelima Bosne i Hercegovine", kazao je premijer Plenković.

Odgovornost za dogovor unutar BiH imaju isključivo njezine političke stranke i institucije

Ako bi se postigla takva rješenja za izmjene izbornog zakona, ocijenio je, relaksirali bi se odnosi najprije unutar Federacije BiH, a džentlmenski dogovor između Bošnjaka i Hrvata pomogao bi i boljim odnosima sa Srbima, odnosno Republikom Srpskom, pa bi onda profunkcionirala sva tijela vlasti. Europski reformski procesi bi se mogli nastavili čime bi se okončala sadašnja kriza, smatra predsjednik Vlade.

"Željeli smo pomoći tom procesu, a u svakom slučaju, dogovor i odgovornost za dogovor je unutar Bosne i Hercegovine isključivo na političkim strankama Bosne i Hercegovine i njenim institucijama", poručio je i dodao da je Hrvatska tu da podupre konstruktivne napore za budućnost.

Na sastanku je hrvatsko izaslanstvo, kazao je premijer, dobro i precizno čulo stavove svih političkih predstavnika, dodavši kako je, da bi se dobro razumjele te poruke, potrebno imati osjećaj za nijanse, znati realnosti koje su bile prije i mogućnosti što se može dogovoriti.

"Moj je dojam da su danas svi akteri svjesni situacije. Svjesni su da ovako kako je sada nije konstruktivno ni korisno ni za građane u Bosni i Hercegovini i da svi trebaju napraviti korak naprijed jer bez njega poruka koja se šalje prema partnerima u međunarodnoj zajednici teško može biti pozitivna u koncepcijskom smislu. Zato trebamo funkcionalnu Parlamentarnu skupštinu, funkcionalno Vijeće ministara, pravičan dogovor o izbornom zakonu, izbore, institucije i mislim da to razumije i shvaća i gospodin Izetbegović. Postoje različiti modeli i rješenja, a put koji bi trebao biti ispravan je onaj koji će zadržati slovo i duh dogovorenoga u Daytonu 1995., što nikada do 2006. godine nije dolazilo u pitanje", kazao je premijer Plenković.

Europska unija osuđuje postupke koji vode novim napetostima, Daytonski sporazum mora se poštovati

Odgovarajući na novinarska pitanja, premijer Plenković rekao je kako mu nije poznato da se bilo gdje unutar tijela Vijeća Europske unije raspravljalo o raspoređivanju europskih vojnih snaga u BiH te da je to prije svega politički stav određenih eurozastupnika.

Pojasnio je kako je stav EU da se osuđuju svi postupci koji vode novim napetostima ili daljnjem nerazumijevanju među političkim akterima u BiH, kao i da se Daytonski sporazum i stavovi svih naroda moraju poštovati.

"Jedino dijalogom i spremnošću da jedni druge bolje razumiju doći će se do rješenja koji će omogućiti održavanje izbora na način da svi oni koji su izabrani budu i legitimni i da nakon toga institucije Bosne i Hercegovine kvalitetno funkcioniraju za dobrobit svih naroda i svih građana u BiH", poručio je premijer Plenković.

Premijer Plenković je nakon razgovora s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u BiH položio vijenac na spomen obilježje prvim žrtvama srpske opsade Sarajeva na Mostu Suade i Olge, Suadi Dilberović i Olgi Sučić, koje su ondje ubijene 5. travnja 1992.

S čelnicima triju najvećih vjerskih zajednica o dijalogu, suradnji i naporima za prosperitet BiH

Potom se sastao s čelnicima tri najveće vjerske zajednice, reis-ul-ulemom Huseinom Kavazovićem, mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom te vrhbosanskim nadbiskupom, kardinalom Vinkom Puljićem.

S reis-ul-ulemom Huseinim ef. Kavazovićem premijer Plenković razgovarao je o jačanju odnosa, europskom putu Bosne i Hercegovine te smirivanju tenzija i promjenama potrebnim kako bi se sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini osjećala dobro.

Dijalog Bošnjaka i Hrvata ključan je za boljitak Bosne i Hercegovine, zaključak je sastanka.

S mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom premijer Plenković razmijenio je mišljenja o aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, a razgovarali su i o daljnjim naporima svih aktera za prosperitet BiH te stabilnost na području jugoistoka Europe.

Vrhbosanskom nadbiskupu kardinalu Vinku Puljiću predsjednik Vlade zahvalio je na svemu što čini za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

"Zalažemo se za cjelovitost Bosne i Hercegovine i ravnopravnost tri konstitutivna naroda", poručeno je sa sastanka na kojem je bilo riječi i o projektima hrvatske Vlade važnim za hrvatski narod i Katoličku crkvu u Bosni i Hercegovini.

Posjet Sarajevu premijer Plenković završio je u sjedištu Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", nakon čega je otputovao u Mostar na sastanak s predstavnicima hrvatskih političkih stranaka.