Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Dubrovnik | 11. 5. 2022.

Ovo desetljeće donosi nam nezapamćen razvojni iskorak

Premijer Plenković posjetio je Dubrovnik kako bi sudjelovao u svečanom obilježavanju 20 godina od dovršetka Mosta dr. Franja Tuđmana te prisustvovao svečanoj skupštini Dubrovačko-neretvanske županije

Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo što u ime Vlade može obilježiti dvadesetu obljetnicu otvaranja mosta dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku, koja se događa upravo nekoliko dana uoči stote obljetnice rođenja prvog hrvatskog predsjednika.

Uskoro otvaranje Pelješkog mosta

''Simbolika mosta, ime mosta, stvaranja države, činjenice da je projekt krenuo 1989. pa je stao zbog razaranja Dubrovnika i okupacije dijela našeg teritorija i njegova izgradnja u tri godine od strane Hrvatskih cesta, u razdoblju kada smo kretali prema europskom putu su zaista važne faze razvoja Hrvatske i naše prometne infrastrukture. Ovaj most, koji je omogućio stanovnicima Dubrovnika, ali i svima koji u njega dolaze da na kraju puta vrlo brzo dođu u grad ili krenu dalje prema Konavlima je sjajan arhitektonski statement'', rekao je premijer te istaknuo kako je most predivan kad ga se gleda s mora, s kopna i iz zraka.

Dodao je kako ćemo u ovoj godini konačno svečano otvoriti i Pelješki most, koji ne spaja samo Komarnu i Brijestu, već spaja Hrvatsku, naš državni teritorij jednom i zauvijek. To su, rekao je, kapitalni, veliki trenutci za jedan narod i ogroman su doprinos cijelog našeg građevinskog sektora strateškim državnim interesima Hrvatske.

''To su mostovi koji su ne samo lijepi, nego su funkcionalni i važni i u geopolitičkom smislu, važni su kao dio naše kritične infrastrukture i važni su za bolje povezivanje juga Hrvatske i stavljanja ovog dijela Dubrovačko-neretvanske županije u ravnopravan položaj sa svim drugim dijelovima Hrvatske'', poručio je predsjednik Vlade te zahvalio onima koji su u most dr. Franja Tuđmana uložili sebe, svoje znanje i trud.

Redoviti dijalog Vlade i županija omogućio je bržu realizaciju brojnih projekata

U prigodnom obraćanju na svečanoj skupštini Dubrovačko-neretvanske županije, koja se održava uoči Dana županije, izrazio je zadovoljstvo svim projektima realiziranim u županiji u proteklom razdoblju i još mnogima koji se namjeravaju realizirati.

Pojasnio je metodološke pravce djelovanja ove Vlade u suradnji sa županijama koje su olakšale realizaciju tih projekata naglasivši pritom da dugogodišnje iskustvo Nikole Dobroslavića u svojstvu župana daje mu komparabilnu optiku odnosa različitih hrvatskih vlada prema županijama, gradovima i općinama.

''Imao sam prigodu u svojim ranijim aktivnostima uočiti jednu prazninu – nestrukturirane suradnje između vlada i županija i odlučio sam to popraviti odmah na početku našeg prvog mandata 2016. Tada smo ustanovili redoviti dijalog između Vlade i svih naših županija, predsjednika Udruge gradova i predsjednika Zajednice općina. Ta je činjenica promijenila sve'', kazao je.

Dodao je kako je na prvoj sjednici Vlade 2016. pitao članove Vlade poznaju li sve župane te da ih je bilo možda petero koji su osobno poznavali sve župane.

''Danas, skoro šest godina kasnije, ne da se svi dobro poznajemo, nego su to odnosi kao da smo svaki dan skupa na kolegiju. I to je omogućilo ubrzanje razvojnih projekata, ravnomjerniji regionalni razvoj Hrvatske, bolju identifikaciju i prepoznavanje prioriteta i u konačnici bolji život svih naših sugrađana u svim krajevima Hrvatske. To je ogromno metodološko postignuće iskorak prema naprijed.''

Fiskalna i funkcionalna decentralizacija

Drugi korak je pitanje fiskalne i funkcionalne decentralizacije u višerazinskom upravljanju Hrvatskom koje je do tada bilo ostavljeno u drugom planu.

''Odlučili smo 2017. i to promijeniti – dati više sredstava jedinicama lokalne i područne samouprave, omogućiti svima vama koji idete pred građane po povjerenje i na izbore, da možete biti ozbiljniji i relevantniji dionici realizacije političkih programa. Tamo gdje je razvijenost takva da možda nije bilo toliko novih prihoda smo našli načine, pa i u slučaju covid krize, da pomognemo onim jedinicama lokalne i područne samouprave kojima su redoviti prihodi bili manji - intervencijom države, bilo beskamatnim zajmovima, bilo drugim oblicima potpore. I tu smo pokazali da sinergija i u pogledu fiskalne decentralizacije funkcionira'', rekao je Plenković.

Treći element, onaj funkcionalne decentralizacije, pokazuje svrhovitost sustava regionalnog ustroja Hrvatske na bazi županija, poručio je premijer i podsjetio da će dogodine biti tri desetljeća tradicije da Hrvatska ima županije.

''Kada vidite kako te cjeline funkcioniraju, koliko su dobro međusobno povezane, koliko su važne u funkcioniranju svih sastavnica naših politika, onda smatram da moramo osnažiti taj sustav prenošenjem više ovlasti. I to smo napravili u našem mandatu. Integrirali smo urede državne uprave u županije, dali im i više ljudi i više ovlasti.''

Zajednički projekti unapređuju infrastrukturu, gospodarstvo i kvalitetu života građana

Četvrti metodološki element su zajednički projekti. Poručio je da pet velikih temeljnih projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sufinanciranih europskim sredstvima – a to su Pelješki most s pristupnim cestama, Zračna luka Dubrovnik, aglomeracija Dubrovnik, aglomeracija Metković i Centar za gospodarenje otpadom ''Lučino razdolje'' - nose većinu investicija europskih sredstava, ali su dio šireg mozaika brojnih projekata koji unapređuju infrastrukturu, gospodarstvo i kvalitetu života naših građana.

Dodaju li se tome projekti nacionalne razine, projekti javnih poduzeća, investicije lokalne i područne samouprave te privatna ulaganja vidi se jednu velika cjelovita slika razvoja Hrvatske, rekao je Plenković.

''Ovo je četvrto desetljeće hrvatske slobode i demokracije za koju su zaslužni hrvatski branitelji i sada, nekoliko dana uoči 100. obljetnice rođenja prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, bitno je shvatiti što će ono donijeti Hrvatskoj. Donijet će joj do sada nezapamćeni razvojni iskorak, iskorak pri kojem smo osigurali ne samo redovite sedmogodišnje proračunske cikluse europskih sredstava, nego smo još dobili i sredstva iz EU iduće generacije kao veliki odgovor Europske unije na COVID krizu u financijskom, projektnom i razvojnom smislu. Ta činjenica će ovo desetljeće Hrvatskoj, pa i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, značiti konačno hvatanje koraka sa zemljama srednje i istočne Europe, s onima koji su išli prema Uniji bez ratnih razaranja i šteta, bržim institucionalnim koracima, većom financijskom potporom kroz pretpristupna korištenja europskih fondova.''

Poručio je da će, provedbom Nacionalne razvojne strategije, Hrvatska 2030. doći na onu točku kad ćemo se okrenuti unatrag na 17 godina članstva u Europskoj Uniji i vidjeti gdje smo bili 2013., a gdje ćemo biti 2030.

''I zato je ta optika važna jer je ovo desetljeće konačnog hvatanja koraka, uz zelenu i digitalnu tranziciju, uz četvrtu industrijsku revoluciju i uz snažnu ulogu države u rješavanju do sada neviđenih kriza.''

Država stoji uza svoje građane i gospodarstvo

Osvrnuvši se na energetsku krizu izazvanu nezapamćenom ruskom agresijom na Ukrajinu, kazao je da nas ona dovodi u situaciju da država ponovno stane uz svoje građane i uz svoju ekonomiju te da će Vlada velikim paketima mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata i sprječavanja inflatornih pritisaka, učiniti sve da se zadrži stabilnost ekonomije.

''Ova je godina za našu Vladu godina isporuke dvaju strateških ciljeva – članstva u schengenskom prostoru i članstva u europodručju. Te odluke će se donijeti, Hrvatska će postati integriranija u smislu slobode kretanja unutar schengenskoga prostora i ojačat će svoju vanjsku granicu, a ekonomski, financijski i monetarno članstvom u eurozoni u kriznim situacijama imat ćemo alate, koji nam danas još nisu u potpunosti na raspolaganju, da budemo brži i djelotvorniji u pomoći hrvatskom gospodarstvu i građanima'', rekao je premijer.

''Sve to bitno je i za Dubrovačko-neretvansku županiju i za grad Dubrovnik, koji su ne samo među najrazvijenijima, nego su među biserima hrvatskoga turizma i nadam se da će nas statistički brojevi koje sam jutros čitao, uputiti već sada na zaključak da će ova 2022. biti podosta bolja nego 2021., a da ćemo se u sljedećim godinama vrlo brzo vratiti na one rekordne brojeve iz 2019. godine. Tada će pulsirati i ekonomija, ulaganja, standard i kvalitetniji život ovdje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji'', zaključio je predsjednik Vlade te zaželio svima prisutnima sretan Dan Dubrovačko-neretvanske županije.