U našem mandatu prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je za 1691 kunu

Premijer Plenković izjavio je da je covid pogodio Hrvatsku ekonomiju 2020, ali je Vlada u toj krizi očuvala radna mjesta, isplaćene su plaće radnicima u privatnom sektoru te je poslodavcima omogućeno da premoste krizu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković današnji je posjet Zadarskoj županiji završio u Zadru, gdje se sastao sa županom Božidarom Longinom i gradonačelnikom Zadra Brankom Dukićem.

U izjavi medijima nakon sastanka predsjednik Vlade izvijestio je da je na sastanku bilo riječi o svim temama razvojne i projektne suradnje te da Vlada podupire razvoj Zadarske županije i Grada Zadra.

"Drago mi je što su ocjene i rezultati u proteklih godinu dana vrlo pozitivni i da je Zadarska županija, kada je riječ o turističkoj sezoni, ostvarila sjajne rezultate, iznad svih očekivanja. Prema županovim riječima, bili su na razini 2019. godine", kazao je premijer.

Naglasio je da se to podudara s podacima koji su se danas mogli čuti – prosječna plaća u Hrvatskoj u studenome 2021. iznosila je 7333 kune.

"Kada se vratimo pet godina unatrag, dakle u studeni ili listopad 2016, kada je započela naša Vlada, tada je prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila 5642 kune. To znači da je u našem mandatu prosječna plaća u Hrvatskoj porasla za 1691 kunu", rekao je premijer i dodao da je u razdoblju od 2009. do 2016. prosječna plaća porasla za 363 kune.

Zaposlenih je 35 tisuća više nego 2020.

Poručio je da je stoga izrazito važno shvatiti kakva je bila ekonomska dinamika u proteklom razdoblju. U tom je kontekstu podsjetio da je danas u Hrvatskoj 1,571 milijun zaposlenih, što je čak 26 tisuća više nego 1919. i 35 tisuća više nego 2021.

"Današnji podaci o brzom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u – gdje je Hrvatska po europskim podacima na 82,4% – govore o onome što smo nekoliko puta naglasili: covid je pogodio Hrvatsku ekonomiju 2020, ali smo u toj krizi očuvali radna mjesta, dali plaće radnicima u privatnom sektoru te omogućili poslodavcima da premoste ovu krizu i da svi ostanu "na nogama". U tom kontekstu, da i ovaj rast BDP-a, koji očekujemo da bude veći od 10% u 2021, i vraćanje na putanju da budemo među najbržima u Europskoj uniji kad je riječ o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, pokažu da smo konzistentni u ispunjavanju kriterija za europodručje, koje je strateški cilj Vlade u drugom mandatu", naglasio je premijer Plenković.

Doprinos je Zadarske županije, nastavio je premijer, izrazito važan u brojnim projektima koji se realiziraju.

"Mi ćemo nastaviti s financiranjem vodnoga gospodarstva, vodoopskrbe i odvodnje, dakle niza aglomeracija, bolje prometne povezanosti, rješavanja određenih pitanja koja su eventualno još na stolu, potpore poljoprivrednicima i ribarima – ovo je središte hrvatskog ribarstva. I, naravno, ono što je jutros bila tema – daljnji razvoj otoka", naveo je.

U tom je kontekstu premijer Plenković zahvalio gradonačelniku i županu te njihovim suradnicima.

Dokument nije Vladin, nego pripada Inspektoratu obrane

Na pitanje novinara o današnjem priopćenju iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske o skidanju oznake "ograničeno" sa zaključaka Inspektorata obrane o načelniku GS RH, premijer Plenković je kazao da taj dokument nije Vladin, nego pripada Inspektoratu obrane.

"Još jednom ponavljam, i upućujem predsjednika da surađuje s ministrom obrane. Dakle, imati ton u nekakvom pismu meni u kojem on eto konstatira da "više ne može surađivati s ministrom", apsolutno je neprihvatljiv. To sam rekao jučer, izvolite komunicirati. Po toj logici bi svatko od nas mogao reći – imam nekog s kim ja više ne mogu surađivati, ili razgovarati. Gdje bismo došli? To nije kultura dijaloga u Hrvatskoj 2022. i upućujem ga u suradnju i razgovore s ministrom obrane", poručio je premijer Plenković.

U kontekstu teme obrane i Hrvatske vojske, premijer je prisnažio da bi za razliku od nekih gotovo sitničavih dopisa što ima koju klasifikaciju ili nema, vratio stvari na teme gdje isto dobivamo dopise.

"Jedna je tema Ugovor o kupnji rafalea, taj je dokument još tajniji. Što ćemo sada? Što da sada ja recimo kažem ministru obrane – možda da ipak ne damo predsjedniku ugovor. Bi li to bilo normalno? Vjerojatno bi se svi smijali tome što sada njemu nećemo dati ugovor. Dat ćemo mu ga, s dopisom da vodi računa o tome, on nije treća strana, on je hrvatska strana", kazao je.

S američkom stranom dogovoren je mnogo bolji aranžman za Hrvatsku

Kada je riječ o bojnom vozilu pješaštva Bradley, s američkom je stranom – istaknuo je premijer Plenković – u međuvremenu dogovoren mnogo bolji aranžman za Hrvatsku, kako u financijskom smislu tako i u smislu opremanja borbenog vozila te rezervnih vozila koji će nam biti isporučena.

"Idućeg tjedna ćemo detaljnije izvijestiti hrvatsku javnost da kada se te stvari ozbiljno rade, onda jačamo sposobnosti Hrvatske vojske i obrane, a osobito Hrvatske kopnene vojske", kazao je.

Predsjednik Vlade Plenković u tom je svjetlu naglasio da će biti tri win situacije: prva – sposobnost Hrvatske vojske, druga – Đuro Đaković Specijalna vozila imat će značajan posao i značajne prihode u budućnost i treća – osnažit će se partnerstvo sa SAD-om.

"To je, dakle, optika i politika Vlade, u nacionalnom interesu Hrvatske, što je posebno važno", poručio je.

Upitan o stanu predstojnika njegova ureda, premijer Plenković je rekao da je Zvonimir Frka-Petešić državni dužnosnik, pa ima ista prava kao svi ostali državni dužnosnici.

To pravo "mogu imati oni koji nemaju nekretninu u Zagrebu ili u krugu od 50 kilometara. On je nema ni u Zagrebu ni u Hrvatskoj. On ima to pravo. Do 1. rujna 2017. nije bio dužnosnik, bio je veleposlanik u Maroku. U trenutku kad je imenovan na ovo mjesto postao je dužnosnik i tim je imenovanjem stekao identično pravo KAO saborski zastupnici", kazao je premijer. Frka-Petešić nema nekretninu u Hrvatskoj, a nema je ni u Francuskoj, dodao je.

"Što ćemo onda, naprimjer, sa saborskim zastupnicima koji imaju nekretninu u Hrvatskoj. Dođu u Zagreb u Sabor, ili dođu biti ministri ili državni tajnici, i onda im tamo isto tako, po istom tom pravilniku, država kao i njemu ili drugima plaća stan dok su na toj dužnosti. Dakle, to je nešto što ide s dužnosti, ako se ispune kriteriji, i tu nema nikakvih dilema. Ova nebulozna priča o tome da je gospodin Želalić, koji je naš veleposlanik u Alžiru, imenovan na tu dužnost jer ima određena poznanstva, apsolutno je neutemeljena. Činjenica je također da g. Frka-Petešić plaća prirez u Zagrebu, koji iznosi 18%, a on je porijeklom odavde, jer su njegovi roditelji otišli u Francusku iz ove županije, a ne iz Zagreba, on je odavde, iz Zadarske županije, Dugi otok, Sali", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.