Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 13. 1. 2022.

Ukidanje cenzusa i povećanje naknada za osobe s invaliditetom

Premijer Plenković najavio je na dnašnjoj sjednici Vlade paket od sedam zakona u vezi s reformom sustava socijalne skrbi

Na početku 95. sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.

Osvrnuo se ponajprije na posjet Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ranije ovoga tjedna.

U Splitu su posjetili KBC, gdje su izrazili potporu i zahvalnost svim zdravstvenim djelatnicima na naporima koje poduzimaju tijekom pandemije koronavirusa, s obzirom da se u Dalmaciji bilježi intenzivna dinamika Covida-19, a sa županom i gradonačelnikom razgovarali su o brojnim projektima, osobito u području prometne infrastrukture, regionalnoga razvoja, očuvanja radnih mjesta i korištenja europskih fondova.

O istim je temama bilo riječi i u Dubrovniku, dodao je premijer Plenković, a posjet toj županiji obilježio je obilazak radova na Pelješkome mostu, koji bi trebao biti završen u sljedećih petnaestak dana.

"Taj veliki, strateški, suverenistički projekt povezivanja hrvatskog teritorija je konačno pred samim krajem. Ove ćemo sezone moći koristiti Pelješki most i pristupne ceste i na taj način cijela Hrvatska postaje auto-destinacija što je dobro i za turizam i za gospodarstvo", kazao je premijer Plenković.

Želimo da BiH dobro funkcionira i da Hrvati budu ravnopravni s ostalim konstitutivnim narodima

Tijekom boravka u Dubrovniku predsjednik Vlade sastao se s Bakirom Izetbegovićem, s kojim je razgovarao o situaciji u Bosni i Hercegovini, suradnji Hrvatske s tom zemljom, pripremi zajedničke sjednice Vlade te o razgovorima koji će uslijediti u vezi izmjena izbornoga zakona te osiguravanja ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.

"To je čitavo vrijeme politika i pozicija naše Vlade, ključan element za normalno i učinkovito funkcioniranje Bosne i Hercegovine. To smo raspravili i u svjetlu ovih događanja u Banja Luci. Vrlo jasno sam stavio do znanja poziciju Hrvatske da smo protiv bilo kakvih separatističkih i secesionističkih tendencija u Bosni i Hercegovini te želimo s njom surađivati kao sa susjednom, suverenom državom koja dobro funkcionira i u kojoj su Hrvati ravnopravni s ostala dva konstitutivna naroda", poručio je.

Premijer Plenković posjetio je i Novsku te kazao da se u tom gradu prepoznaje digitalna tranzicija i trendovi četvrte industrijske revolucije. Veliki iskoraci u obrazovnom sustavu, gaming industriji, poduzetničkom inkubatoru i budućem kampusu daje se novo ruho industrije u Sisačko-moslavačkoj županiji, dodao je. Podsjetio je i da je prije nekoliko dana predstavljen program obnove i revitalizacije te županije.

Vodit ćemo brigu da se rast cijena energenata ne odrazi na standard naših građana

Osvrnuo se i na jednu od vodećih tema u svijetu i Europi – rast cijena energenata. Prosječan rast cijene struje u studenome prošle godine na razini Europske unije iznosio je 27 posto, a cijene plina za kućanstva prosječno 40 posto, izvijestio je premijer Plenković.

"Hrvatska je tu iznimka, to se nije dogodilo za naša kućanstva. Poduzeli smo i mjere kojima smo bili ograničili cijenu goriva, ali i druge mehanizme kako porast cijena koji je prisutan na europskoj razini ne bi doživio svoju refleksiju u Hrvatskoj", istaknuo je.

Naglasio je da do kraja sezone grijanja, odnosno do 1. travnja, neće doći do porasta cijena struje i plina.

No, upozorio je da trenutno stanje na tržištu struje i plina nije povoljno, a Vlada analizira stanje i gleda koje će mjere poduzimati kako bi prevenirala drastične cjenovne skokove.

"Koristit ćemo sve alate. Želimo održati makroekonomsku stabilnost. Razgovaramo i o mogućnosti smanjenja stope PDV-a i vodit ćemo brigu da nam se, nakon što smo u Covid krizi zaštitili standard građana, sačuvali radna mjesta i spriječili kolaps ekonomije, zbog rasta cijene energenata ovo ne reflektira na životni standard naših građana", poručio je.

Najveći tjedni broj novozaraženih od početka epidemije u Hrvatskoj

Govoreći o pandemiji koronavirusa i trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, kazao je da je vidljivo kako se ona ne smiruje od kada se omikron širi sve brže.

Dodao je da od 3 milijuna novih slučajeva u svijetu svakoga dana, polovica otpada na Europu, a Svjetska zdravstvena organizacija je prognozirala da bi u sljedeća dva mjeseca omikron mogao zaraziti pola europskoga stanovništva, ako se ovako nastavi širiti.

"Premda je omikron zarazniji, čini se da on ipak izaziva blaže simptome. Međutim, smrtnost od virusa, generalno gledano, i dalje ostaje visoka, a osobito tamo gdje se brzo širi, a procijepljenost nije dovoljna", kazao je.

Istaknuo je da je u Hrvatskoj u proteklih sedam dana više od 48.600 slučajeva zaraze, što je najveći tjedni broj od kad epidemija traje i duplo više nego tjedan ranije.

Danas je broj preminulih od ili sa Covidom u Hrvatskoj premašio prag od 13 tisuća ljudi, dok se dnevni ritam cijepljenja usporava, upozorio je.

To je usporavanje procesa cijepljenja ilustrirao sljedećim primjerom. Od početka ožujka do kraja lipnja cijepljeno je milijun i 140 tisuća osoba, a od tada do danas nešto manje od milijun osoba prvom dozom.

Rezervu dijela građana prema cijepljenju ocijenio je štetnom za njih same, pogotovo one koji su se zarazili.

"Stoga inzistiramo na glavnoj poruci svo ovo vrijeme, a to je cijepljenje, odnosno kod onih koji su se cijepili booster doza uz pridržavanje epidemioloških mjera", poručio je i pozvao još jednom građane da poklone povjerenje znanosti i struci i da se cijepe.

Paket reforme sustava socijalne skrbi

Najavio je da će se na današnjoj sjednici Vlade usvojiti paket reforme sustava socijalne skrbi, koji će se zatim uputiti Hrvatskome saboru u drugo čitanje.

"Cilj je imati učinkovit i pravedan sustav socijalne skrbi koji stavlja u fokus korisnike. Paket uključuje i Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon u udomiteljstvu te pet zakona za regulirane profesije. Unaprijeđena je i organizacija i koordinacija sustava osnivanjem Hrvatskoga zavoda za socijalni rad, Akademije socijalne skrbi i Obiteljskoga centra. Organizacijom i strukturnim promjenama centara za socijalnu skrb i odvajanjem Obiteljskoga centra kao samostalne ustanove radi provođenja aktivnosti i programa usmjerenih na preventivne, tretmanske i razvojne aktivnosti za djecu, mlade i obitelj želimo poboljšati i obuhvat i adekvatnost korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne uključenosti", kazao je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da je sve to provedba Programa Vlade, u kojoj je jasno vidljiv cilj, kao i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji, jačati socijalnu politiku i društvenu solidarnost prema najugroženijima u društvu.

Podsjetio je da je Vlada u prosincu donijela Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.

"Želimo hrvatsko društvo učiniti osjetljivim i prilagođenijim za nužne promjene u korist izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom", dodao je.

U tu svrhu, ovaj paket, osobito konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi, ide s ciljem nediskriminiranja osoba s invaliditetom. Predlaže se ukidanje cenzusa u visini od 4000 kuna s ciljem pravednijeg osiguravanja materijalnoga prava odnosno osobne invalidnine.

Visina naknade za osobe s invaliditetom povećava se s 1500 na 1750 kuna, a ujedno se predlaže i povećanje niza naknada, poput zajamčene minimalne naknade s 800 na 1000 kuna, naknade za osobne potrebe te osobnu invalidninu.

Sve je to, dodao je premijer, napravljeno u dijalogu u procesu javnog savjetovanja, ali i izravnom s različitim udrugama osoba s invaliditetom.

Temeljem ovih zakona izdvajanja u proračunu za 2022. godinu, u odnosu na ona u 2021., povećat će se za 500 milijuna kuna.

Na kraju je istaknuo da se ovih dana obilježavaju važni datumi za hrvatsku povijest – 30. obljetnica međunarodnog priznanja i 24. obljetnica mirne reintegracije Podunavlja.

Izrađeno 2.595 elaborata za obnovu

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres.

Kazao je da Stožer koordinira sve potrebne aktivnosti intenziviranja obnove u svim segmentima. S tim ciljem, dodao je Medved, održali smo u Petrinji, zajedno s čelnicima lokalne i područne (regionalne) samouprave niz sastanaka sa svim uključenima u proces obnove.

Potpredsjednik Vlade izdvojio je neke od konkretnih aktivnosti koje se poduzimaju.

U pogledu popravka nekonstrukcijskih elemenata obiteljskih kuća, u program obnove uključeno je 6025 kuća. Dosad su ugovoreni radovi za 4.840 kuća s 44 građevinske firme.

Izrađeno je 2.595 elaborata za obnovu. Izvođači su do sada uvedeni u rad na 2.035 obiteljskih kuća, od kojih je obnovljeno njih 1.162, a u tijeku su radovi na 873. U postupku je i provedba javnog natječaja i ugovaranje za još 1.200 kuća do kraja siječnja.

"Dakle, ukupno je ugovorena nekonstrukcijska obnova u iznosu od 213 milijuna kuna, a realiziran je iznos od 47,217 milijuna kuna", naveo je Medved.

Što se tiče konstrukcijske obnove obiteljskih kuća, ministarstvo graditeljstva donijelo je 459 odluka, odnosno zaključaka za konstrukcijsku obnovu, koji su svi raspoređeni u rad operativnih koordinatora koji obilaze predmetne kuće.

Pokretni postupci javne nabave za konstrukcijsku obnovu 900 obiteljskih kuća

Pokretni su postupci javne nabave za konstrukcijsku obnovu ukupno 900 obiteljskih kuća.

U pripremi je i pokretanje postupka javne nabave za konstrukcijsku obnovu za 22 višestambene i stambeno-poslovne zgrade.

U programu izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća pokrenut je niz aktivnosti. Tako je 8. prosinca pokrenut postupak javne nabave za 30 montažnih drevnih kuća, 23. prosinca otvorene su četiri pristigle ponude i donesena je odluka o odabiru izvođača, a ugovor će se potpisati do kraja siječnja.

Medved je izvijestio da je 15. prosinca pokrenut postupak nabave za 30 kuća zidane konstrukcije, 5. siječnja pristiglo je devet pristiglih ponuda, a u tijeku je pregled i ocjena ponuda. Ugovor se očekuje do sredine veljače.

Kazao je i da su 29. prosinca pokrenuti postupci nabave za 60 montažnih drevnih kuća te 30 kuća zidane konstrukcije, a otvaranje ponuda je 13. siječnja.

"I na taj način Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje do kraja idućeg tjedna potpisat će ugovor za izgradnju prvih 30 kuća, a do kraja siječnja za još 90 kuća", rekao je Medved.

Pored toga, dodao je, do kraja siječnja objavit će se natječaj za dodatnih 150 obiteljskih kuća.

Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje će, u suradnji s jedincima lokalne i područne (regionalne) samouprave napraviti listu prioriteta za izgradnju obiteljskih kuća, a ona će se prvenstveno temeljiti na potrebama, odnosno strukturi korisnika kontejnerskih naselja te socijalnog, zdravstvenog i obiteljskog statusa.

Pored izgradnje zamjenskih kuća, APN je zaprimio 42 ponude za prodaju nekretnina na potresom pogođenom području, a s ciljem kupnje zamjenskih kuća za zbrinjavanje stradalih u potresu.

Kada je riječ o aktvnostima vezanim za izgradnju višestambenih zgrada, 29. prosinca pokrenut je postupak prethodnog savjetovanja koji prethodi javnoj nabavi za četiri višestambene zgrade u Petrinji sa 64 stana, četiri višestambene zgrade u Glini s 52 stana i dvije višestambene zgrade u Topuskom s 26 stanova.

Prethodno savjetovanje trajalo je do 7. siječnja nakon čega se objavljuje javni natječaj.

Ministarstvo graditeljstva donijelo je 11 odluka o obnovi konstrukcije zgrada i to: 8 za višestambene zgrade i 3 za stambeno-poslovne zgrade.

Sve operativne sastavnice spremne za djelovanje u zimskim uvjetima

Potpredsjednik Vlade naglasio je da su na sastancima Stožera s čelnicima lokalne i područne samouprave analizirani postupci i uvjeti javnih poziva za obnovu infrastrukture i javnih ustanova na području Banovine korištenjem dodijeljenih 319 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije. Medved je na kraju izvijestio da su sve hrvatske operativne sastavnice i snage, od civilne zaštite, vatrogastva, Hrvatskog crvenog križa, do Hrvatske gorske službe spašavanja, kao i Hrvatska elektroprivreda, spremne za djelovanje u zimskim uvjetima, uz pomoć Hrvatske vojske i policije.

Područje s najmanje cijepljenih bilježi najveći broj hospitalizacija

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je kako u posljednjih 24 sata broj zaraženih među testiranima iznosi 46,28 posto, a područje s najmanje cijepljenih bilježi najveći broj hospitalizacija.

Povećan je broj pacijenata u bolnicama diljem obale. KBC Split bilježi dosad najveće opterećenje kapaciteta te su dodatno reducirali hladni pogon. Na lokaciji Križine prenamijenjen je još jedan odjel za covid pacijente. Zbog nedostatka medicinskih sestara toj je bolnici osigurano 18 medicinskih sestara iz drugih ustanova koje tamo rade od 10. siječnja, rekao je Beroš.

Pogoršana je situacija i u Općoj bolnici Zadar, za koju su osigurana tri dodatna respiratora. Najveći broj pacijenata danas je u KBC-ima Split, Zagreb i Rijeka.

Dosad je utrošeno 4,9 milijuna cjepiva, a dodatnom dozom cijepljeno 642.406 osoba. No, zbog usporavanja dnevnog cijepljenja od lipnja do danas umrlo je 5000 građana, od kojih bi najveći broj bio živ da su se zaštitili cjepivom, istaknuo je Beroš.

Naveo je kako je patronažna djelatnost u proteklom tjednu kontaktirala 1611 starijih osoba, od kojih je njih 643 ili 40 posto pristalo na cijepljenje.

Preklapaju se četvrti i peti val pandemije

Od uvođenja obveznih covid potvrda u državne i javne službe brzim antigenskim testiranjem utvrđeno je 23.697 pozitivnih osoba od 1,2 milijuna obrađenih testova, a u protekla 24 sata zabilježen je dosad najveći udio pozitivnih testova.

Beroš je istaknuo kako se šire kapaciteti za testiranje unutar zdravstvenog sustava, pri čemu je mreža primarne zdravstvene zaštite jedini logičan modus operandi za to pa će sve potrebne odluke o tome biti donesene danas.

"U Hrvatskoj se preklapaju četvrti i peti val, delta i omikron, za koji se očekuje da će preuzeti dominaciju. Procjenjuje se da će idućih dana biti najopterećenije bolnice gdje je procijepljenost najmanja", kazao je.

U Hrvatskoj je trenutno 53.051 aktivni slučaj zaraze, što znači da je grad veličine Karlovca trenutno obolio od covida. Kad tome dodamo više od 22.000 sugrađana koji su u samoizolaciji, grad veličine Zadra je suspendiran u svakodnevnim aktivnostima, naglasio je.

Epidemiolozi očekuju da će omikron zaraziti najveći dio stanovništva, no kod cijepljenih će izazvati najčešće samo blage simptome, dok će kod necijepljenih mnogo češće uzrokovati teške oblike bolesti, pa i smrtni ishod.

"Nema razloga preuzimati taj rizik kada imamo cjepivo svima dostupno i besplatno", poručio je Beroš.

Potpredsjednik Vlade i ministar Davor Božinović naglasio je da bi svatko od nas trebao dati svoj doprinos u ovoj epidemiji, osobito jer su pred nama izazovni tjedni kroz koje možemo i moramo proći zajedno.

Nezaposlene osobe s invaliditetom imaju pravo na novčanu pomoć od HZZ-a

Nezaposlene osobe s invaliditetom ubuduće će pravo na novčanu pomoć moći ostvariti pod uvjetom da se prijave u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnesu zahtjev za ostvarivanje toga prava, predlaže se izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada.

Izmjena se donosi radi horizontalnog usklađivanja s Konačnim prijedlogom zakona o socijalnoj skrbi kojim se, u okviru reforme sustava socijalne skrbi, predlaže da, umjesto centara za socijalnu skrb, u postupcima priznavanja prava na naknadu do zaposlenja odlučuje Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Izmjenama zakona omogućit će se takvim osobama da, uz materijalnu pomoć, dobiju i profesionalnu podršku i pomoć u traženju posla, istaknuo je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

U drugo čitanje Saboru upućen paket zakona socijalne skrbi

Predstavio je zatim Konačni prijedlog zakona o socijalnoj skrbi kao krovni zakon te konačne prijedloge pratećih šest zakona iz reformskog paketa za područje socijalne skrbi – zakona o udomiteljstvu te zakona koji reguliraju djelatnosti psihoterapije, socijalnog rada, edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, psihološke djelatnosti i socijalno-pedagoške djelatnosti.

Zakonom o socijalnoj skrbi predviđeno je povećanje maksimalnog iznosa zajamčene minimalne naknade (ZMN) s 800 na tisuću kuna, definira se i povećanje iznosa osobne invalidnine s 1500 na 1750 kuna, kao i uklanjanje cenzusa za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu, istaknuo je Aladrović.

"Uz sve navedeno, redefinira se i naknada za troškove stanovanja, povećava se iznos naknade za osobne potrebe korisnika prava na osnovu smještaja ili organiziranog stanovanja", dodao je.

Proširuje se i krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja, a time se, rekao je Aladrović, potiče ostanak s djeteta teškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom u vlastitom domu i sprječava se njihova institucionalizacija.

Propisuju se i nove usluge - sveobuhvatna procjena i planiranje, prethodna stručna procjena, socijalno mentorstvo i psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja.

"Novim načinom ugovaranja socijalnih usluga pojednostaviti će se postupak javnog poziva za podnošenje ponuda i sklapanje ugovora te će se omogućiti jedinstven pristup mreži za pružanje usluga i standardizacija procesa i kvalitete usluga, jednakost i transparentnost u financiranju", dodao je.

Predlaže se i osnivanje tri javne ustanove - Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao javne ustanove koja će svoje poslove obavljati u središnjoj i područnim službama, umjesto u sadašnjim dosta fragmentiranim centrima za socijalnu skrb, zatim Obiteljskog centra te Akademije socijalne skrbi.

Predlaže se i osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe podnositelja kako bi se sustav, istaknuo je Aladrović, otvorio korisnicima zbog kojih i postoji.

"Ciljevi koje želimo postići ovim zakonom su strukturna i kvalitativna promjena centara za socijalnu skrb kroz osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, rasterećenje i smanjenje javnih ovlasti i jačanje stručnog rada, kao i razvoj te odvajanje obiteljskih centara kao samostalnih ustanova, a jedan od najbitnijih ciljeva je širenje i dostupnost usluga na razini lokalne zajednice", poručio je ministar.

Siguran je da će povećanje naknada rezultirati i smanjenjem stope siromaštva odnosno broja osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji te na kraju istaknuo da će za cijeli taj set od sedam zakona samo u ovoj godini biti izdvojeno "više od 500 milijuna kuna više nego u prošloj godini".

Novi ustroj donosi smanjenje broja rukovodećih mjesta u policiji

Prihvaćeno je novo unutarnje ustrojstvo MUP-a, na temelju kojeg će se broj rukovodećih mjesta u Ravnateljstvu policije, policijskim upravama i policijskim postajama smanjiti za 638, a broj ustrojstvenih jedinica razine odjela i odsjeka za 115.

Vlada je izmijenila Uredbu o unutarnjem ustrojstvu MUP-a radi funkcionalne reorganizacije policije, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je da su sigurnosni izazovi današnjice sve kompleksniji i zahtjevniji uz pojavu novih oblika kriminaliteta, što od policije traži stalnu prilagodbu i promjene.

U padu broj ubojstava, razbojništava, u porastu organizirani kriminal

"Prema prvim preliminarnim pokazateljima sigurnosti za prošlu godinu, u padu su ubojstva za 16,7 posto, i sva su razriješena, razbojništva za 10,2 posto, teške krađe za 13,6 prosto - dakle, kaznena djela kojima su izravno pogođeni građani ili njihova imovina", naveo je.

S druge strane, evidentirano je više kaznenih djela koje je policija sama otkrila te kazneno prijavila počinitelje, i to iz područja organiziranog kriminaliteta za 11,6 prosto, a kriminaliteta vezanog uz krijumčarenje ljudi za 37,1 posto.

"Uhićeno je 889 krijumčara ljudi, što je skoro 200 počinitelja više, prijavljeno je 69,5 pošto više korupcijskih kaznenih djela. Podnijeto je 100 kaznenih prijava za ratni zločin, što je 100 posto više u odnosu na raniju godinu", kazao je Božinović.

Izdvojio je i rekordne količine zapljene droge- 1,1 tonu marihuane, 745 kilograma kokaina, 257 kilograma heroina, 367 kilograma sintetičkih droga, a posebno je čestitao PU dubrovačkoj i PNUSKOK-u na zapljeni nešto više od 60 kilograma kokaina i 220 kilograma heroina.

"Kako bi zadržali i poboljšali takve rezultate, moramo biti svjesni da isključivo prilagodljiv sustav ima šansu nositi se s izazovima budućnosti, stoga je naša intencija da ustroj policije prati realne sigurnosne potrebe lokalnih sredina", naglasio je Božinović.

Više ljudi u operativi, manje u administrativnom dijelu

Naglasak reorganizacije je na povećanju operativnosti policije na svim razinama, na većoj vidljivosti policije na ulicama, poručio je - više ljudi u operativi, a manje u administrativnom dijelu.

To je nastavak procesa unapređenja radnih procesa i racionalizacije organizacije policije, što je na nacionalnoj razini počelo 2017. godine, a na regionalnoj razini 2019. godine, i predstavlja prvu cjelovitu reorganizaciju Ravnateljstva policije prije ulaska u schengensko područje, poručio je Božinović. Smanjuje se broj ustrojstvenih jedinica razine odjela i odsjeka za 115, a ukupan broj sistematiziranih radnih mjesta za 1397, od čega se ukida 638 rukovodećih radnih mjesta.

U Ravnateljstvu policije ustrojava se nova Uprava za javni red i sigurnost, u kojoj su ustrojene službe temeljne policije, prometne policije, protueksplozijska služba sa četiri regionalne protueksplozijske jedinice (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), mobilna jedinica prometne policije i operativno komunikacijski centar policije.

Bitan dio reorganizacije je i integracija dosadašnjeg zapovjedništva specijalne policije i zapovjedništva interventne policije u zapovjedništvo za intervencije, rekao je Božinović.

Cilj je povećanje operativne sposobnosti posebnih policijskih snaga, odnosno jačanje kapaciteta i podizanje efikasnosti tzv. prvog odgovora na krizne situacije visokog rizika, primjerice terorističke prijetnje, talačke situacije visokog rizika, migrantske krize i sl.

Za najkompleksnije situacije ustrojena je Antiteroristička jedinica lučko u Zagrebu, kao elitna postrojba, obučena i opremljena za odgovore na najteže izazove, dodao je Božinović.

Nema novih zapošljavanja, postižu se uštede

Jačaju se i kapaciteti policijskih postaja jer se u njima ustrojava 271 novo radno mjesto više i visoke stručne spreme, a ukidaju se 73 rukovodeća radna mjesta.

"Bitno je naglasiti da reorganizacijom policije građani neće izgubiti niti jednu dosadašnju uslugu, a također neće doći do novog zapošljavanja. Predložene uredbe će se provesti u okviru osiguranih sredstava na razdjelu MUP-a, tako da će se uštedjeti 1,615 milijuna kuna", istaknuo je ministar.

Ostale uredbe vezane uz MUP donose se radi usklađivanja s promjenama koje proizlaze iz izmjena uredbe o unutarnjem ustrojstvu, a reguliraju područja, sjedišta, vrste i kategorije policijskih uprava i postaja, kao i plaće policijskih službenika, klasifikaciju njihovih radnih mjesta i policijska zvanja.

Izvor: Hina/Vlada