Milanović huška tijela progona na zastupnika u Saboru i ministra obrane

Premijer Plenković upozorio je na to da je nedopustiv pritisak predsjednika Republike na DORH i policiju koji traje već mjesec dana, dok sâm istodobno čini uslugu Moskvi dovodeći u pitanje proširenje NATO-a na Finsku i Švedsku

Nakon sastanka parlamentarne većine predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije.

Izvijestio je da su razmotrene aktivnosti koje su bile na dnevnom redu prošloga tjedna, a osobito je zadovoljstvo izražzio time što je parlamentarna većina pokazala koheziju i čvrstinu u vezi inicijativom oporbe za raspuštanje Sabora, koja je ocijenjena kao fijasko.

"Za razliku od oporbe, parlamentarna se većina bavi bitnim pitanjima za hrvatske građane, rješava ekonomske i socijalne probleme, donosi paket za smanjivanje udara rasta cijena energenata na građane te čuva radna mjesta i nastoji stvarati preduvjete za kreiranje novih, za kvalitetnu turističku sezonu koja bi trebala pomoći rastu gospodarstva unatoč ovakvim globalno izmijenjenim okolnostima zbog brutalne ruske agresije na Ukrajinu koja je izazvala niz posljedica i prouzročila inflantorne pritiske", dodao je.

Bilo je nadalje riječi o rebalansu proračuna te o prognozama Europske komisije, koja je nešto snizila očekivani porast, i dala optimističniju prognozu rasta inflacije nego Vlada. Posebna tema bila su posljednje  pripreme za članstvo u eurozoni.

"Raspravili smo sve ono što je bitno, što je politički na dnevnom redu koalicije i onoga što zanima hrvatske građane i zbog čega mi i imamo povjerenje i nastojimo u ovim okolnostima učiniti cijeli kontekst naših napora za poboljšanjem kvalitete života naših građana što gorim", poručio je.

Već mjesec dana moskovski čovjek na Pantovčaku huška na saborskog zastupnika i ministra obrane

Odgovarajući na pitanja novinara osvrnuo se na nove napade predsjednika Milanovića, koji je kazao da je premijerov poziv glavnoj državnoj odvjetnici "protuustavan i za opoziv". Premijer je istaknuo da smo u proteklih mjesec dana svjedoci huškanja protiv zastupnika u Hrvatskom saboru Hrvoja Zekanovića, pri čemu je Milanović vršio nevjerojatan pritisak na policiju i pravosudne institucije. Potom je u istom tonu stao huškati na ministra obrane Banožića govoreći da i njega treba uhapsiti.

"To je nedopustiv pritisak na tijela državnog progona koja, koliko mi je poznato, u proteklih mjesec dana nisu reagirala ni na jedan ni na drugi slučaj", naglasio je i dodao da je upravo zbog toga nazvao glavnu državnu odvjetnicu. Podsjetio ju je na to da je Državno odvjetništvo smjesta reagiralo priopćenjem kada je on 4. lipnja 2020. izjavio da poštuje njegovu neovisnost, ali očekuje da pogled usmjeri i na druge dijelove zemlje, gdje ima usporedivih slučajeva u drugim strankama. A sada "moskovski čovjek na Pantovčaku" mjesec dana huška na saborskog zastupnika i ministra obrane, dok DORH ne reagira i dopušta taj pritisak.

Treba staviti točku na dvostruke kriterije

"Nema dvostrukih aršina", to je poanta. Istaknuo je da kao predsjednik Vlade vodi računa o tome da u potpunosti poštuje neovisnost institucija i ne bavi se protuzakonitim saznanjima o tajnim izvidima. O njegovu tobože velikom i snažnom utjecaju na DORH i policiju govore slučajevi bivših ministara Horvata, Miloševića i Aladrovića. "Pa će onda u tim okolnostima netko nama predbacivati da utječemo na Državno odvjetništvo? Neće", dodao je.

Ne dolazi u obzir da netko tko poput Milanovića vrši nedopušten pritisak na DORH huška i vodi hajku na ministra obrane i zastupnika u Saboru, i to u koordinaciji sa "zviždačima" koji bez problema dobivaju posao kod političke oporbe i u određenim krugovima,  a da pritom nema reakcije, poručio je i upitao čemu dvostruki aršini.

Ne misli da je DORH pristran, odgovorio je na pitanje novinara, ali je ujedno dodao da se, ako u eteru kontinuirano mjesec dana postoji sustavna hajka, difamiranje i huškanje na saborskog zastupnika i ministra, na to mora staviti točka. "Ne može netko mjesec dana huškati Državno odvjetništvo i policiju na zastupnika u Hrvatskome saboru i na ministra u Vladi, a da se tijelo koje se na to huška o tome ne očituje", istaknuo je.

Politički igrokaz koji je izveo zastupnik Zekanović kada je u sabornicu donio vrećicu s brašnom, usporedio je s onim zastupnika Bulja, koji je njemu donio bocu prljave vode. "Sad je policija išla ispitivati Zekanovića je li to brašno ili droga. Možete mislit' kako je to bila droga! A možda je Bulj donio otrov u toj vodi. Pa kako njega nitko nije ispitivao?", upitao je ilustriravši dvostruke kriterije na tom primjeru dvaju političkih igrokaza.

Milanović neprestano laže i difamira

Premijer Plenković podsjetio je na to da Milanović u svojim istupima stalno laže i insinuira – od toga da je njegov otac udbaš do toga da je rekao da su hrvatski generali udbaši. "Dosta s lažima!", protestirao je. Dodao je da je Milanović danas lagao o tome da je on "gadio" predsjednika Tuđmana.

"Taj čovjek neprestano laže. Ima cijelu agendu laži koje ponavlja i ponavlja, nema nikakve bitne ovlasti, nema ništa pametno za kazati za dobrobit hrvatskoga društva i našeg ekonomskog, socijalnog ili međunarodnog konteksta, i onda samo laže i difamira", naglasio je dodavši kako tim lažima treba stati na kraj. Iako je u načelu najbolje ruskog čovjeka na Pantovčaku ignorirati, kazao je premijer Plenković, danas mora reagirati jer su te laži postale učestale.

Na međunarodnom planu, dodao je, Milanović radi uslugu Moskvi time što sugerira da Hrvatska blokira finsko i švedsko članstvo u NATO-u. "Jedna tako glupa inicijativa, koja je loša, nepametna i kontraproduktivna, naštetit će Hrvatima u BiH i naštetit će međunarodnom ugledu Hrvatske, koji mukotrpno gradimo desetljećima", poručio je premijer Plenković istaknuvši da su Vlada, HDZ, parlamentarna većina, ali i oporba protiv toga. Milanović, koji za Hrvate u BiH nije učinio apsolutno ništa, tako će im samo naštetiti, ustvrdio je predsjednik Vlade.

Pozvao je predsjednika Milanovića da kaže s kim je razgovarao u dvije godine otkako je predsjednik Republike, koju je inicijativu pokrenuo, kome je uputio pismo, kome je objasnio težak položaj Hrvata i loš izborni zakon. Mi smo ljući i frustriraniji od njega zbog lošeg izbornog zakona, ali nismo toliko glupi pa da na temi koja nema veze s aktualnim događajima na međunarodnom planu Hrvatsku dovedemo u kut", poručio je i istaknuo da Milanović nanosi golemu štetu Hrvatima u Bosni i Hercegovini. "Na tako neinteligentan način nećemo riješiti pitanje neravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini još sto godina", dodao je.

Napad na Markov trg nije dokraja rasvijetljen

Upitan je li isto kad predsjednik Milanović očekuje da DORH istraži ministra Banožića i kad on sâm kaže da istraga o napadu na Markov trg nije dobro provedena, premijer je odgovorio niječno. Postavio je pitanje što se zapravo dogodilo na Markovu trgu i tko je Bezuka uvjerio da se ondje nalaze zločinci koje treba pobiti. Je li to bio samostalan, ničim izazvan čin "vuka samostnjaka" – odgovora na to još uvijek nema. Veoma je mnogo procesa sličnih sa sigurnosnog stajališta koji se trenutno zbivaju u zemlji, o kojima previše ne govorimo i koje tretiramo vrlo ozbiljno, dodao je.

Osvrnuo se nadalje na predsjednikovu izjavu u kojoj je pozvao na referendum za ukidanje Ustavnog suda. "To je isto sigurno neka ruska inicijativa. Briljantna. Tako je briljantna da su svi oduševljeni. Vidim danas da nema pravnika koji je nije pohvalio", rekao je Plenković.

Vlada je intervenirala kada god je trebalo

Predsjednik Vlade upitan je i o inflaciji te je li "na stolu opcija zamrzavanja cijena". "Što se tiče situacije sa inflacijom, mi stalno izvješćujemo o mjerama koje smo poduzeli. Zato i idemo, između ostalog, u rebalans proračuna", odgovorio je, dodavši da podaci za travanj nisu dobri i da je riječ o visokoj inflaciji.

"Ima zemalja unutar Europske unije gdje je ona ista pa čak i duplo viša. Vidjet ćemo što će biti u svibnju. Mi ćemo posegnuti za svim alatima koji su nam na raspolaganju. Pokazali smo se kao izrazito intervencionistička Vlada. Kad god je bilo ključno, onda smo i intervenirali. Ako situacija bude takva da taj trend raste, intervenirat ćemo ponovno", poručio je premijer. Dodao je da je zamrzavanje cijena moguće, ali da je to zadnja opcija. Podsjetio je i da je Vlada donijela paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata vrijedan gotovo 5 milijardi kuna.

Temu pobačaja nitko nije riješio u posljednjih 27 godina

Premijer se osvrnuo i na slučaj Mirele Čavajde. Naglasio je da svi suosjećaju s njom i da nitko ne može razumjeti u kakvoj se ona poziciji nalazi. Kazao je da je to vrlo težak zdravstveni slučaj s nizom implikacija i posljedica koje su "nezamislive bilo kome od nas".

"Ono što smo vidjeli da je taj slučaj u širem globalnom kontekstu bio toliko munjevito instrumentaliziran na političko-aktivističkoj razini da je to nevjerojatno. Mi smo u trenutku imali vraćanje teme koja u supstanci nije vezana za ovaj slučaj. Ovaj slučaj nema nikakve veze sa zakonom. Zašto je to tako, morate pitati one koji su to stavili", ustvrdio je Plenković. Kazao je da nema nikoga u vladajućoj koaliciji tko je spreman reći da je za apsolutnu zabranu pobačaja.

"Ustavni sud je rekao što je rekao nakon 27 godina. Malo pedagogije, ali u biti u supstanci se ništa neće promijeniti. Promijenit će se u informacijama, savjetovanjima, u nastojanjima da se kroz niz mehanizama senzibiliziranja, koji već postoje, broj pobačaja, ako je moguće, smanji. Ali se u svojoj supstanci ništa ne mijenja", rekao je Plenković.

Koaliciji koja je, kazao je, sastavljena i od HDZ-a koji je demokršćanska, narodnjačka, državotvorna i domoljubna stranka na desnom centru, s političkim zastupnicima nacionalnih manjina i nizom liberalnih stranaka, nije lako postići konsenzus.

Podsjetio je da nitko u parlamentarnoj većini nije utjecao kako će netko drugi glasovati o zakonu o prekidu trudnoće prošli petak u Saboru. To glasanje je, dodao je, ogledalo različitosti ove koalicije.

"Što se tiče koalicije, mi o tome nismo govorili u izbornom programu. Sad nam se ta tema o kojoj nismo razgovarali, nametne od nekog drugog, iskorištena od oporbe u kontekstu jednog teškog zdravstvenog slučaja. Mislim da bi o toj temi bilo vrlo teško postići konsenzus unutar parlamentarne većine i ispuniti ono što je Ustavni sud kazao. Kad bi do toga mogli doći jednostavno, to je nešto drugo. Ali već je ovo glasanje pokazalo da tu nismo blizu. Ono što možemo je pokušati nekim drugim mjerama, osobito ministra zdravstva, ispuniti ono što je u svojoj biti kazao Ustavni sud", rekao je Plenković, zaključivši da niti jedna vlada u zadnjih 27 godina ne dira ovu temu.

Vidjet ćemo što se može učiniti za vozače saniteta

Upitan o štrajku vozača saniteta, premijer je kazao da će tražiti od ministra zdravstva da vidi što se može napraviti vezano uz izjednačavanje koeficijenata vozačima na području cijele Hrvatske.

"Mi smo se trudili uvijek ići in favorem svih zaposlenika državnih i javnih službi što ste u konačnici vidjelo i prije tri tjedna kad smo postigli dogovor i o povećanju materijalnih prava i o povećanju osnovice za 4 posto", zaključio je premijer.