U potpunosti ćemo iskoristiti sredstva za obnovu iz Fonda solidarnosti

Sredstva namijenjena ublažavanju posljedivca potresa na sisačkom području utrošena su u potpunosti sredinom svibnja, dok će sredstva za sanaciju posljedica zagrebačkog potresa biti utrošena do kraja lipnja ove godine

Otvarajući današnju, 220. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Što se tiče iskorištavanja sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za proces obnove, iz kojeg je ukupno na raspolaganju milijardu i tri milijuna eura, premijer je izvijestio da je u potpunosti apsorbirano 319 milijuna eura za petrinjski potres u roku od 18 mjeseci. Danas smo, dodao je, na 367 milijuna eura kada je riječ o Petrinji.

Temeljem sekundarnih šteta koje je na zagrebačkom području učinio petrinjski potres rok za iskorištavanje tih sredstava produljen je za godinu dana, a istječe 30. lipnja. Trenutno je iskorišteno 602 milijuna eura od 683, kazao je premijer.

To znači, dodao je, da je od milijardu i tri milijuna dosad iskorišteno 969 milijuna eura.

"Politička poruka ovoga što govorim je da ćemo u potpunosti iskoristiti sredstva iz Fonda solidarnosti", istaknuo je i najavio da će se u ponedjeljak na tu temu održati posebna sjednica Vlade.

Nova porezna reforma na tragu Vladine politike poreznog rasterećenja

Osvrnuo se potom i na temu porezne reforme koja je javnosti predstavljena jučer i istaknuo kako smatra da će ona biti vrlo korisna u pogledu rasta plaća građana, posebno onih koji imaju najniže plaće.

"Sve je to na tragu naše politike poreznoga rasterećenja", poručio je podsjetivši da je Vlada u prethodnim krugovima poreznih izmjena građane i gospodarstvo rasteretila za oko 1,3 milijarde eura.

Podsjetio je da se ovo rasterećenje donosi u fazi usporavanja globalne ekonomije, rekavši da Vlada procjenjuje manji rast gospodarstva u odnosu na prethodne dvije godine – od 2,2%, nakon rebalansa očekuje se deficit proračuna od 0,7%, ali očekuje se i smanjenje stope inflacije na 6,6% te daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 62,6% do kraja ove godine.

"U tom kontekstu, vodeći računa o partnerstvu i dijalogu koji vodimo s jedinicama lokalne i područne samouprave, krenuli smo u proces daljnje fiskalne decentralizacije i veće autonomije u pogledu porezne politike", istaknuo je predsjednik Vlade.

Pojasnio je da se to ne odnosi samo na prihodovnu stranu, podsjetivši da su jedinice lokalne samouprave u potpunosti korisnici svih prihoda od poreza na dohodak i prireza, nego im je ovim izmjenama dana mogućnost da i svojim odlukama pridonesu rastu plaća građana.

Povećane prihode od 2017. godine ilustrirao je podatkom za najveća četiri grada – u Zagrebu su rasli za 39%, u Splitu za 58%, u Rijeci za 32% te u Osijeku za 57%.

Modifikacije izbornih jedinica napravljene na najrazumniji i najokretniji način

Što se tiče proljetnog paketa Europske komisije, u kontekstu Europskog semestra, premijer Plenković izvijestio je o ocjenama Europske komisije prema kojima Hrvatska vodi odgovornu fiskalnu politiku, ispunila je kriterij deficita i duga, nakon svih globalnih kriza nema ni proračunske ni makroekonomske neravnoteže, treba očuvati investicijsku aktivnost kroz provedbu Plana oporavka i otpornosti i Višegodišnji financijski okvir te nastaviti politiku energetske i zelene tranzicije i digitalne transformacije.

Prije nekoliko dana održana je i velika konferencija o Europskom stabilizacijskom mehanizmu, a premijer je istaknuo da je taj mehanizam velika sigurnosna mreža za Hrvatsku i druge članice europodručja koja jamči stabilnost, gospodarski rast i sprječavanje većih udara na ekonomski i financijski sustav.

Uoči današnje sjednice Vlade predstavljen je prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama.

"Riječ je o modifikaciji postojećeg sustava od 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika. Za razliku od znatnih odstupanja u smislu broja birača po pojedinoj izbornoj jedinici, novi sustav omogućuje da su odstupanja unutar 2,13 i 2,20%", naveo je premijer Plenković.

Pritom je 14 županija ostalo u potpunosti u svojoj izbornoj jedinici, grad Zagreb, koji zbog svoje veličine mora biti u više izbornih jedinica, je umjesto na četiri podijeljen na tri, dok niti jedan drugi grad ili općina nije podijeljen u različite izborne jedinice.

"Napravljene su modifikacije na najrazumniji, najkorektniji i najkoherentniji način, s obzirom na geografsku i demografsku strukturu Hrvatske", poručio je.

Naglasio je da 78% birača ostaje u istim izbornim jedinicama kao i ranije, dok se modifikacija odnosi samo na 22%.

Od ostalih tema izdvojio je posvećenje Makedonske pravoslavne crkve u Zagrebu, čiju je izgradnju Vlada i financijski podržala te tako još jednom manifestirala svoju snažnu politiku poštivanja nacionalnih manjina te njihovog identiteta, kulture i vjere.

U ponedjeljak je održana telefonska sjednica Vlade na kojoj su utvrđene najviše maloprodajne cijene naftnih derivata, koje su praktički bez izmjena, a premijer je podsjetio da bi, da nema mjera Vlade, bile skuplje oko 20 cenata po litri.

Velika ulaganja u brojne projekte zaštite od štetnih djelovanja voda

Zahvalio je još jednom svim službama koje su spriječile veće posljedice nakon vodnih valova i poplava proteklih dana.

Pritom je naveo podatak da je od 2016. godine realizirano 104 projekta zaštite od štetnih djelovanja voda, u tijeku ih je još 43, a do 2030. se planira još 141 projekt.

Riječ je, pojasnio je, o izgradnji regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, odnosno nasipa, obaloutvrda, umjetnih korita, retencija, brana, odvoda i kanala.

"Od 2016. uloženo je više od 261 milijun eura, ove godine se planira uložiti još 80 milijuna eura, a ukupno je od početka našeg mandata izgrađeno više od 227 kilometara nasipa i zidova, 14 kilometara obaloutvrda, a uređeno je 30 kilometara vodotokova", istaknuo je predsjednik Vlade. Planira se izgraditi i rekonstruirati dodatnih 75 kilometara nasipa i zidova, dodao je.

S današnje sjednice Vlade izdvojio je Plan protuminskog djelovanja za 2023. godinu, istaknuvši da je ambicija i cilj Vlade u potpunosti okončati proces razminiranja do Uskrsa 2026. godine.

Na kraju je najavio da će se nakon sjednice Vlade potpisati sporazum s predstavnicima Međimurske županije i grada Čakovca u vezi izgradnje regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra vrijednog 16,5 milijuna eura, od kojih će Vlada osigurati 11,6 milijuna eura.