Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 16. 12. 2021.

BiH će biti posebna tema na sastanku Europskog vijeća

U završnom osvrtu na sastanak Europskog vijeća premijer Plenković izdvojio je suglasnost o potrebi za trećom dozom cjepiva protiv COVID-a 19 i visoko razumijevanje situacije u Bosni i Hercegovini

U završnom osvrtu na posljednji ovogodišnji sastanak Europskog vijeća pod slovenskim predsjedanjem predsjednik Vlade Plenković rezimirao je nekoliko važnih tema. U prvom redu borbu protiv COVID-a 19, pri čemu je ključna odlluka bila da se uputi apel građanima svih država članica Europske unije da se cijepe booster-dozom radi dodatne zaštite. Bilo je također riječi o koordinaciji na području zdravstva kako bi u mogućim budućim situacijama svi mehanizmi bolje i brže reagirali, rekao je Plenković.

Zajedničko rješenje za utjecaj poskupljenja energenata na životni standard građana

"Druga tema odnosila se na pitanje energetike, osobito u kontekstu porasta cijena određenih energenata, pozdravili smo različite dokumente koju je Europska komisija a na tom tragu proizvela proteklih dana i odnosu sa rastom cijena prema standardu građana."

Plenković je rekao da je temeljna poruka svih premijera koji su se bavili temom na nacionalnoj razini, a koji su u vrijeme COVID-a 19 uspjeli očuvali radna mjesta, spriječili otpuštanja i stečajeve kompanija, da je sada važno da zajedničkim rješenjem nađu način kako smanjiti utjecaj rasta cijene energenata na životni i ekonomski standard građana.

"S te strane je u Hrvatskoj situacija sada solidna, ali želimo zajedničko europsko rješenje kako bi se i dobavni pravci, prije svega opskrbe plinom, osigurali da te cijene ne budu velike, a bilo je tu i rasprava oko korištenja nuklearne energije, odnosno trgovine s emisijama stakleničkih plinova i eventualnim spekulacijama. Tu nisu bili postignuti konsenzusi jer su bili dosta udaljeni stavovi pojedinih država članica."

BiH kao posebna tema idućih sastanaka Europskog vijeća

Od vanjskopolitičkih tema Plenković je kao ključne naveo Bjelorusiju, Ukrajinu i BiH. "Kako sam i najavio, izvijestio sam o svom posjetu Bosni i Hercegovini, impresijama o stanju u BiH i svim susretima koje sam tamo imao i zatražio od predsjedatelja Michela da posebna tema na jednom od idućih sastanka Europskog vijeća bude upravo rasprava o BiH. Pojasnio sam i cijeli kontekst od vremena 90-ih, Daytonskog sporazuma, prije toga Washingtonskog, presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, presudu Ustavnog suda, aktualnih napora za ispunjavanje kriterija pri Europskoj uniji, naravno pitanja izborne reforme, pitanja ravnopravnosti i konstitutivnosti sva tri naroda, kao i prava ostalih. Mislim da sam naišao na veliko razumijevanje tom analizom jer je bitno i da na ovoj najvišoj razini članica Europske unije osvijeste nijanse i vrlo kompleksna politička situacija koja u Bosni i Hercegovini postoji i na tom tragu ćemo nastaviti i u 2022. za vrijeme francuskog predsjedanja, jer je francuski predsjednik Macron vrlo pozitivno reagirao na ovo što sam govorio te najavio da će se francusko predsjedanje posvetiti temama jugoistoka Europe i zapadnog Balkana."

Od drugih tema Plenković je naveo i pitanje vanjskih aspekata migracija, sigurnosne politike i suradnje i u konačnici Euro Summit.

"Večeras sam se zahvalio Paschalu Donohoeu, ministru financija Irske koji vodi eurogrupu koja je vrlo važna za nas i vrlo pozitivan scenarij koji slijedi za primanje Hrvatske u europodručje. Sve ključne odluke nakon ispunjenih kriterija donosit će se sredinom godine, a iskoristio sam prigodu da zahvalim i svim članicama i Sloveniji kao predsjedavajućoj na potpori koju smo dobili za ključne odluke o članstvu Hrvatske u Schengenu prošloga tjedna."

Na pitanje je li Michel rekao kad će BiH biti na dnevnom redu odgovorio je da se Vijeće sastaje četiri puta godišnje, a nada se da će to biti za vrijeme francuskog predsjedanja.

Pitanje BiH za Hrvatsku je vaoma važno

Jesu li čelnici shvatili kad je u pitanju promjena izbornoga zakona u BiH o čemu se radi, Plenković je odgovorio kako je ono što je svima jasno da je pitanje BiH za Hrvatsku prevažno pitanje.

"Kao što je primjerice za Grčku i Cipar važan odnos s Turskom kao što su primjerice za Španjolsku pitanja vezana za Maroko i sjever Afrike, kao što je za Rumunjsku Moldova ili sada Poljska koja je zajedno s Litvom bila zainteresirana za zbivanja Bjelorusiiji ili Ukrajini", usporedio je Plenković.

"Dakle, oni razumiju specifični interes Hrvatske kao granične zemlje s BiH gdje su Hrvati ravnopravan i konstitutivni narod i gdje mi imamo vrlo jasno iskazan interes."

"Upravo je to bila dana poruka visokom predstavniku Borrelu koji je više nego dobro razumio, a bio je kod nas prošloga ljeta. Shvatio je koliki je za Hrvatsku značaj te teme i koliko će služba za vanjske poslove u Europskoj uniji pa i cijela Komisija uzimati u obzir stajališta Hrvatske kada je riječ o europskim stajalištima glede reforme izbornoga zakona."

"Tu je naša pozicija jasna i sve poruke koje sam poslao u Sarajevu i mi ćemo se toga držati."

Na pitanje je li bilo njemačke reakcije u BiH budući da je na sastanku bio i njemački kancelar, odgovorio je kako on sjedi do njega pa je s njim danas malo dulje razgovarao.

"On je bio ministar financija, poznaje ministra Marića. Odlično su surađivali. Njemačka je velika zemlja, dobro su brifirani i informirani o svim temama i uvjeren sam da će i on biti vrlo aktivan i agilan u ovim temama."

"Ono što je dobro, mislim da će Njemačka nastaviti proces koji je započela Angela Merkel, dakle Berlinski proces gdje se jednom godišnje okupljaju svi čelnici država jugoistoka Europe i zajedno interesiraju za članstvo u EU."

Ispunjavanje kriterija povoljan je signal za eurozonu

Pitanje proširenja eurozone je bila tema na kraju sastanka, a bilo je izvješće o ekonomskom stanju unutar euroskupine, te nekoliko tema koje se odnose na bankovnu uniju te pitanje gospodarskoga rasta nakon COVIDA.

"Izvijestio sam da će Hrvatska imati puno bolji rast nego što smo mi i Komisija izvorno prognozirali, što je jako dobro. Želimo iskoristiti sva sredstva iz iduće generacije za nacionalni plan oporavka i otpornosti", rekao je Plenković.

Misli da je na tom tragu ispunjavanje kriterija od strane Hrvatske za europodručje doživljeno kao pozitivan signal za samu eurozonu.

"Nakon ovoga vijeća ulazimo u fotofiniš zadnjih 12 mjeseci aktivnosti i u Hrvatskoj i u pregovaračkom smislu jer treba u konačnici ispuniti još nekoliko kriterija i donijeti niz zakona i u razdoblju koje je pred nama, imati formalne odluke sredinom godine, negdje u lipnju i nakon toga se pripremiti za uvođenje eura", zaključio je hrvatski premijer.

Na pitanje o sankcijama Rusiji rekao je kako je danas donesena odluka da se režim dosadašnjih sankcija Rusiji produlji za sljedećih 6 mjeseci, a zaključci koji se odnose na Ukrajinu su vrlo jasni: Želimo deeskalaciju i smanjenje napetosti te ostale poruke služe za odvraćanje inicijativa koje bi mogle dovesti u pitanje stabilnost Ukrajine.

Poruke su na tragu širih inicijativa i konzultacija koje vodimo s drugim međunarodnim sektorima prije svega Sjedinjenim Američkim Državama i mislim da su dobre i jasne."