Financiranje razvoja obnovljivih izvora energije i plinske infrastrukture

Premijer Plenković osvrnuo se na dokument Europske komisije o potpunom lišavanju ovisnosti o ruskim energentima i na njezin plan sigurnosti opskrbe energentima

Otvarajući 119. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.

Izrazio je sućut uime Vlade obitelji Mateja Periša, mladića nestalog prije nekoliko mjeseci u Beogradu, s obzirom da je nakon DNK analize potvrđeno da je jučer pronađeno tijelo mladoga muškarca u Dunavu tijelo Mateja Periša.

Govoreći o službenom posjetu državnog tajnika Svete Stolice Parolina Hrvatskoj, koji se odvio uoči 30. obljetnice priznanja i uspostave diplomatskih odnosa, istaknuo je da je taj posjet važan i radi ukupnih odnosa između dvije zemlje, ali i radi njegovih univerzalnih poruka i zalaganja Svete Stolice za mir u Ukrajini.

Posebno je, dodao je, bila važna poruka državnog tajnika Parolina o poštivanju prava konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

Prošloga tjedna obilježena je i obljetnica Križnog puta, a premijer Plenković istaknuo je da je dostojanstveno obilježeno sjećanje na taj teški i tragični trenutak strašnih poratnih zločina komunističkog režima, izrazito bolnih za hrvatski narod zbog tisuća ljudi ubijenih bez suda u koloni smrti.

Obilježena je i 100. obljetnica rođenja prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana prisjećanjem na njegovu ulogu u ključnim trenucima stvaranja moderne i slobodne, suverene, europske Hrvatske.

Sastavnice energetske infrastrukture u Hrvatskoj ugrađene su u plan Europske komisije

Od ostalih tema izdvojio je dokument Europske komisije u vezi s potpunim lišavanjem ovisnosti o energentima koji dolaze iz Rusije, prije svega fosilnim gorivima, te predstavljanja plana koji će zajamčiti sigurnost opskrbe i njezine diverzificirane pravce.

U tom je planu, istaknuo je, posebno dugoročno važno u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena ubrzanje zelene tranzicije i prelazak na obnovljive izvore energije.

S obzirom da su za to potrebna značajna ulaganja, predviđen je ukupan iznos 300 milijardi eura za cijelu Europu, a bit će namijenjen prije svega za obnovljive izvore energije, ali i za dodatnu plinsku infrastrukturu, što uključuje i proširenje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i daljnje proširenje kapaciteta Plinacroa i plinovoda te ulaganja u infrastruktura za naftu, pri čemu JANAF-ov naftovod postaje strateški pravac za dobavu nafte susjednim zemljama srednje i istočne Europe.

"Važno je da su u ovaj dokument ugrađene bitne sastavnice kritične energetske infrastrukture u Hrvatskoj", dodao je, čime će se napraviti iskoraci prema dodatnim ulaganjima u hrvatsku energetsku infrastrukturu i osiguranju opskrbe energentima.

Za dodatno jačanje gospodarstva više od 1,9 milijardi kuna

Potpredsjednik Marić, kazao je premijer Plenković, danas sudjeluje na konferenciji Hrvatske banke za obnovu i razvoj, koja je jedan od aktera u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Uz mjere dodjele bespovratnih sredstava za ulaganje javnog i privatnog sektora, to obuhvaća i provedbu mjera financijskih instrumenata HBOR-a u vidu povoljnijih kredita, subvencija kamata i jamstava, vlasničkih i drugih oblika financiranja.

"Tu ima šest financijskih instrumenata ukupne vrijednosti milijardu i 925 milijuna kuna koje će nam pomoći da jačamo otpornost našega gospodarstva, zelenu i digitalnu tranziciju mikro, malih i srednjih poduzeća, pa i velikih poslovnih subjekata i subjekata javnog sektora", rekao je premijer Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska među onim zemljama koje su najučinkovitije u ispunjavanju svih potrebnih reformi i kriterija kako bi na šestomjesečnoj bazi stizale tranše od 700 milijuna eura i tako omogućili realizaciju projekata u razdoblju do 2026., u cilju oporavka hrvatskoga gospodarstva nakon pandemije Covida-19.

Uspoređujući Instrument EU iduće generacije s Planom RePower EU, možemo reći da se radi o jednom mini instrumentu EU iduće generacije, ali fokusiranom na energetski sektor.

"I ovdje vidimo dodanu vrijednost članstva Hrvatske u Europskoj uniji u kriznim okolnostima kakve su trenutno u tijeku", poručio je premijer Plenković.

Napredak obnove nakon potresa

Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o procesu obnove na potresom pogođenom području Banovine.

Ukupno je 7.137 oštećenih obiteljskih kuća dodijeljeno projektantima, a izrađeno je 3.852 elaborata za obnovu. Dosad je nekonstrukcijski obnovljeno 2.501 obiteljska kuća, a trenutno se radi na njih još 856. S izvođačima radova ugovorena je izgradnja 264 zamjenske obiteljske kuće. Nastavljaju se radovi na Domu za starije osobe u Glini u vrijednosti 9,5 milijuna kuna. Započela je također obnova cesta u Petrinji, Brijestu, Farkašiću i Mokricama ukupne vrijednosti od 7,2 milijuna kuna.

Izmjene Zakona o poticanju ulaganja

Vlada je predložila izmjene Zakona o poticanju ulaganja kojim se korisnicima regionalnih potpora za ulaganje, u slučaju privremenog ili trajnog smanjenja broja zaposlenika koji su povezani sa projektom ulaganja od 1. siječnja 2020. do 30 lipnja 2021. godine, zbog pandemije to smanjenje broja zaposlenih neće smatrati kršenjem obveze očuvanja novootvorenih radnih mjesta.

Uz to, korisnicima potpora za ulaganje omogućuje se, uz već odobreno produljenje propisanog trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja za jednu godinu, produljenje za još jednu dodatnu godinu kada se trogodišnje razdoblje realizacije projekta preklapa s razdobljem početka pandemije bolesti covida-19.

Određivanjem granice Hrvatska i Italija učvrstit će međusobnu suradnju na Jadranu

Donesena je Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Talijanske Republike o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva te Zaključak o prihvaćanju Nacrta zajedničke izjave o resursima Jadranskog mora.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman pojasnio je da se navedenom Odlukom omogućuje sklapanje Ugovora između Hrvatske i Talijanske Republike kojim bi se sporazumno utvrdila crta razgraničenja isključivih gospodarskih pojaseva između "naših dviju susjednih i prijateljskih država i tako na trajnim temeljima uredilo pitanje razgraničenja s Italijom sukladno međunarodnom pravu".

"Ugovorom se kao granica potvrdila već postojeća crta razgraničenja naših epikontinentalnih pojaseva, što podrazumijeva morsko dno i podzemlje na način kao što je to na privremenim osnovama utvrdio Hrvatski sabor u Odluci o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u veljači 2021. godine", kazao je Grlić Radman.

Određivanjem te granice, dodao je, Hrvatska i Italija učvrstit će međusobnu suradnju na Jadranu, posebno u dijelu bilateralnih odnosa vezanih uz zaštitu morskog okoliša, održivog korištenja mora i njegovih prirodnih resursa.

"Zajedničkom izjavom o resursima Jadranskoga mora hrvatska i talijanska strana na političkoj razini potvrđuju spremnost zajednički raditi na očuvanju živih bogatstava Jadrana te na usklađivanju stajališta o zajedničkoj ribarstvenoj politici Europske unije", rekao je ministar.

U tom obliku suradnje, ustvrdio je, dvije strane će održavati konzultacije s ciljem procjene klimatskih promjena, gospodarstava i zakonodavstava Hrvatske i Italije na trenutačnoj ribolovnoj praksi te aktivnosti u isključivim gospodarskim pojasevima, odnosno u prostorima mora nad kojima obnašaju svoja suverena prava i jurisdikciju.

Povjerenstvo za koordinaciju financiranja programa od interesa za Hrvate u BiH

Kako bi se novac namijenjen u proračunu za financiranje programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za ovu godinu raspodijelilo na najkvalitetnije projekte Vlada je donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju potpore i financiranje.

U Povjerenstvu za koordinaciju potpore i financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za ovu godinu bit će predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

"Republika Hrvatska skrbi o Hrvatima u BiH nastojeći zaštititi njihova prava kao konstruktivnog i ravnopravnog naroda te na taj način iskazati odgovornu politiku prema Bosni i Hercegovini kao prijateljskoj i suverenoj državi.

Povezivanje s Hrvatima u BiH, potpora programima i projektima koji doprinose njihovom ostanku i povratku u BiH poseban su interes Vlade Republike Hrvatske", rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Slijedom toga, dodao je Milas, u državnom proračunu za ovu godinu na stavkama Središnjeg državnog ureda osiguran je novac za potporu projektima u području obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, poljoprivrede i ostalih projekata, a Povjerenstvo se osniva kako bi se taj novac nakon provedbe javnog natječaja raspodijelio na najkvalitetnije programe i projekte.

Suglasnost HEP-u za kredite od 1,3 milijarde kuna

Vlada je dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za kreditno zaduženje kod OTP banke Split u ukupnom iznosu od 1,314 milijardi kuna, radi financiranja općih poslovnih potreba.

Radi se o dva kredita - od 385 milijuna kuna te od 929 milijuna kuna.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da se HEP planira zadužiti kroz navedena dva kredita, zbog toga jer je 2015. godine izdao obveznice od 550 milijuna dolara uz kamatnu stopu od 5,87%, dok zaduženje kod OTP banke ima bitno niže kamate. Za jedan je kredit, naime, kamata 0,62%, drugi 0,42%.

"Refinancirat će se i ostvariti određene uštede zbog velike razlike u kamati", kazao je Filipović.

Odluka o raspisivanju izbora za splitsko Gradsko vijeće

Donesena je i Odluka o raspisivanju prijevremenih izbora za članove Gradskog vijeća Grada Splita za nedjelju, 26. lipnja, budući da je ono trajno ostalo bez broja članova potrebnog za rad te je rješenjem Vlade od 6. svibnja raspušteno.

S obzirom na to da je Vlada 6. svibnja raspisala prijevremene izbore za gradonačelnika i zamjenike gradonačelnika Splita te je za dan provedbe izbora određena nedjelja, 26. lipnja, današnjom je odlukom Vlade određeno da će se istovremeno s tim izborima održati i izbori za Gradsko vijeće Grada Splita. Odluka o raspisivanju izbora stupa na snagu 26. svibnja.

Nepovoljna ocjena financijskih izvještaja triju općina

Izvješće o financijskoj reviziji lokalnih jedinica pokazuje da je Državni ured za reviziju dao 25 bezuvjetnih, 42 uvjetna i tri nepovoljna mišljenja o financijskim izvještajima i to za općine Gradina, Kloštar Podravski i Povljana.

Izvješće o provedenim revizijama, kojima je bilo obuhvaćeno 70 lokalnih jedinica (17 gradova i 53 općine), Vlada je uputila Hrvatskome saboru.

Državni ured za reviziju za sve utvrđene nepravilnosti dao je 827 naloga i 217 preporuka, naveo je državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.

Saboru je također upućeno Izvješće o obavljenim financijskim revizijama korisnika državnog proračuna o kojima je izraženo devet bezuvjetnih i 14 uvjetnih mišljenja te 10 bezuvjetnih i 13 uvjetnih mišljenja o usklađenosti poslovanja. Izvješće se odnosi na razdoblje 1. veljače 2021. do 15. veljače 2022.

Utvrđene nepravilnosti ukazuju na to da sustav unutarnjih kontrola u pojedinim područjima još uvijek nije zadovoljavajući, rekao je Zrinušić.

Sam Državni ured za reviziju je u prošloj godini, pokazuje izvješće o njegovom radu koje je također upućeno Saboru, izdao 99 bezuvjetnih financijskih mišljenja, 127 uvjetnih i tri nepovoljna mišljenja, a obavio je i 21 reviziju učinkovitosti.

"Glede izvršenja preporuka - od 1377 naloga i preporuka danih revidiranim subjektima u prošlim revizijama 841 ili 61,1% je provedeno, 116 ili 8,4% djelomično je provedeno, 228 ili 16,5% je u postupku provedbe, a 137 ili njih 14,4% nije provedeno, dok nije primjenjivo 114 naloga ili preporuka odnosno 8,3%", naveo je Zrinušić.