Projekt Slavonija, Baranja i Srijem daje rezultate koji su se dugo čekali
Nakon svečane sjednice osječkoga Gradskog vijeća premijer Plenković izjavio je da u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem nema sektora ni domene u kojima Vlada nije pridonijela njegovoj provedbi
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu Dana Grada Osijeka. Čestitavši svim Osječankama i Osječanima Dan njihova grada, izrazio je veliko zadovoljstvo realizacijom 25 kilometara punog profila autocestie koridora Vc od Osijeka do Belog Manastira, koji povezuje Budimpeštu s Pločama.
Riječ je, istaknuo je, o iznimnim ulaganjima na važnom europskom koridoru i najavio da će se do kraja 2024. godine realizirati i pet preostalih kilometara. "Kroz provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem učinili smo one važne iskorake koji su se dugo čekali. Nema sektora ni domene gdje nije bilo potpore hrvatske Vlade i zajedničkog angažmana radi korištenja europskih sredstava i time unapređenja kvalitete života ovdje na istoku Hrvatske", poručio je.
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković se osvrnuo na neformalni susret lidera Europske pučke stranke u kojemu će sudjelovati večeras i sutra u Ateni. Raspravljat će se, najavio je, o pripremi za europske parlamentarne izbore 2024. godine
Europska unija, istaknuo je premijer, prošla je kroz niz kriza u posljednje vrijeme. "Uvijek smo tražili zajedničke odgovore na izazove koji su pred nama, pa mislim da je dobro što povremeno održavamo takve konzultacije", kazao je i dodao da je povoljno što će se to dogoditi uoči sastanka Europskog vijeća za dva tjedna.
Argumenti za pomoć Ukrajini jasni su i dosljedni, oporbi su otvorena vrata
Na pitanje novinara premijer se još jednom osvrnuo na odluku o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Rekao je da su argumenti što ihje iznijela parlamentarna većina u saborskoj raspravi jasni, čisti, samorazumljivi i utemeljeni na pravu, logici i dosljednoj podršci Ukrajini. Oporbenim strankama pruža se prilika da se priključe inicijativi koja je konstanta hrvatske vanjske politike, te nije jasno zašto bi to za njih moglo biti problematično.
"To s pisanjem pisama otklonio sam prije dva dana, to je nepotrebna debata. U svim dosadašnjim situacijama pisao ih je ministar obrane. Jednom čak zamjenik ministra, i to u vrijeme Milanovićeve Vlade. Dakle, totalno promašena tema, to neka zaborave. Procedura je ispoštovana i tu se neće mijenjati ništa", odgovorio je na pitanje je li spreman ponovno uputiti dopis predsjedniku Republike, kako što to predlaže Klub socijaldemokrata.
U pogledu na sadržaj Misije naglasio je da se ona zove "EU Military Assistance Mission", istaknuvši riječ "military", a već dulje vrijeme postoji i civilna misija EUAM. Što se tiče ideja o tome što bi se sve moglo poduzeti, premijer je izrazio spremnost da razmotri korisne inicijative, ali je istaknuo da je u biti o tome odlučeno na razini Europske unije.
Pomovno je naglasio da ukupan tehnički angažman nije smislio civilni dio MORH-a, politika ili HDZ, nego Glavni stožer Oružanih snaga, dakle vojnici koji najbolje znaju kakvu obuku mogu ponuditi u takvoj misiji. Oporbenim je zastupnicima poručio da su im "vrata otvorena te se mogu pridružiti".
Regulirali smo rad nedjeljom, pripremamo i novi cjeloviti Zakon o radu
Upitan zašto vjeruje da će Ustavni sud potvrditi novu regulaciju rada nedjeljom, s obzirom na to da je to dosad više puta odbio, premijer je odgovorio da su se izmjene Zakona o trgovini dugo pripremale.
"Uzeli smo u obzir sve elemente, razumjeli koliko je važno pronaći ravnotežu između privatnog i poslovnog života, koliko je važno dati impuls za jačanje obitelji i okupljanje nedjeljom, koja je važan dan u našoj kulturi i tradiciji. Zato smo odlučili, misleći osobito na trgovinu, regulirati taj rad s maksimalno 16 nedjelja, uz nekoliko razboritih iznimaka ", poručio je istaknuvši da je važno ispuniti obećanje iz izbornog programa "Sigurna Hrvatska". Izjavio je da se, uz te izmjene, radi i na cjelovitom novom Zakonu o radu.
Za izgradnju nacionalnog stadiona potrebna je suradnja države, grada, kluba, sponzora, FIFA-e i UEFA-e
U kontekstu uspjeha Vatrenih na Svjetskom nogometnom prvenstvu premijer Plenković se također osvrnuo na izgradnju nacionalnog stadiona. Pojasnio je da Vlada želi da to bude partnerski koncept koji se ne odnosi samo na Zagreb, nego na ulaganja u svu sportsku infrastrukturu.
Zakon o sportu, dodao je, odbio je ogromnu potporu u Hrvatskom saboru, što stvara pravni temelj za izgradnju nacionalnog stadiona. U projekcijama za 2024. i 2025. Vlada je u proračunu za to naznačila inicijalna sredstva.
"Međutim, u takav projekt treba uključiti i lokalnu sredinu o kojoj se radi, bio to Zagreb, Split ili neki drugi grad, treba uključiti klub o kojem se radi, treba nastaviti ovaj odlični dijalog i suradnju s FIFA-om i s UEFA-om, jer su i oni spremni iz svojih sredstava pomoći izgradnji nogometne infrastrukture u Hrvatskoj, a mogu se naravno uključiti i sponzori", pojasnio je premijer Plenković. Vrlo je važno imati na umu, dodao je, da to mora biti suradnja između države, grada, kluba, sponzora FIFA-e i UEFA-e, i to je ideja cijeloga koncepta na kojem će se raditi.
Goleme koristi za Hrvatsku od ulaska u Schengen i europodručje
Osvrnuo se nadalje na najavu prosvjeda udruge Sjena zbog Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnim asistentima. Podsjetio je da je jučer održan sastanak VLADINA Povjerenstva za osobe s invaliditetom.
"S predstavnicima Udruge Sjena dogovorio sam da se naknada s 2.300 poveća na 4.150 kuna, što spada u Zakon o rodiljnim i roditeljskim naknadama. Nositelj toga je Državni ured za demografiju i mlade, a Vlada će to pitanje raspraviti idući tjedan te će zakon biti usvojen u Saboru i stupiti na snagu 1. siječnja 2023.", pojasnio je.
Što se tiče Zakona o osobnoj asistenciji, on je jučer pušten u javnu raspravu. Zamišljeno je da se u Saboru usvoji do 1. srpnja, a Zakon o inkluzivnom dodatku, koji treba objediniti sve naknade, što ga čini vrlo složenim, bit će dovršen iduće godine i donesen 1. siječnja 2024.
Upitan hoće li Vlada produžiti mjeru zamrzavanja cijena određenih namirnica koja uskoro istječe, premijer je odgovorio da će se razmotriti dosadašnji efekti mjere.
Na pitanje postoje li prognoze o tome koliko će Hrvatskoj koristiti ulazak u schengenski prostor premijer je ustvrdio da će one biti goleme.
"Ako nema zapreka pri ulasku u zemlju, ako nema čekanja na granicama, onda možete zamisliti koliko se smanjuju troškovi autoprijevoznika i turista, koliko je lakši protok ljudi i roba. Prema tome, sa Schengenom, kao i sa članstvom u europodručju, Hrvatska zadobiva nove kvalitete i nove uštede te tako u potpunosti postajemo dio unutarnjeg europskog tržišta, to smo cijelo vrijeme i htjeli."
