Odbit ćemo sve zahtjeve Srbije na temelju neprihvatljivog zakona

Premijer Plenković poručio je da je zakon kojim je Srbija uspostavila tobože univerzalnu nadležnost na teritoriju bivše Jugoslavije apsolutno neprihvatljiv

Otvarajući 124. sjednicu Vlade, premijer se osvrnuo na vijest da je Viši sud u Beogradu jučer potvrdio optužnicu protiv hrvatskih pilota potvrdivši još jednom jasan stav hrvatske Vlade za koju je Zakon kojim je Srbija uspostavila tobože univerzalnu nadležnost na teritoriju bivše Jugoslavije apsolutno neprihvatljiv.

"Sve zamolnice koje će iz Srbije doći temeljem tog Zakona mi ćemo kao Vlada odbiti", dodao je.

Napomenuo je ovom prigodom i da je pitanje suradnje u pogledu sukoba nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina uvršteno i u kontekst pregovora između Srbije i Europske unije, a Hrvatska inzistira na ispunjenju toga mjerila.

Podsjetio je da je 2018. godine uspostavljeno Povjerenstvo za rješavanje pitanja suradnje u predmetima ratnih zločina s ciljem sklapanja bilateralnog međudržavnog ugovora između Hrvatske i Srbije koji bi trajno riješio pitanje nadležnosti za procesuiranje zločina.

Procesuiranje ratnih zločina neovisno je o nacionalnosti žrtve i počinitelja, ali ne u dnevnopolitičke svrhe onih koji odbijaju suradnju

To je povjerenstvo dosad održalo tri sastanka, a unatoč inicijativama Hrvatske za intenziviranjem dijaloga i nastavkom rada, nažalost Srbija nije pokazala daljnji interes za suradnju o ovoj temi, rekao je premijer Plenković.

Istaknuo je da Hrvatska ima mehanizme kojima će zaštititi hrvatske vojne pilote – kao što je to napravila i prošle godine i zaštitila hrvatske generale i zapovjednike kada je tužiteljstvo Bosne i Hercegovine prošloga ljeta uputilo zamolnicu za preuzimanje kaznenog progona u vezi s vojno-redarstvenom operacijom Bljesak.

"Procesuiranju ratnih zločina, da – i to neovisno o nacionalnosti žrtve i počinitelja – ali ne u dnevnopolitičke svrhe, ne na temelju ovakvog Zakona i ne od strane onih koji odbijaju svaki oblik suradnje o ovoj temi. To je poruka Srbiji koja se još uvijek nije suočila sa svojom odgovornošću u vezi ratova na prostoru bivše Jugoslavije i, naravno, u tom kontekstu agresije velikosrpskog Miloševićevog režima", poručio je premijer Plenković.

Ovo, dodao je, nije politika suradnje i rješavanja problema, već provokacija.

Vlada je, istaknuo je, razgovarala s hrvatskim pilotima, i stvari su čvrste i jasne i takve će i ostati.

Sankcije SAD-a protiv Marinka Čavare pogrešna su i neutemeljena politička odluka i poruka

Što se tiče sankcija ministarstva financija SAD-a protiv Marinka Čavare, predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, premijer Plenković istaknuo je da je prvi koji je reagirao i usprotivio se takvoj odluci nakon što je ta vijest stigla bio ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman.

"Izrazili smo neslaganje i stav da je riječ o pogrešnoj i neutemeljenoj političkoj odluci i političkoj poruci prema legitimnom predstavniku hrvatskoga naroda i to još čelniku Federacije Bosne i Hercegovine", kazao je.

Dodao je da se, između ostaloga, dovodi u pitanje i sam smisao takve odluke s obzirom da Marinko Čavara nema imovine ni računa u SAD-u.

I hrvatska Vlada i hrvatske političke stranke u BiH trude se pojasniti problem koji postoji u pogledu izbornoga inženjeringa u BiH i nemogućnosti da Hrvati budu legitimno zastupljeni u predstavničkim tijelima Bosne i Hercegovine.

Neovisno o tome, istaknuo je premijer Plenković, Sjedinjene Američke Države su partner Hrvatske i zemlja s kojom se razvijaju dobri i kvalitetni odnosi. Međutim, dodao je, postoje situacije u kojima imamo različite stavove, a ovo je jedna od njih.

Dobrim je ocijenio što je američki State Department jučer jasno kazao da je Bosna i Hercegovina država koja ima dva entiteta i tri konstitutivna naroda, a vjeruje da će se i ovo pitanje razjasniti.

Poseban naglasak na održivosti mirovinskog sustava i adekvatnosti mirovinag>

Od drugih tema izdvojio je telefonsku sjednicu Vlade održanu ranije ovoga tjedna na kojoj je Vlada ponovo smanjila trošarine na benzin za dodatnih 40 lipa po litri, što ukupno iznosi 80 lipa manje trošarina na benzin.

Smanjene su i trošarine na dizelsko gorivo, za dodatnih 20 lipa, što je ukupno 40 lipa manje.

Time je potrošačima po 50-litrenom spremniku goriva za benzin ušteđeno oko 114 kuna, za dizel 136 kuna i za plavi dizel 71 kunu.

Smanjeni su i limiti za marže sa 75 na 65 lipa, a za plavi dizel s 50 na 40 lipa.

"I dalje ćemo pratiti ovu situaciju, koja je posljedica ruske agresije na Ukrajinu, kako bismo našim građanima i našem gospodarstvu izlazili ususret kad je riječ o cijenama goriva", poručio je.

Jutros su u Vladi predstavljene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje idu za tim da korisnicima obiteljskim mirovina omoguće pravedniji izračun mirovina, kao i mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine, uz zadržavanje osobne mirovine.

"Sve je to dio Programa Vlade, gdje smo poseban naglasak stavili na održivost mirovinskog sustava i adekvatnost mirovina", istaknuo je i dodao da se ovim izmjenama radi veliki iskorak, budući da dosadašnji propisi nisu dozvoljavali istovremeno korištenje osobne i obiteljske mirovine.

Ujedno se ovim izmjenama podižu i najniže mirovine, dodao je predsjednik Vlade.

"Riječ je o obuhvatu od oko 300 tisuća naših umirovljenika koji će na ovaj način dobiti veći prihod od svoje mirovine. Predvidjeli smo za to, u idućoj proračunskoj godini, milijardu i sto milijuna kuna", naveo je premijer Plenković.

Za ublažavanje šteta od tuče u šest županija ukupno 54 milijuna kuna

Tuča je krajem prošlog i početkom ovog mjeseca pogodila područja Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, a prema Vladinoj odluci pomoć će im biti raspodijeljena proporcionalno udjelu šteta pojedine županije u ukupno nastalim štetama, sukladno podacima o nastalim štetama u poljoprivredi, nerazvrstanim cestama, gospodarstvu, ostaloj komunalnoj i društvenoj infrastrukturi te stambenoj imovini.

Novac će biti doznačen izravno na račune županija, objasnila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknuvši da je cilj ove odluke zadržavanje i nastavak planiranja poljoprivredne proizvodnje i drugi gospodarskih djelatnosti te olakšavanje početka normalizacije životnih uvjeta na područjima stradalima od tuče.

"Spomenuti iznos od 54 milijuna kuna raspodijelit će se za štete u poljoprivredi u vrijednosti od 25 milijuna kuna, za štete na nerazvrstanim cestama pet milijuna kuna, za štete u gospodarstvu 6 milijuna kuna, a s preostalih 18 milijuna kuna iz proračunske rezerve Ministarstvo financija financirati će štete na komunalnoj i društvenoj infrastrukturi i stambenim objektima", navela je ministrica.

Vlada je zadužila županije da u suradnji s resornim ministarstvima izradi Programe potpore male vrijednosti za ublažavanje i djelomično uklanjaju posljedica tuče te utvrde kriterije za dodjelu sredstava pomoći, kao i konačan popis oštećenika s pripadajućim iznosima pomoći te osiguraju uvjete za ispravnu provedbu nadzora i namjensko trošenje sredstava.

Ovom odlukom, dodala je Vučković, omogućit će se financijska potpora poljoprivrednim proizvođačima zbog izgubljenog prihoda, zadržavanja i osnaživanja poljoprivredne proizvodnje, sanacija nerazvrstanih cesta, financijska potpora poduzetnicima u drugim sektorima gospodarstva i financijska nadoknada štete na komunalnoj društvenoj infrastrukturi i stambenoj imovini.

Na području Banovine ugovoreni su radovi u iznosu od preko 850 milijuna kuna

Potpredsjednik Vlade Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres te je kazao da je u procesu obnove obiteljskih kuća na Banovini projektantima dodijeljeno 7389 obiteljskih kuća, a izrađen je 3981 elaborat nužan za obnovu.

''Organiziranom nekonstrukcijskom obnovom obnovljeno je 2699 obiteljskih kuća, a na današnji dan radi se na njih 770. U procesu samoobnove obnovljeno je 887 obiteljskih kuća, a Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine izdalo je rješenja za povrat sredstava nakon provedenog procesa samoobnove u iznosu od 5,31 milijun kuna. Do sada je sveukupno obnovljeno 3586 obiteljskih kuća'', rekao je Medved.

Što se tiče aktivnosti u procesu izgradnje zamjenskih kuća, s izvođačima radova ugovorena je izgradnja njih 312. Potpisani su ugovori s pet tvrtki za izvođenje radova izgradnje prvih 16 višestambenih zgrada, ukupne vrijednosti 237 milijuna kuna.

Sveukupno je do sada na području Banovine ugovoreno radova u iznosu više od 850 milijuna kuna, dok je u procesu raspisanih javnih poziva 250 milijuna kuna.

Drugostupanjski sud moći će samo jednom ukinuti presudu prvostupanjskog suda

Državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave Josip Salapić predstavio je izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o Vladi Republike Hrvatske.

Naglasio je da su Zakon o parničnom postupku i Zakon o kaznenom postupku jedni od najvažnijih procesnih zakona te je cilj ovih izmjena i dopuna pojednostaviti, ubrzati i modernizirati parnične i kaznene postupke.

Drugostupanjski žalbeni sud ubuduće će samo jednom moći ukinuti presudu i vratiti predmet prvostupanjskome sudu na ponovno postupanje s preciznim uputama koje činjenice trebaju razmatrati, predlaže Vlada konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku.

Prijedlog izmjena Vlada je s današnje sjednice uputila u drugo saborsko čitanje, a državni tajnik Salapić tu promjenu istaknuo je kao ključnu i veliku promjenu u zakonu, za koju Ministarstvo smatra da će itekako ubrzati kazneni postupak.

"Ako drugostupanjski sud ponovno primi isti predmet, više ga neće moći vratiti na prvi stupanj, nego će taj predmet morati završiti presudom na tom drugom stupnju. Isto tako, kroz jasne, precizirane uvjete, taj sud zbog rokova postupanja neće odugovlačiti postupak nego će samo razmatrati one činjenice koje je kao uputu dao prvostupanjskom sudu da ih treba posebno razmotriti", objasnio je.

U Sabor je Vlada putila i konačne prijedloge izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku kojima se, uz ostalo, preciziraju rokovi za završetak postupka te Zakona o Vladi Republike Hrvatske kojima se predviđa ukidanje imuniteta članovima Vlade ako se radi o koruptivnom djelu za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.

Croatia Airlines i Trade Air obavljat će domaći linijski zračni prijevoz do 2026.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je da će Croatia Airlines i Trade Air potpisati ugovor s državom za obavljanje domaćeg linijskog zračnog prijevoza u razdoblju od 4. srpnja 2022. do 28. ožujka 2026. godine.

Vlada je, naime, usvojila izmjenu odluke o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza za razdoblje od 31. listopada 2021. do 25. listopada 2025., a tom je izmjenom promijenjeno razdoblje u kojem će se uspostaviti obveza obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza te je novi rok od 4. srpanja 2022. do 28. ožujka 2026. godine.

Butković je podsjetio da je Vlada na sjednici održanoj 20. travnja 2020. donijela odluku o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza, a ta je odluka izmijenjena u travnju prošle godine. Tom se odlukom osigurava kontinuitet prometne povezanosti i neprekinutost obavljanja redovnog zračnog linijskog prijevoza, koji je od značaja za gospodarski i društveni razvoj regija unutar RH, a novom se odlukom mijenja njeno vremensko razdoblje.

Ministar je podsjetio i da je Europska komisija 25. listopada 2021. u službenom listu EU objavila poziv na javni natječaj za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga za sve linije, a tijekom provedbe javnog natječaja resorno ministarstvo komuniciralo s nizom zainteresiranih zračnih prijevoznika.

U propisanom roku zaprimljene su dvije službene ponude od hrvatskih zračnih prijevoznika - Croatia Airlinesa i Trade Aira, s kojima će biti i sklopljeni ugovori, zaključio je ministar.

Vlada je na današnjoj sjednici donijela i program potpore za zbrinjavanje napuštenih, izgubljenih ili privremeno oduzetih domaćih životinja za 2022. godinu, za što je u državnom proračunu na stavkama Ministarstva poljoprivrede osigurano tri milijuna kuna.

Također je prihvaćen Nacrt Solunske deklaracije koja će biti usvojena na sutrašnjem sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (South East European Cooperation Process - SEECP) u Solunu, na kojem će sudjelovati i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

Deklaracijom se izražava potpora europskoj perspektivi država jugoistočne Europe. Ističe se važnost poticanja društveno-gospodarske transformacije država u regiji koje teže integraciji u Europsku uniju, poštivanja temeljnih sloboda i demokratskih vrijednosti, vladavine prava i ljudskih prava, te jačanja suradnje u području obrazovanja.

Naglašava se prioritetna važnost jačanja energetske sigurnosti jugoistočne Europe; ističe se potreba intenziviranja suradnje u području sigurnosti, uključujući suradnje u suzbijanju organiziranog kriminala, financiranja terorizma, krijumčarenja oružja i droge, trgovine ljudima, ilegalnih migracija i dr.

Doneseno je o nekoliko odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora i imenovanju pregovaračkih odbora Vlade Republike Hrvatske: za zaposlenike u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama, za djelatnost socijalne skrb te za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna.

Vlada je također izmijenila i dopunila Odluku o provedbi programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina čime su za iste osigurana dodatna sredstava. U odnosu na dosadašnje stanje novom su odlukom na pozicijama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kumulativno povećana sredstva u iznosu od 34 milijuna kuna.

Ministarstvu obrane Vlada je dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2023. i 2024. godini za nabavu raketa Hydra za helikoptere OH-58D Kiowa Warrior.

Hrvatskome saboru upućena su mišljenja na prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, čiji je predlagatelj Klub zastupnika Mosta, te na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije podnijelo je Izvješće o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2021. godine, a Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka.

Vlada je na svojoj sjednici također prihvatila pokroviteljstva nad 56. međunarodnom smotrom folklora "Đakovački vezovi" i 14. dodjelom nagrada "Zlatna bilanca".