Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Varšava | 5. 5. 2022.

Znamo što znači biti žrtva agresije, uz Ukrajinu smo dokle god treba

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Međunarodnoj donatorskoj konferenciji za Ukrajinu u Varšavi

Premijer je u prigodnom govoru istaknuo da je ruska agresija prouzročila patnju za 13 milijuna ljudi koji su u kratkom periodu morali napustiti svoje domove te 6 milijuna onih koji su napustili Ukrajinu. Dodao je da će se posljedice razorne agresije sanirati još godinama.

Premijer je naglasio da Hrvatska stoji uz Ukrajinu jer zna što znači biti žrtvom agresije. Stoga ćemo, rekao je, na današnjoj konferenciji potvrditi dodatnih 5 milijuna eura financijske i humanitarne pomoći ukrajinskom narodu.

"Hrvatska je uz Ukrajinu i bit će koliko god bude trebalo", poručio je Plenković.

Razgovori o BiH, Schengenu, Eurozoni, energetskoj neovisnosti

Uoči Konferencije premijer je održao niz susreta.

S predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen razgovarao je o daljnjoj pomoći ukrajinskom narodu koji brani svoju zemlju i europske vrijednosti. "Važno je nastaviti s naporima na razini Europske unije za postizanje veće energetske neovisnosti", objavio je Plenković na Twitteru. Razgovarali su i o idućim koracima za članstvo u Schengenu i Eurozoni, za koje je Hrvatska spremna.

Premijer je s von der Leyen raspravio i situaciju u Bosni i Hercegovini nakon raspisivanja Općih izbora. "Potreban je dodatan angažman Europske unije za postizanje političkog konsenzusa u BiH. Bez izborne reforme ne može se osigurati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i funkcionalnost Bosne i Hercegovine", naveo je Plenković.

Premijer Plenković se u Varšavi sastao i sa slovenskim premijerom Janezom Janšom s kojim je razgovarao o daljnjoj financijskoj i humanitarnoj pomoći Ukrajini, provedbi sankcija protiv Rusije te potrebi ulaganja u energetsku neovisnost Europske unije.

S predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom razgovarao je o idućim koracima za članstvo Hrvatske u Schengenu te podršci na razini Vijeća, daljnjoj financijskoj, humanitarnoj i političkoj pomoći Ukrajini te situaciji u BiH i na jugoistoku Europe.

Premijer se sastao i predsjednikom Vlade Ukrajine Denisom Šmihalom. Kazao je da je Hrvatska solidarna s Ukrajinom koja je žrtva ruske agresije. "Danas ćemo potvrditi dodatnih 5 milijuna eura financijske i humanitarne pomoći ukrajinskom narodu", naveo je Plenković.

Na konferenciji prikupljeno najmanje 6,5 milijardi dolara

U obraćanju medijima nakon sastanaka, ponovio je da je Vlada na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici donijela Odluku o upućivanju humanitarne pomoći stanovništvu Ukrajine povodom Međunarodne donatorske konferencije na visokoj razini za Ukrajinu u suorganizaciji Vlade Republike Poljske, Vlade Kraljevine Švedske te predsjednika Europskog vijeća i Europske komisije, uz sudjelovanje podtajnika Ujedinjenih naroda zaduženog za humanitarna pitanja i koordinatora za pružanje hitne pomoći, s doprinosom u iznosu od 5 milijuna eura.

Zahvalio je hrvatskim kompanijama koje su odlučile pomoći u robi i lijekovima ukrajinskom narodu.

"Mi ćemo našu solidarnost i našu podršku nastaviti davati Ukrajini i ukrajinskom narodu, to radimo, jer Hrvatska zna što znači biti žrtva agresije, a isto tako i iz srca jer smatramo da u ovakvom trenutku trebamo pomoći našim ukrajinskim prijateljima koji se nalaze u situaciji koja je nevjerojatna, gdje je Rusija prekršila sva načela međunarodnog prava i poretka i svih vrijednosti iza kojih stojimo", naglasio je.

Kazao je da je poljski premijer Mateusz Morawiecki,koji je sudomaćin konferencije u Varšavi uz švedsku premijerku Magdalenu Andersson,.objavio da je na tom skupu prema prvim procjenama prikupljeno 6,5 milijardi dolara.

"Mi smo Ukrajinu podržali i politički, diplomatski, humanitarno, tehnički i u drugim oblicima, a to ćemo činiti i dalje", poručio je premijer, pa dodao da je siguran da će ovakvih konferencija biti još", dodao je Plenković.

Hrvatski premijer kazao je da se dio ukrajinskih građana, koji su smješteni u susjednim državama, počeo postupno vraćati svojim kućama te će trebati dati doprinos i obnovi Ukrajine.

"Obnova će biti dugotrajna i skupa jer su razmjeri agresije i razaranja zaista veliki", rekao je, dodavši da je to vidljivo i iz govora predsjednika Zelenskog i premijera Šmihala te filmove koji su danas prikazani.

Nastavit ćemo razgovore o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini

Upitan o susretima i razgovorima koje je vodio na marginama ko nferencije, Plenković je kazao da je s premijerom Šmihalom razgovarao o situaciji u Ukrajini, a s predsjednicom Europske komisije Von der Leyen, u redovitom dijalogu, osim o Ukrajini, i o energetskim i humanitarnim temama te o Europskom vijeću koje će se održati sredinom svibnja u Bruxellesu i bit će posvećeno energetici kao i o stanju na jugoistoku Europe te u Bosni i Hercegovini.

"Ja sam ponovio stav Hrvatske kako nije dobro da su raspisani izbori u BiH, a da se u međuvremenu nije postigao dogovor i konsenzus političkih stranaka o reformi Izbornog zakona kako bi Hrvati bili ravnopravni u Bosni i Hercegovini. To je pozicija koju mi zagovaramo godinama, konzistentno, stalno i mislim da je i našim sugovornicima jasno da situacija kakva je sada, nakon jučerašnje odluke, nije dobra niti korisna za funkcionalnost BiH", rekao je, dodavši da će se razgovori na tu temu i dalje nastaviti.