Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 23. 5. 2022.

U Hrvatskoj više ne postoji makroekonomska neravnoteža

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije povodom objave proljetnog paketa Europske komisije u okviru Europskog semestra

Premijer je pojasnio da se taj paket odnosi na fiskalne i na ekonomske politike država članica, a za Hrvatsku je u ovome trenutku, istaknuo je, najvažnije što sadrži ocjenu Europske komisije o makroekonomskim neravnotežama država članica.

Te se ocjene i preporuke, dodao je, temelje na Nacionalnom programu reformi i Programu konvergencije.

Zbog pandemije Covida-19 koja traje više od dvije godine, Europska unija nastoji povezati izlazak iz te krize s novom situacijom nastalom uslijed ruske agresije na Ukrajinu i dalekosežne odluke napuštanja ruskih energenata, te imati koherentan kompleks onoga što ide iz redovitih aktivnosti Europskog semestra, onoga što dolazi iz Instrumenta EU iduće generacije te Instrumenta RePower EU.

Velika ulaganja u LNG-terminal, plinovode i naftovode

Što se tiče Hrvatske, premijer Plenković istaknuo je da je u nacionalnom djelovanju vezanom sa ublažavanje posljedica rasta cijena energenata donesen program vrijedan 5 milijardi kuna.

Upravo na tom tragu, Europska komisija u svom dokumentu ističe kako je važno omogućiti državama članicama da pomognu građanima u toj krizi.

Premijer Plenković dodao je kako se u pogledu energetskoga paketa treba koncentrirati na obnovljive izvore energije, dodatnu nadogradnju i unaprjeđenje distribucijske mreže te na povećanje energetske učinkovitosti.

Kada je riječ o fiskalnoj politici, govori se o fleksibilnosti i o tome da svaka država mora pronaći način kako osigurati sredstva da se pomogne građanima.

Dodao je kako je i hrvatski rebalans proračuna rađen upravo na način da uzima u obzir taj intervencionistički pristup.

"Naš energetski paket mjera bio je dobro koncipiran i smišljen da pomogne i gospodarstvu i kućanstvima i da ublaži rast cijena energenata", istaknuo je.

Što se tiče dokumenta RePower EU, premijer Plenković naveo je njegove važne elemente – mjere uštede energije, diverzifikacija dobavnih pravaca nafte i plina, zajednička nabava te zelena tranzicija, tj. obnovljivi izvori energije.

Podsjetio je da je ukupan paket vrijedan oko 300 milijardi eura, naglasivši da će se raditi o velikim ulaganjima pa je i u samom dokumentu Europske komisije naveden i LNG terminal na Krku, kao i ulaganja u hrvatske plinovode i naftovode.

Što se tiče makroekonomskih neravnoteža, premijer Plenković istaknuo je da je Europska komisija utvrdila da Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža, podsjetivši da je Hrvatska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža izašla 2019., dok je ove godine utvrđeno njihovo nepostojanje.

U toj kategoriji nepostojanja ekonomskih neravnoteža, dodao je, od zemalja koje se još uvijek gledaju prema tom kriteriju, samo su Irska i Hrvatska išle korak naprijed.

Hrvatska je unatoč svim krizama pokazala otpornost gospodarstva

Premijer Plenković objasnio je zašto je Hrvatska danas bolja nego, primjerice, 2014. – od porasta izvoza roba i usluga, do smanjenja javnog duga i duga opće države, rast broja osiguranika, odnosno zaposlenih, rast prosječne plaće, rast minimalne plaće, pad stope nezaposlenosti, pad stope nezaposlenosti mladih, približavanje stope BDP-a po stanovniku prosjeku EU-a, itd.

"Cijelo ovo, četvrto desetljeće hrvatske demokracije treba nam omogućiti da konačno napravimo te finalne korake lovljenja koraka sa zemljama srednje i istočne Europe", poručio je premijer Plenković i dodao kako je za sve to trebalo vremena, kredibiliteta, povjerenja i reformi, a konzistentnost Vladine politike u tom smislu dovela je to rezultata.

Za usporedbu, naveo je zemlje koje su ostale u makroekonomskim neravnotežama – Njemačka, Francuska, Španjolska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska i Švedska, a u prekomjernim neravnotežama – Cipar, Grčka i Italija.

Podsjetio je da je na početku ovoga semestra Komisija za Hrvatsku i ove druge zemlje tražila dubinsku analizu, a rezultat je ovo objavljeno danas.

Svemu tome, istaknuo je premijer, pridonijela je Strategija za uvođenje eura, koja je sidro za analitičare.

"Hrvatska koja je stabilna, ima investicijski kreditni rejting, i koja je, usprkos svim krizama, pokazala otpornost gospodarstva – zbog toga imamo ovakvu ocjenu Komisije danas", poručio je premijer Plenković.

Ulazak u europodručje, dodao je, dodatno će osnažiti međunarodnu poziciju Hrvatske.

"Sve aktivnosti koje smo poduzeli u proteklih nekoliko godina dovele su nas u poziciju da smo nadomak izvješća Komisije o konvergenciji, a to izvješće je ono zadnje koje nam je potrebno prije donošenja finalnih odluka o pristupanju Hrvatske u europodručje", istaknuo je i dodao kako očekuje da će to izvješće biti dobro za Hrvatsku, a da bi se završna odluka usvojiti u prvih 15 dana srpnja.

Vlada analizira situaciju, ako bude potrebno intervenirat će ponovno

Upitan je li pravo vrijeme za uvođenje eura, kada se gledaju države koje su u neravnoteži ili prekomjernoj neravnoteži, premijer Plenković podsjetio je da je uvođenje eura obaveza Hrvatske uz Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, a na tom je poslu radila godinama i sustavno.

"Za međunarodni kredibilitet Hrvatske, članstvo u euru značit će plus. Ne samo zato što smo već visokoeurizirana ekonomija, nego i stoga što u je upravo u ovakvim okolnostima dobro i za nas i za eurozonu da Hrvatska ulazi i na taj način poboljšava svoj investicijski rejting, a imat će i puno manje kamate na zaduživanja države, što znači i manje kamate za banke, poduzetnike i građane", kazao je.

Upitan je li na stolu novi paket mjera za građane, s obzirom na rastuću inflaciju, premijer Plenković ustvrdio je da je Vlada jako dobro reagirala u svim poljima.

Govoreći o cijenama naftnih derivata, istaknuo je da je referentni datum za odluku početak lipnja, a Vlada će dotad detaljno izvidjeti što može napraviti u pogledu cijena naftnih derivata i subvencija kućanstvima i gospodarstvu na cijene energenata.

"Koje god opcije budu na stolu, a imamo ih uvijek, učinit ćemo daljnje iskorake kako bi se smanjio udar na standard građana u svim aspektima", poručio je.

Vlada analizira cijelu situaciju, a kada to situacija bude nalagala, intervenirat će ponovo na korist građanima i gospodarstvu, dodao je.

Osuđujemo napad navijača na policiju, sport se ne smije povezivati s nasiljem

Osvrnuo se nadalje na incident na autocesti Zagreb-Split između navijača i policije.

"Osuđujem svako nasilje, a naročito nasilje prema pripadnicima hrvatske policije. Taj događaj je grozan i takav napad navijača na pripadnike hrvatske policije je nedopustiv", naglasio je.

Istaknuo je da će istraga, u koju se uključio i DORH, rasvijetliti kako je do toga došlo.

Vlada se, dodao je, protivi bilo kakvom nasilju, posebno nasilju na sportskim natjecanjima jer sport i nasilje ne bi trebali imati nikakvu poveznicu.

Nažalost, dodao je, ne radi se samo o hrvatskom fenomenu, već o puno širem, globalnom, fenomenu, a postoje brojne konvencije na europskoj razini koje nastoje da se različitim pravnim aktima, a prije svega prevencijom, suzbije takvo nasilje.

Može se razmatrati, istaknuo je, i eventualno postrožavanje zakonskoga okvira, ali i dodao da se radi o krajnje neuobičajenom slučaju te da ne pamti da se dogodilo tako veliko nasilje kao u subotu navečer.

Na komentar bivšeg splitskog gradonačelnika Ivice Puljka, premijer je ustvrdio da netko tko štiti divljaka koji je prijetio urednici Slobodne Dalmacije sada optužuje drugoga.

"Zamislite koliko kreativni morate biti da ubacite neke svoje sitne interese za kampanju, gdje je ničim izazvan poslao Splićane na izbore i to zbog toga što on osobno štiti divljaka, koji mu je zamjenik, a koji je prijetio vašim kolegama urednicima u Slobodnoj Dalmaciji. Netko tko štiti divljaka, sada optužuje drugoga", poručio je.