Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 3. 6. 2022.

Pomoći ćemo Krapinsko-zagorskoj županiji u saniranju šteta

Na početku 122. Vladine sjednice premijer Plenković izrazio je solidarnost s građanima Krapinsko-zagorske županije zbog tuče koja je pogodila to područje i poručio da će Vlada pomoći poljoprivrednicima da se što prije saniraju posljedice nepogode

Premijer je izrazio solidarnost s građanima u Krapinsko-zagorskoj županiji, čije je dijelove jučer poharalo nevrijeme, poručivši da će Vlada učiniti sve što može kako bi se u najkraćem mogućem roku sanirala posljedice te elementarne nepogode, osobito u poljoprivredi. Ministarstvo poljoprivrede, dodao je, financirat će ukupnu obnovu poljoprivrednih potencijala. Takve ekstremne vremenske neprilike još su jedan sznak globalnih klimatskih promjena, naglasio je premijer Plenković,

Važno je da svi pokazujemo poštovanje prema simbolici i značaju državnih praznika

Osvrnuo se potom na Dan državnosti, koji je obilježen 30. svibnja svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu, a tom je prigodom obilježena i 30. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

"Jako je važno da naše mlade generacije budu svjesne temeljnih dana u nastanku suvremene i moderne hrvatske države. Tim trenutkom 30. svibnja pokrenuli su se svi procesi prema hrvatskoj samostalnosti, neovisnosti i stvaranju demokratske i slobodne države kakvu danas imamo, nakon konstituiranja prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora. Od tadašnjeg govora predsjednika Tuđmana u Hrvatskom saboru, u njegovih poznatih deset točaka, napravljen je plan svega onoga što se odvijalo u prva tri desetljeća hrvatske samostalnosti", poručio je premijer Plenković.

Dodao je kako je osobito za mlade generacije važno da svi u Hrvatskoj pokazujemo poštovanje prema državnim praznicima, njihovoj simbolici i značaju i na taj način gajimo poštovanje prema državi i društvu u kojem živimo.

Ovaj su tjedan, kazao je, obilježili i važni događaji na međunarodnom planu.

Europska komisija potvrdila je da Hrvatska ispunjava sve uvjete za uvođenje eura

Nakon prošlogodišnje vijesti u rastu BDP-a u prvom tromjesečju od 7 posto i utvrđivanja da Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža, što svjedoči o odgovornom upravljanju javnim financijama i brojnim poduzetim reformama, stiglo je i izvješće Europske komisije i Europske središnje banke o konvergenciji u kojem je konstatirano da Hrvatska ispunjava sve kriterije za članstvo u europodručju.

Potvrdio je to i izvršni potpredsjednik Europske komisije Dombrovskis svojim jučerašnjim posjetom Zagrebu.

Konačna odluka se očekuje sredinom srpnja, dodao je predsjednik Vlade, a usvajanje eura 1. siječnja 2023.

"Time Hrvatska postaje dio onih zemalja koje imaju drugu najjaču svjetsku valutu. Pridružujemo se onim članicama koje su najotpornije i imaju najsnažnije gospodarstvo, a našim građanima i kompanijama omogućit ćemo i povoljnije uvjete kreditiranja i poslovanja", istaknuo je.

Uvođenje eura, dodao je premijer, imat će utjecaja i na kreditni rejting, a u smisli reputacije na međunarodnim financijskim tržištima Hrvatska će biti bitno bolja i snažnija nego prije.

Istaknuo je da će Hrvatska biti zemlja koja će provesti najkraći period u svojevrsnoj čekaonici – Europskom tečajnom mehanizmu II, jer nijedna druga zemlja srednje i istočne Europe koja je usvajala euro nije provela toliko malo vremena u toj fazi.

Hrvatska može postati energetski hub za susjedne zemlje

Ranije ovoga tjedna održan je i izvanredni sastanak Europskog vijeća, gdje se dogovarala pozicija Europske unije o šestom paketu sankcija protiv Rusije zbog brutalne agresije na Ukrajinu i kršenja međunarodnoga prava.

Taj je paket uključio i zabranu uvoženja nafte, uz određene iznimke za zemlje koje su u poziciji da naftu dobivaju isključivo naftovodima.

Važno je, istaknuo je predsjednik Vlade, da se za Hrvatsku otvaraju velike mogućnosti – osobito kroz povećanje kapaciteta i dodatna ulaganja u LNG terminal na Krku i plinovode Plinacra – da postane energetski hub i kapitalizira svoj geostrateški položaj.

Ista je stvar i s naftom jer Hrvatska može kroz Jadranski naftovod omogućiti dopremanje nafte za rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj.

"Hrvatska svoju poziciju, u ovim novim okolnostima u smislu energetskoga huba, može i treba na najinteligentniji i najkonstruktivniji način pretvoriti u regionalnu poziciju koja je važna i za nas i za nama susjedne zemlje, s obzirom na tektonske promjene kada je riječ o energetskoj arhitekturi i infrastrukturi u Europi", poručio je premijer Plenković.

Osvrnuo se i na najavljeni rast cijena naftnih derivata najavivši da će se u ponedjeljak održati sjednica Vlade na kojoj će se donijeti odluke koje će taj rast ublažiti.

Čvrsta potpora Njemačke hrvatskom članstvu u erozoni i Schengenu

Govoreći o susretu sa saveznim kancelarom Scholzom prije dva dana u Berlinu, ocijenio ga je jako dobrim i konstruktivnim, istaknuvši da Hrvatska i Njemačka jačaju svoje odnose.

Trgovinska razmjena je na više od 6 milijardi eura, gotovo tri milijuna Nijemaca godišnje posjećuje Hrvatsku, dok u Njemačkoj živi oko pola milijuna Hrvata.

"Njemačka nam je važan ekonomski, ali i politički partner i važna je snažna, čvrste i nedvojbena potpora Hrvatskoj i u pogledu članstva u eurozoni i u pogledu članstva u Schengenskom prostoru", dodao je premijer.

Jučerašnjim posjetom Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji premijer Plenković upoznao se i s razvojem brojnih važnih projekata u Slavoniji, kanaliziranim kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, posebno istaknuvši radove na dovršetku koridora Vc.

Na kraju je uime Vlade čestitao kraljici Elizabeti koje je jučer obilježila 70. obljetnicu vladanja u Ujedinjenoj Kraljevini.