Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 12. 5. 2022.

Očekujemo daljnji gospodarski rast i ubrzano povlačenje EU-sredstava

Premijer Plenković najavio je da se rebalansom ovogodišnjeg proračuna proračunski prihodi povećavaju za 6,6, a rashodi za 10,9 milijardi kuna, te će nakon rebalansa proračun opće države zabilježiti manjak od 2,8% BDP-a u 2022.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome, otvarajući današnju sjednicu Vlade.

Prije nekoliko dana premijer Plenković posjetio je Kijev, kako bi izrazio solidarnost i potporu ukrajinskom narodu i državnom vrhu Ukrajine, s kojim se susreo.

"Saslušali smo procjenu situacije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, izrazili snažnu potporu Hrvatske u političkom, diplomatskom, humanitarnom i tehničkom pogledu te prihvatu ukrajinskih izbjeglica, kao i našu želju da se što prije uspostavi mir. Poslali smo i poruku o podršci teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine", istaknuo je.

S ministrom vanjskih poslova Grlićem Radmanom posjetio je i Buču i Irpinj, u neposrednoj blizini Kijeva, gdje su počinjena strašna razaranja i ratni zločini.

Osvrnuo se potom na Dan Europe, istaknuvši kako je u okviru Konferencije o budućnosti Europe Hrvatska u proteklih godinu dana imala više od 200 aktivnosti te očekuje da se doprinos europskih, pa tako i hrvatskih građana, ozbiljno razmotri na razini institucija.

Europska komisija Hrvatskoj odobrila dodatnih 700 milijuna eura

U kontekstu europskih tema, naveo je i vijest da je Europska komisija odobrila dodatnih 700 milijuna eura za Hrvatsku za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Dodao je da se trenutno radi na ispunjavanju kriterija za drugu ratu, a dodatnih 700 milijuna eura trebalo bi se isplatiti u drugoj polovici godine.

Uz avans od 800 milijuna eura, kontinuirano ćemo na polugodišnjoj razini dobivati sredstva kako bismo dodatno potakli naš razvoj i investirali u ona područja sukladno našim prioritetima, kazao je predsjednik Vlade.

Premijer Plenković posjetio je i Cipar, što je bio prvi službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Vlade toj zemlji. Osim razumijevanja za specifične okolnosti koje imaju Cipar i Hrvatska, premijer Plenković kazao je da se razgovaralo i daljnjem unaprjeđenju odnosa, osobito na Mediteranu u uvjetima energetske krize.

Posjetio je i Dubrovnik, u prigodi obilježavanja Dana županije, što je bila i prigoda da se podsjeti na sve infrastrukturne projekte, pogotovo završnu fazu radova na Pelješkom mostu i pristupnim cestama.

Uoči sjednice Vlade premijer Plenković sastao se s državnim tajnikom Svete Stolice Pietrom Parolinom, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, a na sastanku su potvrđeni odlični odnosi između dvije zemlje uoči 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa i 25. obljetnice potpisivanja sporazuma.

Rebalansom proračuna prihodi rastu 6,6, a rashodi 10,9 milijardi kuna

Najvažnija tema današnje sjednice Vlade, istaknuo je premijer Plenković, je rebalans proračuna za 2022. godinu.

U tom je kontekstu podsjetio i na najnoviju ocjenu kreditne agencije Fitch, koja je Hrvatskoj potvrdila investicijski kreditni rejting s pozitivnim izgledima, koja potvrđuje povjerenje u politiku hrvatske Vlade.

Podsjetio je da je hrvatska Vlada nedavno usvojila veliki paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata za građane i gospodarstvo, vrijedan skoro 5 milijardi kuna.

Kako je istaknuo, u ovoj godini sada se prognozira realni rast BDP-a od 3%, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. Podsjetio je i da Vlada očekuje ubrzanje inflacije potrošačkih cijena ove godine na 7,8%.

Cilj rebalansa je da izađemo u susret određenim rashodima, prije svega funkcioniranje zdravstvenog i mirovinskog sustava, saniranje posljedica agresije na Ukrajinu, osiguranje zaliha plina, nabava robnih zaliha, povećanje plaća dogovoreno sa sindikatima javnih i državnih službi te osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja cijena energenata.

Što se tiče prihodne strana proračuna, istaknuo je da se očekuje daljnji rast gospodarske aktivnosti, uz efekte napora u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo, kao i ubrzano povlačenje sredstava iz EU proračuna i instrumenta EU nove generacije te Fonda solidarnosti, rekao je.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2022. godini, ukupni prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna, a rashodi za 10,9 milijardi kuna.

Najvažnijim je istaknuo da će nakon ovog rebalansa proračun opće države prema ESA 2010 metodologiji zabilježiti manjak od 2,8% BDP-a u 2022. godini, što je za 0,3%tna boda više nego je originalno projicirano, ali i dalje ispod 3%.

Udio javnog duga u BDP-u, pak, smanjit će se za 3,6%tnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2% BDP-a.

Udjel javnog duga u BDP-u nastavlja se smanjivati

Predstavljajući prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Vlada već ranije revidirala podatke o BDP-u i inflaciji za ovu godinu, pri čemu je snizila originalnu projiciranu stopu rasta BDP-a sa 4,4 na 3%, a stopu inflacije podignula s 2,6 na 7,8%.

Uzimajući obzir nove procjene vezane uz BDP i inflaciju, prihodna strana proračuna ukupno raste u za 6,6 milijardi kuna ili 4%, na 171 milijardu kuna, naveo je Marić. Rashodna strana, pak, raste za 10,9 milijardi kuna, na 184,7 milijardi kuna.

Najveće povećanje rashoda odnosi se na sustav zdravstva, za otprilike 4 milijarde kuna. Od toga se 3,5 milijardi kuna odnosi na dugove i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima, naveo je Marić.

Slijede mirovine i mirovinska primanja, koje se povećavaju za 1,5 milijardi kuna zbog indeksacije i dodataka u Vladinom paketu antiinflatornih mjera. Stavka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tako se povećava za 3 milijarde kuna.

Marić je istaknuo i nabavu robnih zaliha, najvećim dijelom vezano uz situaciju s Ukrajinom, koja se povećava za 697 milijuna kuna. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u čijem su sustavu robne zalihe, proračun se pritom povećava za 1, 7 milijardi kuna u odnosu na tekući plan proračuna, koji uzima u obzir sve preraspodjele unutar proračuna koje su učinjene u prvih pet mjeseci.

Rebalans predviđa povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama

Napomenuo je i da rebalans predviđa dogovoreno povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4% od 1. svibnja te veći iznos za prijevoz i sistematske preglede te da će se potrebna sredstva osigurati internim uštedama.

"U državnom proračunu, sukladno povećanju prihoda, odnosno još većem povećanju rashoda, manjak državnog proračuna raste za nekih 4,3 milijarde kuna. Međutim, imamo nešto bolja očekivanja kod izvanproračunskih korisnika, značajno bolji rezultat temeljem prvog tromjesečja možemo očekivati i za lokalnu samoupravu obzirom da i njihovi prihodi puno više rastu u odnosu na originalni plan te isto tako određene prilagodbe koje radimo sukladno ESA 2010 metodologiji. Temeljem toga deficit opće države s prvotno planiranih 12 milijardi kuna prema ESA metodologiji raste na 13,4 milijarde kuna, odnosno za 1,4 milijarde kuna, ili na 2,8% BDP-a. To je unutar onih dobro znanih 3% BDP-a u sklopu mastriških kriterija, ali i dobrih razina u smislu održivosti javnih financija", kazao je Marić.

Udjel javnog duga u BDP-u, pak, nastavlja se smanjivati, ove godine za 3,6%tnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2% BDP-a, rekao je.

Inače, državni proračun za 2022., koji je Sabor donio 8. prosinca 2021., predviđao je prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad 9 milijardi ili 2,6% BDP-a.

Deficit konsolidirane opće države na kraju 2021. iznosio je 12,4 milijarde kuna ili 2,9% BDP-a, što je više no dvostruko manje u odnosu na 2020., kada je deficit dosezao 27,7 milijardi kuna ili 7,3% BDP-a. Udio duga konsolidirane opće države u BDP-u na kraju 2021. iznosio je 79,8% BDP-a, što je pad od 7,5%tnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2020., kada je iznosio 87,3% BDP-a.

Vlada je prijedlog rebalansa, s pripadajućim dokumentima usvojila i uputila u saborsku proceduru.

Saboru upućene izmjene zakona o DOV-i i DSV-u

Izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) te Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV), koje je Vlada uputila u saborsku proceduru, uređuje se pitanje stegovnih postupaka protiv zamjenika državnih odvjetnika, odnosno sudaca.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je da se uvodi različita novčana kazna u stegovnim postupcima koji se vode protiv zamjenika državnih odvjetnika, a utvrđuju se i nova stegovna dijela.

Tako nedavanje suglasnosti za provedbu sigurnosne provjere postaje osnova za razrješenje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika na zahtjev DORH-a.

Zbog nejasnoća u praksi, naveo je ministar, dodatno se definiraju okolnosti prestanka dužnosti, odnosno razrješenja državnog odvjetnika.

Uređuje se institut trajnog premještaja, a utvrđuje si i obaveza donošenja plana popunjavanja slobodnih mjesta, koji će se objavljivati na stranicama DOV-a i Ministarstva.

Novo stegovno djelo

Izmjena zakona o DSV-u uređuje se stegovna odgovornost sudaca, revidiraju se odredbe o postupcima imenovanja sudaca i preciziraju uvjeti za imenovanje te se dodatno uređuje institut premještaja.

Tako se u katalog stegovnih dijela uvodi novo stegovno djelo - nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere, a redefinira se i stegovno djelo neurednog obnašanja dužnosti tako da se dužnost smatra ispunjenom ako su ispunjena okvirna mjerila koja su povećana s 80 na 100%.

Kao stegovno djelo neurednog obnašanja dužnosti definira se nastup zastare zbog nepoduzimanja radnje u postupku bez opravdanog razloga.

Kao i kod izmjena Zakona o DOV-u, uređuje se dodatno pitanje plana popunjavanja sudačkih mjesta koji će se provoditi svake godine, a plan će biti objavljivan na stranicama DSV-a i Ministarstva.

Produžuje se moguće vrijeme upućivanja sudaca na rad u druge sudove te se njihov status u radu na predmetima izjednačava sa statusom sudskih savjetnika specijalista.

Konačni prijedlog izmjena Zakona o strukovnom obrazovanju

U Sabor je Vlada uputila i Konačni prijedlog izmjena Zakona o strukovnom obrazovanju, kojima se uvodi učenje temeljeno na radu umjesto dosadašnjih praktičnih vježbi koje su se većim djelom izvodile u srednjim školama.

Poslodavci time postaju ravnopravni sudionici u izgradnji vještina i zanimanja, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Zakonom se jasno utvrđuje da je mentor kod poslodavca nositelj učenja u radnom procesu, a radi postizanja kvalitete njegova rada s učenikom uvodi se obveza mentorima da polože ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika.

Po prvi put se propisuje mogućnost stručnog nadzora nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca, a dodatno je, u odnosu na prvo saborsko čitanje, propisana obveza sastavljanja i sadržaja nalaza o provedenom stručnom nadzoru te postupanja u slučaju da su utvrđeni nedostaci i nepravilnosti.

Novina je i uvođenje obveze školama, osnivačima i ostalim dionicima da planiraju upis učenika u strukovne programe u skladu s preporukama HZZ-a za obrazovnu upisnu politiku, koje se odnose na potrebe i u skladu su sa zahtjevima poslodavaca.

Jedinstveni kriteriji za dodjelu stipendija

Predviđene su i mjere stipendiranja za učenike koji će stjecati kvalifikacije relevantne na tržištu rada te za poticanje internacionalizacije obrazovanja, osposobljavanja i međunarodne mobilnosti učenika i nastavnika.

Prvi se put uvode jedinstveni kriteriji za dodjelu stipendija, a važnim ministar ističe da se stipendije mogu osiguravati iz državnog proračuna i proračuna samih osnivača, iz sredstava fondova EU-a te poslodavaca, kao i iz mogućih drugih izvora.

Unapređuju se i uvjeti za daljnji razvoj regionalnih centara kompetentnosti te je predviđeno uključivanje privatnih inicijativa, što u važećem zakonskom okviru nije moguće.

Usvojen Nacionalni plan za prava djece od 2022. do 2026.

Vlada je usvojila Nacionalni plan za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine te prateće Akcijske planove za razdoblje od 2022. do 2024. godine, odnosno za razdoblje 2025. do 2026. godine, sa ciljem osiguranja uvjeta zaštite prava i davanja prednosti najboljem interesu svakog djeteta.

Usvojen je i Akcijski plan za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a za njegovu operativnu provedbu zaduženo je Ministarstvo financija - Ured za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.

Nadležna tijela lakše do financijskih informacija u slučajevima teških kaznenih djela

Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, kojim regulira tijela kojima će se olakšati izravan pristup podatcima iz Jedinstvenog registra računa, što ne obuhvaća podatke o prometu i stanju računa.

Predloženim se zakonom, koji je dio paketa usklađivanja zakonodavstva s europskim propisima, olakšava, bez naknade, pristup nadležnim tijelima financijskim informacijama, odnosno informacijama o bankovnim računima sadržanim u Jedinstvenom registru računa kojeg vodi Financijska agencija (Fina), uključujući i sefovima svih fizičkih i pravnih osoba. Zakonske odredbe preciziraju da su nadležna tijela Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo financija odnosno Porezna i Carinska uprava te državno odvjetništvo.

"Nadležnim tijelima, a to su - policija, državno odvjetništvo, Porezna i Carinska uprava, se prilikom obavljanja poslova sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona teških kaznenih djela olakšava pristup financijskim i drugim informacijama kako bi se ojačalo provođenje financijskih istraga", istaknuo je ministar Marić, objašnjavajući da to ne znači i pristup stanju i prometu na računu.

"Radi se o identifikacijskim podatcima o vlasnicima bankovnih računa, osobama ovlaštenim za raspolaganje sredstvima na računu, stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa te  vlasnicima sefova fizičkih i pravnih osoba. U svakom slučaju jasna i nedvosmislena napomena - ti podatci ne sadrže podatke o prometima po računima odnosno stanjima po računima", izričit je ministar financija.

Zakonom se također pripisuje i razmjena informacija nadležnih tijela s Uredom za sprečavanje pranja novca u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, a nadležnim tijelima se propisuje obveza vođenja statističkih podataka s ciljem praćenja učinkovitosti zakona.

Trgovačkom društvu Dilj 16,1 milijun kuna za energetsku učinkovitost

Vlada se suglasila da Upravni odbor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopi ugovor o sufinanciranju projekta s trgovačkim društvom Dilj i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, a kojim će tvrtka Dilj dobiti 16,1 milijun kuna za povećanje energetske učinkovitosti.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović naveo je kako u kolovozu 2021. donesena odluka o dodjeli pojedinačne jednokratne potpore trgovačkom društvu Dilj - industrija građevinskog materijala za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i promicanje energije iz obnovljivih izvora energije, i to u iznosu 16,1 milijun kuna, u obliku sufinanciranja iz bespovratnih sredstava modernizacijskog fonda.

Ta su sredstva osigurana na posebnom računu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, no kako, sukladno zakonu, Fond ne može bez suglasnosti Vlade ugovoriti poslove čija vrijednost prelazi iznos od 10 milijuna kuna, objasnio je ministar gospodarstva.

Izvor: Hina/Vlada