Hrvatski dom bit će mjesto okupljanja i suradnje hrvatske zajednice u Srbiji
Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je u Srbiju povodom svečanog otvorenja Hrvatskog doma – Matice u Subotici te se među ostalima sastao s predsjednicom Vlade Republike Srbije Anom Brnabić
Premijer s hrvatskom zajednicom u Srijemskoj Mitrovici
Posjet Srbiji premijer Plenković je započeo u Srijemskoj Mitrovici, gdje je posjetio Katedralu Sv. Dimitrija i sastao se sa srijemskim biskupom koadjutorom, mons. Fabijanom Svalinom.
"Drago mi je što susresti se s hrvatskom zajednicom u Srijemskoj Mitrovici, srijemskim biskupom koadjutorom mons. Svalinom i predstavnicima župe Sv. Dimitrija. Hvala vam što skrbite o očuvanju hrvatskog identiteta i kulture", poručio je premijer na Twitteru, dodavši da hrvatska Vlada pruža snažnu podršku Hrvatima u Srbiji.
Biskup Svalina ocijenio je posjet premijera Plenkovića Srijemskoj Mitrovici povijesnim događajem. "Na to smo kao predstavnici hrvatske zajednice ponosni i zahvalni. Upoznali smo premijera s određenim dobrobitima, ali i s određenim poteškoćama kojih nije mali broj", kazao je Svalina te izrazio nadu da će ovaj posjet pridonijeti rješavanju nekih pitanja koja su prepoznatljiva i vidljiva u Srijemskoj biskupiji.
Otvoren Hrvatski dom – Matica u Subotici
Predsjednik Vlade Plenković održao je u Hrvatskom domu Matica u Subotici radni sastanak s predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić, predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislavom Žigmanovom i predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji. "U snažnom partnerstvu realiziramo brojne projekte koji pridonose boljem položaju Hrvata u Srbiji", objavio je Plenković na Twitteru.
Premijer se potom sastao s predsjednicom Vlade Republike Srbije Anom Brnabić, s kojom je otvorio Hrvatski dom u Subotici, koji će biti sjedište Hrvatskoga nacionalnog vijeća, Novinsko-izdavačke ustanove "Hrvatska riječ" i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Taj projekt u potpunosti je financirala hrvatska Vlada s 1,9 milijuna eura.
Manjine – predvodnice suradnje
U govoru na otvaranju Hrvatskog doma predsjednik Vlade istaknuo je važnost toga što su obje vlade prepoznale značaj suradnje između hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj, dodavši da je ta suradnja donijela svježinu pokušajima unapređenja odnosa dviju zemalja. "Dvije manjine daju poticaj da suradnja na razini država bude bolja nego što je bila", rekao je Plenković.
Premijer je zahvalio čelniku DSHV-a Tomislavu Žigmanovu, koji je pridonio vidljivosti Hrvata u Srbiji. Poručio je da je njegovo imenovanje ministrom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u vladi Srbije važan korak u bilateralnim odnosima dviju zemalja, kao i djelovanje Anje Šimprage, potpredsjednice Vlade iz redova srpske manjine. "Mislim da su takvi politički odvažni potezi ključni i za bolji položaj Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, kao i svih drugih manjina", naglasio je Plenković.
Položaj hrvatske manjine u Srbiji od posebnog je interesa za hrvatsku vladu
U izjavi medijima, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković naglasio je da je Vladi Republike Hrvatske, njezinim resorima te Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske jedna od temeljnih ustavnih zadaća da podržavaju Hrvate koji žive izvan domovine.
"Naša briga za hrvatske manjine u susjednim zemljama je stalna, kontinuirana, i provodi se kroz aktivnosti niza resora i politika Vlade", kazao je Plenković.
Rekao je da Vlada želi ojačati položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda, ali i svih drugih Hrvata koji žive diljem Europe i drugih kontinenata. Premijer je istaknuo da je položaj hrvatske manjine u Srbiji od posebnog interesa za hrvatsku Vladu i državu.
Kazao je da su odnosi Hrvatske i Srbije opterećeni rezidualnim pitanjima iz doba Miloševićeve agresije na Hrvatsku, dodavši da rane iz recentne prošlosti na određen način omeđuju dinamiku i brzinu odnosa dviju zemalja.
Premijer je kazao da njegov prvi posjet Srbiji, Vojvodini i Subotici, uz otvaranje Hrvatskog doma, nosi više simboličkih poruka.
Izdvojio je snažnu podršku Jasni Vojnić i njezinim suradnicima, koji su u fascinantno kratkom roku od dvije godine pokrenuli i dovršili projekt Hrvatskog doma u Subotici, koji će biti mjesto okupljanja, suradnje i pokretanja brojnih konkretnih projekata.
Premijer je također istaknuo nazočnost velikog broja važnih političkih i društvenih aktera iz Hrvatske, što pokazuje koliko je razgranata suradnja Hrvatskog nacionalnog vijeća s Vladom, županijama, gradovima i obrazovnim institucijama. Najavio je nastavak široke, snažne i kontinuirane potpore u budućnosti.
Unapređenje odnosa Hrvatske i Srbije
Izdvojio je nadalje unapređenje odnosa Hrvatske i Srbije, kazavši da je s premijerkom Anom Brnabić razgovarao o svim temama koje opterećuju odnose dviju zemalja niz godina, od pitanja granice, procesuiranja ratnih zločina, informacija o nestalima u Domovinskom ratu do pitanja ratnih šteta i povrata kulturnih dobara.
Nakon što je Hrvatska imenovala koordinatora, državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Franu Matušića, Plenković je rekao da je dogovoreno da Srbija imenuje svojeg koordinatora, te će oni nastaviti rad na svim tim pitanjima kako bi se pripremila rješenja za više političke razine.
Dvoje premijera razgovaralo je također o unapređenju gospodarske razmjene. "Danas smo na 2,7 milijardi eura razmjene između Hrvatske i Srbije. Smatramo da razmjena može i treba biti veća s obzirom na veličinu naših zemalja i snagu naših gospodarstava", poručio je Plenković. Istaknuo je ujedno nastavak suradnje na području prometa i infrastrukture.
Bilo je također riječi o europskom kontekstu te o stabilnosti jugoistoka Europe, situaciji na Kosovu, stabilnosti regije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i europskom putu Srbije.
"Hrvatska, koja obilježava prvih deset godina članstva u Uniji, svojim iskustvom, položajem i utjecajem na razini Europske unije može biti važan akter kako bi se ubrzali reformski procesi u Srbiji i uopće dinamizirao proces proširenja Unije", naglasio je premijer.
Zahvalio je predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji koji međusobnom dinamikom odnosa i strukturiranim memorandumom koji je potpisan daju važan impuls daljnjem ubrzanju na političkoj razini.
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je kazao da je proteklih godina dinamika odnosa između Hrvatske i Srbije varirala i podsjetio na toi da se prije nekoliko mjeseci susreo s predsjednicom srbijanske Vlade Anom Brnabić u Zagrebu, kamo je doputovala na poziv Srpskog narodnog vijeća. Također se susreo s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, a sudjelovali su i u sastanku na vrhu Europske političke zajednice u moldovskom Kišnjevu.
"Smatramo da se polako stvara ozračje da počnemo rješavat konkretna pitanja koja nas dugo godina opterećuju, a isto tako da unaprijedimo pitanja koja su relativno jednostavna, a mogu pridonijeti kvalitetnijim odnosima dviju zemalja na dobrobit gospodarstva i svih naših građana", rekao je Plenković.
Naglasio je da je potrebno mnogo dana, sati, stručnjaka, resora i dobre volje da se naprave koraci naprijed u odnosima Hrvatske i Srbije. "Međutim, ovakvi trenuci, poput izgradnje Hrvatskog doma u Subotici, što je veleban događaj za Hrvate u Srbiji, zasigurno je dio mozaika unaprijeđena odnosa", poručio je.
Kontinuirano tražimo podatke o nestalima, to je trajna zadaća hrvatske vlade
Upitan o izjavi premijerke Brnabić da ne postoji nijedan zahtjev s hrvatske strane u vezi s nestalima na koji Srbija nije odgovorila, premijer je podsjetio da postoji 1807 ljudi koji se još uvijek smatraju nestalima iz vremena Domovinskog rata.
"Dio njih su Hrvati, dio njih su Srbi, to isto treba kazati. Mi nažalost nemamo podatke o mnogima, jer da ih imamo, onda bsmoi ih vjerojatno sve negdje pronašli, kao što se to događa u nizu identifikacija u našem mandatu", rekao je Plenković.
Dodao je da su on i potpredsjednik Vlade Medved često u kontaktu s obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.
"Ta trajna zadaća ostaje na dnevnom redu hrvatske vlade i bit će dok ne dobijemo podatke i o zadnjem poginulom. Mi kontinuirano te podatke tražimo. Jasno je da cjelina tih podataka nikada nije u potpunosti prezentirana Hrvatskoj", kazao je Plenković.
Rekao je da ne može komentirati nešto što nije čuo te koliko je shvatio premijerka Brnabić nije niti namjeravala davati izjave. "Mi u svakom slučaju kao država nemamo sve podatke. Da ih imamo, sve bismo identificirali", poručio je premijer.
Zaoštravanje retorike sa Srbijom nikad nije poteklo iz moje vlade
Na pitanje o zaoštravanju retorike s obje strane u vrijeme obilježavanja vojno-redarstvene operacije Oluja, Plenković je rekao da ona, kao i operacija Bljesak, na hrvatskoj političkoj sceni ne izazivaju nikakve kontroverze te se radi o oslobodilačkim operacijama i ključnim bitkama Domovinskog rata, nakon kojih je uslijedila Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja.
"Kad je riječ o Vladi Republike Hrvatske, osobito u ovih sedam godina, koliko sam premijer, mislim da nije bilo nijedne situacije u kopjoj je zaoštrena retorika, a da je to poteklo od naše strane. To je vrlo važno za javnost u Srbij", poručio je Plenković, dodavši da Vlada ne utječe na to što će hrvatski mediji pisati o nekoj temi, niti potiče atmosferu koja bi mogla pogoršati ozračje između dviju zemalja.
"Predstavnici srpske manjine bili su s nama i u Vukovaru i u Kninu, dio su naše Vlade već punih sedam godina, funkcioniramo skladno", rekao je Plenković i istaknuo snažnu, kontinuiranu i strukturiranu podršku predstavnicima manjina u Hrvatskoj. Naglasio je da će, kao i dosad, dostojanstveno obilježiti Oluju.
Upitan o pokretanju građanske inicijative o bratimljenju Splita i Novog Sada, Plenković je rekao da nije čuo za to i da takve odluke donose jedinice lokalne samouprave.
Svečana akademija povodom proslave obljetnice rođenja biskupa Ivana Antunovića
Premijer Plenković završio je posjet Subotici sudjelovanjem u Svečanoj akademiji povodom proslave obljetnice rođenja biskupa Ivana Antunovića, praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji.
Uz predsjednika Vlade u Srbiji su bili potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Zdravka Bušić.