Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 31. 5. 2022.

Hrvatska koristi trenutak da preuzme važnu regionalnu energetsku

Premijer Andrej Plenković izjavio je da Hrvatska zahvaljujući svojemu geografskom položaju i postojećoj infrastrukturi u koju će se ulagati domaćim i europskim sredstvima može postati regionalno energetsko čvorište

Predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije nakon izvanrednog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, koje je, kako je rekao, bilo posvećeno temama energetike, sigurnosti, hrane, obrane i Ukrajini.

Premijer je izvijestio da je glavna tema bila usuglašavanje šestog paketa sankcija članica Europske unije protiv Rusije.

"Usuglasili smo se o paketu koji je cjelovit i koji je još jednom pokazao jedinstvo Europske unije uz osjetljivost prema onim zemljama koje nemaju mora i ovise isključivo o nabavi određenih energenata iz Rusije", dodao je.

Plenković je pojasnio da je dogovoreno da režim uvoza naftnih derivata do kraja ove godine bude postojeći za sve, a ovaj režim stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Europska unija pokazala je jedinstvo u potpori Ukrajini

Rekao je i da će na liste o restriktivnim mjerama biti uvršteno još nekoliko osoba, dodavši da je Sber banka uključena u tzv. deswiftiranje. "Tu su mjere i protiv nekoliko ruskih medijskih kuća koje se na europskom području bave propagandnim aktivnostima i dezinformacijama", kazao je Plenković.

Naglasio je ponovno da je Europska unija pokazala jedinstvo i učinila još jedan korak potpore Ukrajini.

Premijer je rekao da se na Europskom vijeću razgovaralo i o ideji da Hrvatska postane svojevrsni regionalni energetski hub, a to uz instrument REPowerEU - što znači investiranje u kritičnu energetsku infrastrukturu, LNG-terminal, Plinacrove plinovode i Janaf-ove naftovode, omogućuje Hrvatskoj da zbog svog geografskog položaja i postojeće infrastrukture u koju će se ulagati i hrvatskim i europskim sredstvima osigura diversifikaciju i sigurnost opskrbe energentima njezinim susjednim državama.

"Na tom tragu možemo biti izrazito zadovoljni jer će kapaciteti i nova ulaganja u povećanje kapaciteta postojećeg LNG-terminala omogućiti Hrvatskoj, ne samo nacionalnu sigurnost opskrbe nego i doprinos čitavom europskom naporu koji se zbiva u kontekstu napuštanja fosilnih goriva koja su desetljećima dolazila iz Rusije," poručio je Plenković.

Rekao je da se na sastanku razgovaralo i o drugim temama koje su u interesu Hrvatske. Dodao je da ovaj tjedan očekujemo važne informacije, prije svega od Europske komisije, kada je riječ o našem postupku pristupanja u europodručje. Najavio je i da će Hrvatsku u četvrtak posjetiti potpredsjednikEuropske komisije Valdis Dombrovskis.

Kazao je i da idu daljnji koraci prema članstvu u Schengenskom prostoru, a bilo je riječi i o izbornom zakonu te pravima Hrvata kao konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini.

Detaljno smo obavijestili Europsku komisiju o kapacitetima Jadranskog naftovoda

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je istaknuo da su Europska komisija i predsjednik Europskog vijeća detaljno izviješteni o kapacitetima Jadranskog naftovoda koji u ovom trenutku bez ikakvih dodatnih modernizacija može prevoziti 11,4 milijuna tona u vrlo povoljnom načinu investiranja.

"Taj se kapacitet na godišnjoj razini može podići do 15,6 milijuna tona što znači da bismo omogućili opskrbu naftom i rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj u sasvim dovoljnim količinama. To je prigoda za JANAF da se u pregovorima pozicionira i na taj način osigura sa svojim tarifama dodatne prihode i svoju stratešku ulogu" rekao je Plenković.

Što se tiče LNG-a, premijer je kazao da su u pripremi ovog Europskog vijeća održali niz sastanaka sa svim ključnim akterima u Hrvatskoj, ministarstvima i kompanijama. Dodao je da postoje planovi da se investira u nadogradnju postojećeg broda, LNG Hrvatska koji je sada u Omišlju, čiji je prvotni kapacitet s 2,6 milijardi kubičnih metara plina nedavno povećan na 2,9 milijardi.

"To se može dodatno podići na 3,5 milijarde, a ugradnjom jednog dijela postrojenja kapacitet bi se mogao podići na čak 6,1 milijardi kubičnih metara plina", rekao je Plenković. Dodao je da bi to bilo dovoljno za Hrvatsku, čije su godišnje potrebe 2,9 milijardi, kao i za susjedne zemlje Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku.

Hrvatska, istaknuo je, ovaj trenutak koristi ne samo za zaštitu nacionalnih interesa nego i za preuzimanje jedne važne regionalne energetske uloge.

Sankcije prema Rusiji su i moralni odabir, treba biti na pravoj strani povijesti

Premijer Plenković se osvrnuo na izjave predsjednika Zorana Milanovića da sankcije protiv Rusije nisu učinkovite.

Rekao je da nije točno da sankcije ne pomažu, dodavši da Rusija zahvaljujući svojim energentima financira ratne operacije u kojima svakodnevno gine veliki broj ukrajinskih vojnika i civila.

Naglasio je da su sankcije i moralni odabiri i da treba biti na pravoj strani povijesti i prava. "Vlada to jest, ja to jesam, a je li to gospodin kojeg ste citirali u vašem pitanju neka se zapita hrvatska javnost", kazao je Plenković.

Mi, naglasio je, vodimo politiku u interesu Hrvatske i u interesu pravde, pravičnosti i solidarnosti.

"A ako on vodi politiku koja bi kada se sve rezimira trebala ići na ruke ruskom agresoru, neka to objašnjava građanima, mi to ne vodimo. Nažalost, to se zbiva već mjesecima i to više nije slučajnost, to je velika šteta i sramota za Hrvatsku", kazao je Plenković.

Premijer je novinarima komentirao i ocijene predsjednika Milanovića da Hrvatska nije nikakvo energetsko čvorište.

"Čovjek ili ne zna ništa ili je ljubomoran ili govori bez ikakvih argumenta samo da bi ga netko čuo. Negirati stratešku ulogu Hrvatske u našem susjedstvu, sve aktivnosti koje poduzimamo, činjenicu da je LNG-terminal realiziran u našem mandatu, činjenica da će ulaganja u kritičnu infrastrukturu Hrvatskoj dati jedan sasvim drugi položaj može se nazvati ili neinformiranošću, neznanjem ili jalom i ljubomorom. Sve je to ljudski i meni je žao što daje takve izjave", rekao je Plenković.

Poštujemo prava manjina, teze o tome da je Hrvatska etnički čista smiješne su

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na izjavu srpske premijerke Ane Brnabić da je Hrvatska etnički najčišća zemlja Europe, naglasivši da Hrvatska poštuje prava manjina.

Kazao je da su u parlamentarnoj većini pripadnici svih osam nacionalnih manjina i to u oba vladina mandata, dodavši da je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, a prije nje funkciju potpredsjednika Vlade obnašao je Boris Milošević.

"Prisustvo svih predstavnika manjina u različitim segmentima vlasti je kontinuirano i jasno i to govori kakva je naša politika. Politika rješavanja otvorenih pitanja, istine, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih i uključivanja nacionalnih manjina u naše društvo", poručio je Plenković, istaknuvši da su teze o tome da je Hrvatska etnički čista smiješne. Da smo etnički čisti, dodao je, oni ne bi bili ni u Saboru niti bi participirali u vlasti i sudjelovali u izborima.

"Naša politika je politika uključivanja, tolerancije i pomirbe, ali prije svega putem istine. Bez istine teško da možemo ići zdravim koracima naprijed nakon velikosrpske Miloševićeve agresije na Hrvatsku", poručio je premijer.