Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 19. 5. 2022.

Milanović želi iskoristiti težak položaj Hrvata u BiH da našteti našoj Vladi

Premijer Plenković upozorio je da se prijetnjom blokade finskog i švedskog članstva u NATO-u odmaže Hrvatima u BiH te da se njihov položaj može popraviti mudrom i odgovornom politikom, kakvu Vlada i provodi

Nakon sjednice Vlade premijer Andrej Plenković dao je izjavu za medije i odgovarao na pitanja novinara o aktualnim temama.

Govoreći o planu RePower Europske komisije, istaknuo je njegova tri najvažnija elementa. Prvi su mjere uštede energije, drugi je diverzifikacija opskrbnih pravaca, prije svega za naftu i plin, a treći ubrzanje zelene tranzicije.

"Cijeli ovaj paket vrijedan je 300 milijardi eura, a za nas je posebno važno, kada je riječ o investicijama u plinsku i naftnu infrastrukturu, to što se otvaraju mogućnosti za dodatna ulaganja, proširenje kapaciteta plinovoda i naftovoda. Na taj način Hrvatska postaje zaista strateška zemlja kada je riječ i diverzifikaciji opskrbnih pravaca plinom i naftom država srednje Europe", istaknuo je.

Taj dokument, dodao je, treba promatrati u kontekstu Instrumenta EU iduće generacije, koji je prije svega bio snažan zajednički odgovor na veliki problem najveće pandemije u zadnjih sto godina, u cilju gospodarskog oporavka.

Primamo redovita financiranja u regionalni razvoj, infrastrukturu, koheziju, gospodarstvo, obrazovanje, zdravstvo, energetsku učinkovitost i promet, a istodobno nalazimo načine kako dodatno financirati kritičnu energetsku infrastrukturu, kazao je premijer Plenković.

"Hrvatska Vlada, u ovim okolnostima koje su sve samo ne uobičajene, vodi računa o energetskoj sigurnosti naših građana", poručio je.

Iznalazimo načine kako da pomognemo građanima i gospodarstvu

Podsjetivši i na paket mjera donesen krajem ožujka vrijedan 5 milijardi kuna za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata, kao i na rebalans proračuna, kazao je kako se radi o zaokruženim naporima za odgovorno vođenje javnim financijama.

Očekuje da će i predstojeće izvješće Europske komisije, koje se radi u okviru europskoga semestra, biti ohrabrujuće za Hrvatsku i podržati nastojanja Hrvatske da postane članica europodručja s 1. siječnja 2023.

Istaknuo je da Hrvatska, bez obzira na ove dvije krize, zadržava investicijski kreditni rejting, poručivši kako Vlada nastoji poboljšati standard građana.

"Iznalazimo načine kako pomoći našem gospodarstvu, našim građanima i to ćemo činiti i dalje. Napori koje smo napravili doveli su do toga da danas imamo milijun i 600 tisuća zaposlenih, što je više nego bilo kada od 2008. godine", kazao je predsjednik Vlade poručivši da će Vlada voditi brigu da država intervenira brzo i učinkovito tamo gdje nitko drugi ne može kako bi očuvala radna mjesta, spriječila valove stečajeva i bila na visini izazova, a pritom ostvarila strateške ciljeve.

Milanović je agitirao u kampanji za Komšića, u njegovim izjavama nema ni trunke vjerodostojnosti

Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuo se na izjave predsjednika Milanovića o tome kako treba provesti blokadu ulaska Švedske i Finske u NATO dok se ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH.

Iako nastoji ne pratiti sve što Milanović govori, premijer Plenković kazao je da je potrebno rasvijetliti cijeli kontekst u kojem ih Milanović naziva "izdajnicima".

Indikativno je da to govori čovjek koji je išao aktivno u kampanju u Sarajevo agitirati za izbor Željka Komšića protiv interesa HDZ-a BiH i svih stranaka okupljenih u okviru Hrvatskog narodnog sabora, kazao je premijer Plenković.

"Ni trunke vjerodostojnosti u izjavama onoga koji odlazi u Sarajevo u crvenom šuškavcu agitirati u kampanji za Željka Komšića, protiv HDZ-a BiH i protiv svih političkih stranaka koje imaju ambiciju da Hrvati u najvišim predstavničkim tijelima Bosne i Hercegovine budu zastupljeni na legitiman način", istaknuo je poručivši kako Milanović nema kredibilitet.

Ta njegova inicijativa, dodao je, nije plod prethodnog usuglašavanja onih institucija hrvatske države koje su nadležne za vođenje vanjske politike.

O protivljenju proširenju NATO-a Milanović je mnogo govorio i prije

Podsjetio je da je Milanović govorio o protivljenju širenju NATO-a i mnogo prije nego što je u tu svoju retoriku ubacio pitanje izbornog zakona u BiH.

"Imate izvornu tezu protiv širenja NATO-a. U kojem trenutku se to zbiva? Ta teza dolazi u trenutku kada je Rusija napravila, protivno svim normama međunarodnog prava, protivno svim načelima međunarodnog poretka, brutalnu vojnu agresiju, invaziju pa i okupaciju šireg teritorija Ukrajine kao članice Ujedinjenih naroda i time srušila temelje sigurnosne arhitekture u Europi i u svijetu", istaknuo je.

Istaknuo je da se pritom cijeli zapadni svijet solidarizirao s Ukrajinom.

Upitao se radi li to Milanović iz uvjerenja, kroz nekakav radni nalog ili, kako bi neki analitičari rekli, je samo "korisna budala" koja radi u interesu Moskve ustvrdivši kako mu to do kraja nije poznato.

Ali, dodao je, Milanović je izašao s tezom da Hrvatska, kao članica Europske unije u kojoj su i Finska i Švedska, blokira svoje dvije partnerice u trenutku kada one nakon desetljeća ustrajavanja u politici neutralnosti donose stratešku odluku da je za njihovu sigurnost bolje da budu pokriveni kišobranom NATO-a.

"Mislimo li da će ova inicijativa uistinu pomoći Hrvatima u BiH ili će im odmoći", upitao je.

Ukoliko neke hrvatske političke stranke u BiH misle da će im Milanovićeva politika pomoći, nažalost nisu u pravu

"Naša je Vlada učinila gigantske korake da bi se emancipiralo pitanje prava Hrvata kao ravnopravnoga, konstitutivnoga naroda u Bosni i Hercegovini i pitanje izbornog zakona", poručio je istaknuvši kako on prati to pitanje iz brojnih uloga u proteklim godinama.

Podsjetio je da Milanović, dok je bio predsjednik Vlade, nije dizao tu temu na sastancima Europskoga vijeća na kojima je sudjelovao.

"U njegovo vrijeme nemate zaključak Europskog vijeća u Bosni i Hercegovini, kao što ih imate prije dva mjeseca, na moju inicijativu i inicijativu Hrvatske, zahvaljujući kojoj će predsjednik Europskog vijeća za vikend posjetiti Bosnu i Hercegovinu da bi tamo razgovarao o pitanju izbornog zakona i neravnopravnog položaja Hrvata", kazao je.

Ukoliko neke hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini misle da će im prijetnje blokadom pomoći, nažalost nisu u pravu, istaknuo je Plenković ustvrdivši da je teže njemu kao predsjedniku Vlade i HDZ-a u Hrvatskoj gledati težak položaj Hrvata u BiH nego Milanoviću, koji sve to radi kako bi politički naštetio HDZ-u u Hrvatskoj, ali i HDZ-u BiH.

"Dakle, politička agenda nije pomoći njima, nego iskoristiti i zlorabiti težak položaj Hrvata u BiH da bi se naštetilo HDZ-u u Bosni i Hercegovini, da bi se dovelo do razlika pa možda i raslojavanja u okviru Hrvatskog narodnog sabora, oslabila politička baza u Bosni i Hercegovini, a najviše naštetilo HDZ-u i našoj Vladi u Hrvatskoj", poručio je ustvrdivši kako je to bit Milanovićeve inicijative.

Da je kod Milanovića postojala istinska dobra volja da učine nešto zajedno za Hrvate u BiH, onda se to ne bi radilo vrijeđanjem članova HDZ-a da su veleizdajnici i udbaši, podsjetivši da on za bosanskohercegovačke Hrvate kad je bio premijer nije učinio apsolutno ništa.

Interese Hrvata u BiH treba štititi na mudriji način

Prijetnjom blokade Švedske i Finske, naveo je premijer, Milanović šalje prorusku poruku protiv SAD-a, Francuske, Njemačke, Ujedinjene Kraljevine i svih drugih članica NATO-a.

Podsjetio je da ove nesmotrene akcije Milanović poduzima nakon što mu je predsjednik Vlade još 24. veljače uputio prijedlog za sazivanjem Vijeća za nacionalnu sigurnost kako bi raspravljali i posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, na što se on oglušio, a sada ih napada da se ne sastaju.

"Za razliku od njega mi imamo politiku koja je odgovorna, vodi prije svega računa o interesima i reputaciji Hrvatske, kao države koja je mukotrpno gradila svoj međunarodni rejting", poručio je.

Premijer Plenković pritom naglašava da se do rješenja cijele situacije u BiH, odnosno promjene izbornoga zakona, mora doći dogovorom s drugim akterima u BIH, osobito u Federaciji, uz potporu međunarodne zajednice, na čemu Vlada intenzivno i kontinuirano radi.

"Trebamo štititi interese Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali na jedan mudriji način, ne na ovakav način. Da smo sjeli i na vrijeme se dogovorili koje mi to mehanizme i u kojem trenutku imamo i kako da ih iskoristimo, mogli smo biti puno pametniji. Sada smo se doveli u poziciju da naši partneri u Europskoj uniji zbog njegovih izjava na nas gledaju čudno. Oni na Vladu gledaju – možete li vi to nekako riješit, da ne čujemo ovo što čujemo", istaknuo je premijer Plenković istaknuvši veliku razliku između politike Vlade i Milanovića u odgovornosti.

Ne radi se tako, dodao je, da se baš moramo posvađati sa svakim, staviti se u kut i izolirati te umjesto da se kapitalizira snažan međunarodni položaj Hrvatske, ruinirati ga na takav način. Postoje suptilniji načini kako da se dođe do cilja, poručio je.

Teško mu je, istaknuo je, gledati da netko nastupa kao Milanović misleći da pomaže, umjesto da pomogne, a još mu je teže gledati kako netko naivno vjeruje da je stvarna namjera pomoći jer nije.

"Stvarna namjera je da se NATO ne širi, da se zlorabi položaj Hrvata u BiH, da se suši HDZ u Bosni i Hercegovini i da se ruši HDZ i HDZ-ova većina u Hrvatskoj", poručio je kako bi otklonio bilo kakve dileme o kakvoj je tu političkoj igri riječ.

Nema dvostrukih aršina

Na upit novinara osvrnuo se i na Milanovićeve prozivke da je njegov poziv glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek nedopustiv.

Podsjetio je da kako nije normalno da predsjednik Republike huška Državno odvjetništvo i policiju na saborskog zastupnika i na utamničenje ministra u Vladi.

U puno blažoj situaciji prije dvije godine, dodao je, DORH je reagirao na jednu njegovu izjavu prije dvije godine, koja pritom nije nikoga imenovala, pa ga zato zanima kako to da DORH na ovo ne reagira, ustvrdivši da se radi o dvostrukim aršinima.

S obzirom na recentna zbivanja u pravno-političkom smislu, dodao je, ne mora puno dokazivati da ne utječe na rad Državnog odvjetništva.

"Nisam zvao i odšutio, nego sam nazvao i rekao da ću to javno reći jer smatram da to moram reći radi kredibiliteta svih institucija i nedopustivog ponašanja", rekao je.

Ponovio je kako je bitno da nema dvostrukih aršina te poručio kako bi to učinio opet ako je potrebno jer se u političkom smislu ne reagira na isti način na političke stavove ove ili one institucije.

"To što on to sad hoće malo koristiti, pa da eventualno kaže da je to za opoziv, to može objesiti mačku o rep", poručio je predsjednik Vlade.

Neprihvatljivo je širenje jurisdikcije Srbije izvan njezina teritorija

Govoreći o optužnici koja je u Srbiji podignuta protiv četvorice hrvatskih pilota zbog navodnog ratnog zločina nad srpskim civilima tijekom akcije "Oluja", predsjednik Vlade je rekao kako ministar Malenica nije dobio nikakve informacije o tome te stoga ne može u ovom trenutku puno komentirati, osim navesti nekoliko principijelnih točaka.

Koliko shvaća, naveo je, riječ je o predmetu koji bi trebao biti vezan za teritorij BiH, a to je već problem pitanja nadležnosti tijela Srbije za bilo što što je vezano van njihovog teritorija.

"Mi smo tu temu dizali jako puno puta i taj njihov zakon koji širi jurisdikciju Srbije na ovakvim temama je za nas neprihvatljivo. Imamo načine kako da na to odgovorimo. Čekat ćemo da vidimo hoće li nešto doći, kad dođe, odgovorit ćemo čvrsto, ozbiljno, štiteći nacionalne interese, hrvatske vojnike, branitelje i zapovjednike", istaknuo je.

Podsjetio je na vrlo sličnu situaciju od prije 10-ak mjeseci vezanoj za zapovjednike u operaciji "Bljesak".

Banožić nije rekao da je Selak sudjelovao u bombardiranju Vinkovaca

Premijer Plenković ustvrdio je kako ministar obrane Mario Banožić nikada nije rekao da je umirovljeni brigadir Ivan Selak kao pilot JNA sudjelovao u bombardiranju Vinkovaca.

"Banožić to nije rekao što vi hoćete reći da je aludirao, niti je to mislio, niti je to rekao. Taj događaj koji je bio u Divuljama, nije organizirao ministar, nego Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i oni su ti koji odlučuju koga će zvati, koga neće, a Banožić je tamo bio gost. Nemojmo sada Banožiću, kao što mu se inače sada gura da ga se hapsi, da je ovakav, da je onakav, još i ovo natovarivati", kazao je.

Milanović se mora zapitati što čini

Upitan zašto kaže da Milanović govori to što govori kako bi srušio Vladu i HDZ i kako šteti Hrvatim u BiH, odnosno vidi li ga na budućim parlamentarnim izborima, premijer je rekao kako ne razmišlja o Milanovićevoj političkoj perspektivi i kako je riječ o "pakosti i jalu". Nakon što je Milanović počeo sve ovo raditi, dodao je, Hrvati su u sve lošijem položaju u Bosni i Hercegovini.

"Sve što se događa dobro prema Hrvatima u BiH, dolazi od aktera u međunarodnoj zajednici koji se ne angažiraju radi njega, nego unatoč i usprkos njemu", poručio je.

Na pitanje hoće li pokrenuti predsjednikov opoziv, premijer je rekao kako je ta tema nebitna i kako smatra da bi se Milanović trebao vratiti u ustavnopravne okvire zadaće predsjednika.

"Zadaća predsjednika ne može biti destabilizacija vlasti, pozivanje na građanski neposluh, na rušenje institucija koje su propisane Ustavom. On se mora zapitati što radi", ocijenio je premijer Plenković.

U ovom trenutku je bitno, dodao je, da hrvatska javnost vidi radi li netko sukladno svojim ovlastima i u najboljem interesu Hrvatske, građana, pa i hrvatskog naroda koji živi van Hrvatske.