Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 8. 4. 2014.

Pomaže li Vijeće za regionalnu suradnju državama jugoistoka Europe?

Zastupnik Plenković zatražio je procjenu Europske komisije o učinkovitosti i dodanoj vrijednosti koju Vijeće za regionalnu suradnju pruža državama jugoistoka Europe u provođenju reformi na putu u EU

ek04Nakon transformacije Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu Vijeće za regionalnu suradnju sa sjedištem u Sarajevu preuzelo je operativne poslove tajništva koje daje potporu političkom okviru suradnje koji se odvija u okviru Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi.

Plenkovića uz procjenu učinkovitost zanima i kako Komisija vidi komplementarnost godišnjih izvješća o napretku i strateških dokumenata o procesu proširenja s nastojanjima da Vijeće za regionalnu suradnju pomogne državama jugoistoka Europe pri ostvarivanju ciljeva Strategije Europa 2020.?

U odgovoru povjerenika za proširenje Štefana Fülea stoji:

“Vijeće za regionalnu suradnju postalo je važan partner EU-a i država u regiji osiguravanjem platforme za raspravu o zajedničkim izazovima i njihovim mogućim rješenjima. Regija nije dovoljno konkurentna, a države ne stvaraju dostatan broj radnih mjesta, posebno za mlade. Strategiju Jugoistočna Europa (SEE) 2020 razradilo je Vijeće za regionalnu suradnju u bliskoj suradnji s državama iz regije, a njezin je cilj stvaranje milijun radnih mjesta do 2020. poboljšanjem konkurentnosti i povećanjem mogućnosti za trgovinu u regiji i s EU-om. Za potpunu provedbu Strategije bit će potreban niz nacionalnih reformi, a svaka država trenutačno priprema Nacionalne akcijske planove strategije SEE 2020 za dopunu regionalnih akcijskih planova iste strategije, kao što je Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, koje su pripremili izabrani čelnici regionalne strategije SEE 2020. Uz to, Vijeće za regionalnu suradnju bilo je učinkovito i u pomaganju ostvarivanja veće uključenosti u regionalnu suradnju dodavanjem Kosova kao punopravnog i jednakog sudionika u Vijeću u veljači 2013.

Zemlje Zapadnog Balkana nisu funkcionalna tržišna gospodarstva te neće moći pristupiti EU-u ako ne postanu konkurentnija. Strategija se temelji na strategiji Europa 2020, ali je prilagođena specifičnim potrebama i situaciji Zapadnog Balkana. Godišnja izvješća o napretku, kao i nacrt strateških dokumenata države (ili više njih) pretpristupne pomoći (IPA II) jasno se pozivaju na strategiju SEE 2020, stoga je smatramo važnim elementom u pripremi država za članstvo u EU-u.“