Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Davos | 25. 5. 2022.

Hrvatska može postati nezaobilazna na energetskoj karti Europe

Drugog dana Svjetskog gospodarskog foruma premijer Plenković održao je niz bilateralnih susreta i sudjelovao u trima raspravama – o zapadnom Balkanu, digitalnom desetljeću te dijalogu na temu »gospodarske željezne zavjese«

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje u Davosu na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma.

Rezimirajući dosadašnje sastanke, izdvojio je onaj s predsjednicom Europske središnje banke Christine Lagarde, koja je podržala hrvatske napore za priključivanje europodručju, uoči zadnjih tjedana institucionalnog donošenja odluke.

Premijer Plenković vjeruje da će, nakon što je i Hrvatski sabor usvojio Zakon o uvođenju eura, sve biti spremno da nakon srpnja Hrvatska krene u sustavnu i detaljnu pripremu za uvođenje eura od 1. siječnja 2023.

Danas je održao i nekoliko susreta s čelnicima multinacionalnih kompanija – Philipsom, Rocheom, Coca-Colom, AstraZenecom – kao i s nekoliko državnika – Moldavije, Bugarske, Armenije i ukrajinskim dužnosnicima, a govorio je i na dva panela.

Prvi se ticao Zapadnog Balkana, a premijer Plenković iskoristio je prigodu da, prije svega, ukaže na pitanje donošenja Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini te na položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda, koji nije ravnopravan zbog prakse koja se na izborima u toj zemlji događa već godinama.

Založio se za to da se veći broj aktera uključi u to pitanje i da pomognu da se ono riješi.

Sve to, dodao je, u kontekstu hrvatskoga dobronamjernog angažmana prema državama na jugoistoku Europe, a osobito prema BiH.

Potez Srbije je neprihvatljiv i predstavlja korak natrag u odnosima

Na margini toga sastanka premijer Plenković susreo se sa srbijanskim predsjednikom Vučićem kojem je iskazao nezadovoljstvo u vezi optužnice protiv hrvatskih pilota.

"Taj zakon kojim Srbija širi svoju jurisdikciju na teritorij drugih država je nama neprihvatljiv i takav je potez za Hrvatsku signal koraka nazad u našim odnosima", poručio je naglasivši da Hrvatska radi napore i za normalizaciju odnosa, unaprjeđenje gospodarske suradnje, jačanje položaja hrvatske manjine u Srbiji i stabilnog položaja srpske manjine u Hrvatskoj.

"Politika koju mi vodimo već šest godina je politika suradnje, pomirbe, istine, odgovaranja za ratne zločine, a ovakav potez, s obzirom na tu nadležnost koju je Srbija sama sebi dala, za Hrvatsku je neprihvatljiv", istaknuo je.

Trokut za uspjeh – suradnja poslovnog svijeta, akademske zajednice i države

Drugi panel na kojem je danas sudjelovao premijer Plenković, odnosio se na digitalno desetljeće, a naglasio je kako bi glavna tema, da nije bilo Covida i ruske agresije na Ukrajinu, ovoga foruma bila digitalizacija i zelena tranzicija.

"Smatram da je za Hrvatsku, kao zemlju koja želi loviti korak upravo s onim najnaprednijim zemljama u tehnološkom i razvojnom smislu, proces digitalizacije izrazito važan", naglasio je istaknuvši kako je važno dobra iskustva iz privatnog sektora i inovativnosti start-upova prenijeti na reformu administracije, kao i ulagati u nove vještine i tehnologiju koji će omogućiti da najbolji stručnjaci pridonose digitalizaciji društva.

Samo lovljenjem toga koraka, dodao je predsjednik Vlade, Hrvatska može ostati globalno konkurentna, istaknuvši kako tu ima potencijala, čemu svjedoče i neke naše tvrtke koje su postale globalno poznate.

Trokut potreban za taj uspjeh, poručio je, leži u suradnji između poslovnog svijeta, akademske zajednice i države.

Prije odlaska u Zagreb, premijer Plenković danas će sudjelovati na središnjem panelu naziva "Dijalog dionika – Gospodarska željezna zavjesa: Scenariji i njihove implikacije".

Ideja te rasprave, koja će se prenositi i na CNN-u, jest staviti u kontekst sva zbivanja – od pandemije bez presedana, koja je trajala dvije godine, promijenila sve tokove, do ruske agresije na Ukrajinu, koja za posljedicu ima i humanitarnu i energetsku krizu, rast cijena sirovina i hrane te inflantorni pritisak diljem Europe.

Treći element kojim će se baviti taj panel jest kako se postaviti na svjetske izazove u vremenu Interneta.

"Nastojat ću s hrvatske strane dati nekoliko ocjena u kontekstu postupnog napuštanja fosilnih energenata, prije svega goriva, iz Rusije, što to znači za našu ekonomiju, energetsku sigurnost i opskrbu te dati jedan širi doprinos i kroz aktivnosti Europske unije", najavio je.

Interes svjetskih kompanija za ulaganja u Hrvatsku

Govoreći o sastancima sa svjetskim gospodarstvenicima, istaknuo je interes američkih tvrtki za ulaganja u Hrvatsku, pogotovo u nišama koje nose gospodarstvo trećeg desetljeća 21. stoljeća.

Dobrim je ocijenio i razgovore s predstavnicima Philipsa i La Rochea, koji žele ulagati u niz projekata u zdravstvu.

La Roche, dodao je, već ima odličan projekt s KBC-om Zagreb, a radi se o personaliziranoj medicini – konceptu koji nalazi načine korištenjem suvremene tehnologije da što više ljudi dobiva svoj tretman u kućama.

Upitan o ocjeni ovogodišnjih postignuća sastanka u Davosu, premijer Plenković kazao je da je dobro da je susret na toj razini održan, s obzirom da je zbog pandemije od zadnjega prošlo dvije i po godine.

"To je jedinstvena prilika – neformalno okupljanje političkih lidera i ljudi iz prvog ešalona svjetskoga gospodarstva, medija i akademske zajednice. Ovdje se razmjenjuju mišljenja, prepoznaju trendovi i spajaju kontakti koji su kasnije važni za investicije, suradnju i razmjenu", naglasio je.

Bavimo se posljedicama neočekivanih vanjskih utjecaja

Nitko, dodao je, nije računao da će se svijet u zadnje dvije godine baviti pandemijom i njezinim posljedicama, kao ni ruskom agresijom na Ukrajinu.

"Bavimo se s posljedicama kompletno vanjskih utjecaja na koje nismo imali mogućnost reći da ili ne. Oni su tu na stolu, a mi smo se već dosada pokazali kao Vlada koja je u stanju djelovati u interesu hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva i intervenirati svaki put kada treba kako bi našim građanima ublažili negativne efekte ove energetske krize, kako bi u vrijeme Covida zadržali radna mjesta i spriječili val stečajeva", kazao je.

Politika je hrvatske Vlade, dodao je, spriječiti bilo kakvu socijalnu frakturu i nastojati iznalaziti rješenja koja će pokazati da država ima jedinstvenu ulogu u takvim krizama.

Podsjetio je da Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža, što je Europska komisija potvrdila u svom izvješću prije nekoliko dana.

Drugi važan plan Europske komisije – RePower EU – eksplicitno navodi LNG terminal na Krku kao i sustav plinovoda Plinacroa i naftovoda Janafa.

To je mogućnost, istaknuo je premijer, za dodatne investicije koje će proširiti hrvatske kapacitete.

"To je šansa ne samo da Hrvatska riješi sva svoja pitanja kada je riječ o opskrbi energentima i diverzifikaciji opskrbnih pravaca, nego da doslovno postane hub za srednju Europu. Godinama govorimo da treba iskoristiti taj strateški položaj, tako da ova promjena napuštanja fosilnih goriva iz Rusije Hrvatskoj daje nevjerojatno veliku šansu da bude nezaobilazna na energetskoj karti Europe", poručio je.