Novi zakon nastoji provesti načelo jednake plaće za jednak rad

Uoči 1. srpnja, desete godišnjice hrvatskog članstva u Europskoj uniji, predsjednik Vlade podsjetio je na to da je posrijedi strateški cilju države još od govora predsjednika Tuđmana u Hrvatskome saboru 30. svibnja 1990.

Tada je u svojih deset točaka kao treću prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman naveo europski put Hrvatske.

"Taj je veliki, transformativni proces trajao dosta vremena, puno je truda uloženo, puno reformskih procesa, puno prilagodbe našeg pravnog sustava, gospodarstva i puno izgrađenih institucija. U konačnici, jako je puno koristi za hrvatsko gospodarstvo i za hrvatske građane u prvih deset godina članstva koje smo okrunili prije šest mjeseci s dvije dublje integracije – članstvom u Schengenskom prostoru i europodručju – i na taj način pozicionirali Hrvatsku u samo jezgru europskoga projekta mira, suradnje i gospodarskog prosperiteta", poručio je predsjednik Vlade.

Brojni projekti ostvareni u prvih 10 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji

U okviru obilježavanja 10. obljetnice članstva, dodao je, održat će se niz aktivnosti, a jedna od njih i danas u Bruxellesu, gdje Hrvatska organizira svečani koncert, a premijer Plenković održat će i predavanje na tu temu u Europskom centru za političke studije.

U kontekstu brojnih projekata ostvarenih u prvih deset godina članstva i financiranih iz europskih sredstava, od kojih će najvidljiviji ostati izgradnja Pelješkog mosta, podsjetio je da su danas uoči sjednice Vlade potpisani ugovori za dva nova, važna projekta, u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, za izgradnju i opremanje zgrade centralnog operacijskog bloka varaždinske bolnice te za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti.

Prvi projekt vrijedan je 45 milijuna eura, od čega su 43 milijuna u potpunosti bespovratna sredstva, a za drugi, koji je svojim karakteristikama u potpunosti utjelovio dvije ključne tranzicije – zelenu i digitalnu, je osigurano 180 milijuna eura.

"To su odlični primjeri kako Hrvatska, koja je uz Španjolsku i Italiju, najučinkovitija u provedbi sredstava Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, ide naprijed i koristi članstvo u Uniji za razvoj, za istraživanja i za opći boljitak hrvatskoga društva", istaknuo je premijer Plenković.

Znatno povećanje izdvajanja za Hrvate izvan Hrvatske

Osvrnuo se potom na sjednicu Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske, koja se održava dva dana u Cavtatu, a u koju se premijer jutros uključio video putem.

Podsjetio je da su u mandatu ove Vlade značajno povećana izdvajanja za Hrvate izvan Hrvatske, bez obzira jesu li konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini, ili hrvatska manjina u susjednim zemljama, ili pak dijaspora u drugim europskim i svjetskim zemljama.

Kao dobar primjer konkretizacije te skrbi izdvojio je otvaranje Hrvatskog doma prošloga tjedna u Subotici, vrijednog 2 milijuna eura, čiju je izgradnju u potpunosti financirala hrvatska Vlada.

Tijekom boravka u Subotici, premijer Plenković sastao se s premijerkom Srbije Anom Brnabić, a susret je ocijenio vrlo korisnim te dodao da su razgovarali o svim pitanjima u odnosima između dvije zemlje.

Jučer je predsjednik Vlade u Podgorici sudjelovao na sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi.

Uz susret s novoizabranim predsjednikom Crne Gore, na kojem su razgovarali o svim temama koje su na dnevnom redu između dviju zemalja, premijer Plenković susreo se i s predstavnicima hrvatske zajednice u Crnoj Gori, kao i s predstavnicima hrvatskih tvrtki.

Od ostalih tema izdvojio je uručivanje brojnih ugovora iz Programa za razvoj otoka, održano u Splitu, a ministar Erlić tom je prigodom predstavio i raspodjelu alokacije potpore za otoke po županijama.

Potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga i ministar Marin Piletić sudjelovali su na obilježavanju 82. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda odnosno Dana antifašističke borbe.

Danas je Hrvatski sabor usvojio Deklaraciju o priznavanju Holodomora u Ukrajini kao genocida, što je premijer Plenković ocijenio važnim i to povezao sa sudjelovanjem ministra vanjskih i europskih poslova Grlića Radmana na konferencije o Ukrajini održanoj u Londonu prije nekoliko dana i daljnjem angažmanu i potpori Hrvatske Ukrajini, koja je žrtva ruske agresije.

Ulaganja u mlade

Ranije ovoga tjedna održana je i godišnja konferencija Savjeta mladih, a premijer Plenković u tom je kontekstu naveo da je u mandatu njegove Vlade stopa nezaposlenosti mladih s 24,6% smanjena na 13,7%, što znači da smo praktički u okvirima prosjeka Europske unije, koji iznosi 11,5%.

"Posebno mi je drago da smo našim politikama i poreznim rasterećenjima omogućili mladima da ih danas ima čak 40 tisuća manje koji su na ugovorima na određeno vrijeme, a 50 tisuća više onih koji imaju ugovore na neodređeno vrijeme", kazao je Plenković.

Spomenuo je i da je 174 tisuće mladih ove godine dobilo povrat poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 110 milijuna eura.

"Nastavit ćemo ulagati u mlade, i kao dio politike demografske revitalizacije, pri čemu je posebno važno da smo od ove godine u poziciji da imamo i besplatne školske obroke i besplatan prijevoz i besplatne udžbenike, a isto tako ulažemo u predškolski odgoj i obrazovanje", poručio je premijer i podsjetio da je u mandatu do sada obnovljeno ili dograđeno ili izgrađeno više od 500 vrtića.

Slijede, dodao je, daljnja ulaganja u školsku infrastrukturu s ciljem jednosmjenske nastave svugdje.

Od 1. srpnja stupa na snagu novi Zakon o trgovini sa 16 radnih nedjelja

Podsjetio je da od 1. stupnja na snagu stupa novi Zakon o trgovini kojim se realizira jedno od Vladinih programskih obećanja, a to je reguliranje rada nedjeljom.

Tako će po novom režimu 16 nedjelja biti radnih, a tranzicijski period od 6 mjeseci od 1. srpnja do 1. siječnja omogućit će da se u tih pola godine radi 16 nedjelja kako bi se svi subjekti mogli prilagoditi novom načinu poslovanja.

"Siguran sam da ćemo s ovim unaprijediti balans između poslovnoga i privatnoga života za sve one koji su često radili nedjeljom", istaknuo je.

Novi zakon o plaćama golem je  iskorak koji jamči dodatan rast plaća u javnim službama

Od točaka s današnje sjednice Vlade, izdvojio je novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji se drugo pripremao jer ta tema izaziva veliki interes javnosti.

"Ovaj zakon je veliki reformski zakon kojim se nastoji provesti načelo jednake plaće za jednak rad", poručio je premijer Plenković.

Uvodi se sustav nagrađivanja službenika, ocjenjivanja rada službenika se stavlja u korelaciju s njihovim plaćama, propisuje se vrednovanje radnih mjesta prema utvrđenim kriterijima, jamči se pravednost među službenicima, veća učinkovitost, bolji sustav kvalifikacija stručnosti i sposobnosti kandidata, transparentniji sustav i nudi se daljnji rast plaća.

Posebno je važno, dodao je premijer, to što se uvodi centralizirani sustav zapošljavanja, a važna je i novost to da se uvodi obveza potpisivanja izjave o nepostojanju sukoba interesa za državne službenike, čime se povećava i transparentnost i jača okvir za suzbijanje korupcije.

"Ono što je posebno važno, a to je poruka zaposlenicima u državnim i javnim službama, uključivši i one u pravosuđu, koji su obuhvaćeni ovim zakonom, mi smo dogovorom koji smo postigli sa sindikatima, koji obuhvaća 220 tisuća ljudi u sustavu, od 1. srpnja omogućili najveći rast plaća ikada od 100, 80 i 60 eura", podsjetio je premijer Plenković na ogroman iskorak kako bi se pomoglo onima koji rade u državnoj i javnim službama.

Stupanjem na snagu novog Zakona, dodao je, radit će se na novim uredbama za javne i državne službenike, koje će također zajamčiti dodatni rast plaća u idućoj godini.

Paket zakona u okviru poreznih izmjena izravno će utjecati na povećanje plaća građana

Drugi veliki segment na današnjoj sjednici je paket zakona u okviru poreznih izmjena.

Prvi cilj tih izmjena je daljnje porezno rasterećenje, a u ovom konkretnom slučaju ta će rasterećenja izravno utjecati na povećanje plaća.

Drugi je cilj fiskalna decentralizacija. Premijer je podsjetio da je ona bila jedna od dvije temeljna poruke, uz funkcionalnu decentralizaciju, koju su 2016., tada novoj Vladi, na prvom susretu 19. prosinca kao zamolbu uputili župani, gradonačelnici i načelnici.

"Rekli su nam tada, na prvom susretu 19. prosinca u Zagrebu: mi želimo veće ovlasti, to je funkcionalna decentralizacija, i više sredstava. Mi smo do sada svim našim konzistentnim potezima u proteklih sedam godina kontinuirano davali i više ovlasti jedinicama lokalne samouprave, a svim reformama, osobito o financiranju lokalne i područne samouprave, osigurali više sredstava", naglasio je predsjednik Vlade.

Na tom je tragu, kazao je, i duh ovih poreznih izmjena – da oni koji su najbliže građanima, po načelu supsidijarnosti, mogu odlukama svojih predstavničkih tijela donositi odluke koje će utjecati i na životni standard građana koji žive u sredinama gdje su dobili povjerenje da vode četiri godine lokalnu vlast.

Kao zadnju temu s današnje sjednice izdvojio je niz zakonskih i podzakonskih akata kojima se regulira područje energetike, vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, kao dio mjera iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.

Na kraju uvodnog obraćanja još je jednom čestitao Kurban-bajram svim vjernicima islamske vjeroispovijesti.

Porezne izmjene omogućit će porast plaća i jačanje fiskalne autonomije lokalnih jedinica

Nakon uvodnog govora premijer je napomenuo da je jučer održan koordinacijski sastanak svih nadležnih resora o obnovi područja pogođenih potresom.

Istaknuo je da je od odobrenih milijardu i 3 milijuna eura sredstava Europskog fonda solidarnosti, realizirano 300 milijuna eura više od odobrene alokacije.

"To znači da smo u potpunosti iskoristili sredstva koja su nam bila na raspolaganju i za zagrebački i za petrinjski potres", rekao je Plenković.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naveo je mjere i aktivnosti u sektoru poljoprivrede i šumarstva, provedene s ciljem revitalizacije i ravnomjernog razvoja Sisačko-moslavačke županije.

"Za tu županiju poljoprivreda je izuzetno važna, a u snažnom potresu stradala su brojna obiteljska i poljoprivredna gospodarstva i njihovi objekti", napomenuo je.

Naveo je da su, kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje, do sada provedena 4 natječaja sa svrhom dodjele potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala, a za što je odobreno 194 zahtjeva u iznosu od 9,5 milijuna eura.

Kroz potporu mladim poljoprivrednicima, za koje je bilo raspisano 4 natječaja, odobreno su 124 potpore u iznosu od 5,5 milijuna eura, dok su za potporu razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava za koje je također bilo raspisano 4 natječaja, odobrene čak 384 potpore u iznosu od 5,7 milijuna eura.

Najavio je da će Ministarstvo poljoprivrede organizirati potpisivanje ugovora iz Programa ruralnog razvoja u vrijednosti od gotovo od 3,5 milijuna eura.

"Cilj ugovora je ulaganje u šumsku infrastrukturu, razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, modernizaciju alata, strojeva i opreme te razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava", rekao je potpredsjednik Vlade Medved.

Naveo je i da je Ministarstvo sveukupno, kroz mjere i aktivnosti koje su se provodile od početka potresa na području Sisačko-moslavačke županije isplatilo gotovo 121 milijun eura.

"Iz navedenih aktivnosti i mjere jasno je kako je Vlada uložila znatne napore u revitalizaciju i razvoj Sisačko-moslavačke županije", zaključio je ministar Medved.

Dva dana prije roka iskorišteno je 34% više sredstava od odobrene alokacije za obnovu

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je da je s današnjim danom realizirano projekata i za zagrebački i petrinjski potres u ukupnom iznosu od milijardu i 345 milijuna eura, odnosno dva dana prije roka bilježimo korištenje sredstva u iznosu od 34% više od dobijeljene alokacije.

Za zagrebački potres odobreno je 684 milijuna eura, a 847 milijuna vrijednosti projekata je realizirano, što je24% iznad dodijeljene alokacije.

Za petrinjski potres odobreno je 319 milijuna eura, a realizirano 498 milijuna, što je 56% više od dodijeljene alokacije.

Što se tiče obnove privatnih zgrada i kuća, ministar Bačić rekao je da je u ovom trenutku aktivno 648 gradilišta, a od 1. siječnja do danas za obnovu je uloženo 74 milijuna i 400 tisuća eura.

Podsjetio je da je u veljači Hrvatski sabor usvojio novi zakon o obnovi, kojim je najavljen projekt samoobnove, u kojem bi se unaprijed isplaćivala sredstva na poseban račun građanima koji imaju rješenje o obnovi.

Istaknuo je kako je to poticajan projekt, jer s današnjim danom otvorena su 164 posebna računa te izvršeno 97 plaćanja.

Isto tako, kazao je da je od 1. siječnja pokrenuto 160 postupaka javne nabave ukupne vrijednosti radova u iznosu od 139 milijuna eura, što se tiče privatne imovine.

"Četiri od 11 kontejnerskih naselja je dosad ispražnjeno, a do kraja ljeta svi će sugrađani iz tih naselja biti stambeno zbrinuti", podsjetio je ministar Bačić.

U saborsku proceduru upućen je paket poreznih izmjena

U Hrvatski sabor upućen je paket poreznih izmjena koje bi na snagu trebale stupiti početkom 2024. godine i kojima je cilj rast plaća i jačanje fiskalne autonomije lokalnih jedinica, a koje uključuju ukidanje prireza te plaćanje dijela mirovinskog doprinosa za one s najnižim plaćama.

Ministar financija Marko Primorac objedinjeno je predstavio paket poreznih izmjena koji uključuje izmjene i dopune devet zakona, pa tako između ostalog i Zakona o porezu na dohodak, pri čemu se jedinicama lokalne samouprave želi omogućiti da svojim odlukama propišu visinu stope poreza na dohodak.

Između ostalog, tu je i ukidanje prireza porezu na dohodak, povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak, na 50.400 eura, povećanje osobnog odbitka na 560 eura, povećanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove, porezni tretman napojnica itd.

Stope poreza na dohodak sada iznose 20 i 30%, a prema Vladinom prijedlogu prezentiranom prije nešto više od mjesec dana, Grad Zagreb, koji ima prirez od 18%, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je od 15 do 23,6%, a višu od 25 do 35,4%.

Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10%, moći će prema Vladinom prijedlogu odrediti nižu stopu poreza na dohodak od 15 do 22% i višu od 25 do 33%.

Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12%, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4% za nižu stopu i 25 i 33,6% za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15%, raspon je od 15 do 23 odnosno 25 i 34,5%.

Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, predloženo je umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za prvi stup, a za osiguranike čija mjesečna plaća iznosi do 1.300 eura bruto.

Tako će za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica iznositi 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura će se primjenjivati linearni model izračuna umanjenja, naveo je Primorac.

Ovom izmjenom će oko milijun osiguranika po osnovi radnog odnosa dobiti povećanje neto plaće, istaknuo je ministar.

Između ostalih tu su i predložene izmjene Zakona o lokalnim porezima, koje uključuju povećanje raspona u kojem predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može utvrditi visinu poreza na kuće za odmor i to od 60 centi do pet eura po četvornom metru.

Što se tiče poreznog tretmana napojnica, mora se izmijeniti i Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a kako je već predstavljeno, napojnice će se moći ostavljati i putem kartica.

Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3.360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati po stopi od 20%, najavljeno je.

Primorac je podsjetio da je u pet dosadašnjih krugova porezne reforme, od 2016. godine, omogućeno porezno rasterećenje građana i gospodarstva u iznosu većem od 1,3 milijarde eura.

Lanjskim travanjskim i jesenskim paketima poreznih izmjena, kao dio odgovora na energetsku krizu, omogućeno je dodatno porezno rasterećenje u iznosu od 305 milijuna eura, naveo je Primorac.

Kako je objavljeno na prošlomjesečnom predstavljanju Vladina paketa, smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja iznosilo bi 329 milijuna eura, a smanjenje prihoda od poreza na dohodak na razini je 108 milijuna eura, što ukupno iznosi 437 milijuna eura.

To znači da trošak predloženih poreznih izmjena dominantno snosi središnja država, dok navedenih 108 milijuna eura, zbog povećanja osobnog odbitka, predstavlja propušteni prihod gradova, općina i županija, izvijestio je tada ministar financija.

Novi zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama

Jednaku plaću za jednak rad želi se osigurati prijedlogom Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji je Vlada u srijedu uputila u Sabor, što je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ocijenio najvećim reformskim poduhvatom u javnoj upravi u zadnjih 30 godina.

Predloženim se zakonom po prvi put jedinstveno i sustavno uređuje sustav plaća, istaknuo je Malenica na sjednici Vlade, a cilj je zakona standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za više od 230 tisuća zaposlenih kojima se plaća osigurava u državnom proračunu.

"Ovaj zakon je prekretnica u upravljanju ljudskim potencijalima i stvaranju učinkovite i profesionalne javne uprave", rekao je.

Platni razredi

Budući da u%jećem sustavu, uvedenom prije gotovo 30 godina,%ji oko 2,5 tisuća kategorija radnih mjesta, s više od 500 različitih dodataka, predlaže se jedinstvena platna lista i 16 platnih razreda s koeficijentima u rasponu od 0,9 do 8,0.

Tme se%jeći najniži koeficijent u sustavu državne službe i javnim službama povećava s 0,631 na 0,90 odnosno za više od 42%.

Koeficijenti složenosti poslova, kao i do sada, utvrđivat će se kroz dvije uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova: za državnu službu i javne službe.

Novi sustav vrednovanja i nagrađivanja

Važnom novinom, ministar je istaknuo uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada.

"Službenici i namještenici u novom će sustavu moći ostvarivati do 30% dodatka za učinkovitost rada, kao i mogućnost ostvarivanja godišnjeg bonusa za one sa najboljim rezultatima", naveo je.

Učinkovitost tako postaje temelj za napredovanje, ali i nazadovanje u javnom sektoru, naglasio je.

Službenici koji će dobiti ocjenu zadovoljava neće ostvariti bodove za promicanje, odnosno stagnirat će u plaći, dok će službenici s ocjenom "ne zadovoljava" dobivati otkaze.

Predloženim zakonom se jasno propisuju i dodaci na plaću i njihov obračun te se jasnije propisuje i osnovna plaća.

Kako bi se izbjeglo stihijsko uređenje plaća u javnom sektoru predlaže se i osnivanje Vijeća za praćenje sustava plaća koje bi pratilo sustav plaća i predlagalo cjelovito unapređenje.

U Vijeću bi, osim predstavnika Vlade i resornih ministarstva, bili uključeni predstavnici svake reprezentativne sindikalne središnjice.

Centralizirano zapošljavanje

U Sabor je Vlada uputila i prijedlog Zakona o državnim službenicima kojim se uvodi centralizirani i digitalizirani sustav zapošljavanja u državnoj upravi.

"Postupak prijema u državnoj upravi vodit će se putem IT platforme, i to od prijave na natječaj do prijema u državnu službu. Postupak prijema do intervjua vodit će tijelo zaduženo za službenički sustav, a intervjue će voditi tijelo koje zapošljava", naveo je Malenica.

Rezultati provjere kompetencija vrijedili bi dvije godine, što znači, objasnio je, da se iste kompetencije neće morati ponovno provjeravati.

Takvo testiranje kandidata osigurat će objektivan, transparentan i brz postupak zapošljavanja u državnoj službi, smatra ministar.

U skladu s prijedlogom novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, u prijedlogu novog Zakona o državnim službenicima propisuje se novi sustav ocjenjivanja s kategorijama - izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava.

"Svi službenici koji dobiju ocjenu 'zadovoljava' bit će upućeni na dodatno stručno osposobljavanje ili će biti premješteni na drugo radno mjesto, a ocjena 'ne zadovoljava' propisuje se razlogom za otkaz. Zaposlenici s tri najviše ocjene – izvrstan, naročito uspješan i uspješan – moći će ostvariti bodove prema Zakonu o plaćama, a ujedno će takve ocjene biti i temelj za promicanje.

Na taj način – uspješnost u radu postaje temelj za napredovanje", naglasio je Malenica.

Zapošljavanje stranih državljana

Novina je i da se, po uzoru na druge članice EU-a, propisuje mogućnost prijma u državnu službu stranih državljana, uz uvjet poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, ali samo na općim, administrativnim, računovodstvenim i informatičkim poslovima.

U zakonu se propisuje i obveza potpisivanja izjave da se službenik ne nalazi u sukobu interesa.

"Ova dva Zakona, zajedno sa Zakonom o registru zaposlenih i Zakonom centraliziranom obračunu plaća predstavljaju reformski paket u području javne uprave koji je, po mom mišljenju, jedan od najvećih reformskih poduhvata u javnoj upravi zadnjih 30-ak godina, koji zasigurno ima za cilj pojačati transparentnost, ali i učinkovitost javne uprave", ocijenio je Malenica.

Nastavak projekata započetih iz Fonda solidarnosti Europske unije

Projekti započeti iz Fonda solidarnosti Europske unije kod kojih je u tijeku provođenje ugovora o izvođenju radova, a koji se ne odnose na projekte cjelovite obnove zgrada, financirat će se iz sredstava državnog proračuna u onom dijelu koji je potreban za završetak projekata iznad iznosa osiguranog iz Fonda solidarnosti Europske unije, stoji u vladinoj Odluci o nastavku financiranja projekata započetih iz Fonda solidarnosti EU iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama određuje se investitorom koji će u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske, provesti izgradnju višestambenih zgrada za privremeno stambeno zbrinjavanje na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

APN će s navedenim gradovima sklopiti i ugovore kojima će se gradovi obvezati izgraditi cjelokupnu komunalnu i drugu infrastrukturu kao i osigurati sve priključke za potrebe izgradnje višestambenih zgrada.

Vlada je donijela odluke o donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. do 2028. te o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima do 2027. godine.

Plan upravljanja vodnim područjima

U saborsku proceduru upućen je temeljni planski dokument upravljanja vodama za vodno područje rijeke Dunav i jadransko vodno područje.

Plan upravljanja vodnim područjima sadrži pregled stanja voda, sustav praćenja stanja voda te program mjera za unaprjeđivanje stanja voda i postizanje ciljeva zaštite vodnog okoliša.

U navedenom dokumentu problematika upravljanja vodama razmatra se cjelovito, što omogućuje usporedbu prednosti i nedostataka pojedinih mjera i aktivnosti u integralom kontekstu suprotstavljenih interesa koristi i troškova.

Planski dokument donosi se za razdoblje od šest godina, a njegov sastavni dio je i Plan upravljanja rizicima od poplava, koji sadrži ciljeve za upravljanje rizicima od poplava, mjere za ostvarenje tih ciljeva, uključujući preventivne mjere, mjere zaštite i pripravnosti, prognozu poplava i mjere za uspostavu sustava za obavještavanje i upozoravanje.

Osnovu za izradu Plana upravljanja rizicima od poplava čine karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava, a osnovni ciljevi koji se planiraju postići su: postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine te zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava te upravljanje poplavnim rizicima, s ciljem smanjenja štetnih posljedica poplava posebno po život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu.

Uslužna područja i uvjeti za javne isporučitelje vodnih usluga

Uredbom o uslužnim područjima koja je donesena na današnjoj sjednici Vlade uspostavljaju se javni isporučitelji vodnih usluga sposobni za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina te se osigurava povrat troškova od vodnih usluga.

Izvjesnost povrata troškova od vodnih usluga temelji se na analitičkom modelu u okviru navedenog Završnog izvješća.

Svi izračuni cijene vode za pojedino uslužno područje odnosno za pojedinog jedinstvenog javnog isporučitelja vodnih usluga izrađeni su na temelju pretpostavke da se svi operativni troškovi pokrivaju iz cijene vodnih usluga, a kapitalni izdaci iz različitih izvora: EU fondovi, državni proračun, financijski plan Hrvatskih voda, proračuni jedinica lokalne samouprave i sredstva javnog isporučitelja vodnih usluga (naknada za razvoj).

Navedeno je bilo polazište za izračun socijalne priuštivosti buduće cijene vode nakon provedbe ulaganja kako bi se ispunile obveze iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske EU na pojedinom uslužnom području.

Izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga za 39 uspostavljenih uslužnih područja ocjenjuje kao visoka, a za 2 kao umjerena što je posebno obrazloženo.

Ne%ji nijedan analitički model koji može dati ocjenu potpune sigurnosti postizanja ciljeva, jer npr. u uvjetima visoke inflacije države pribjegavaju intervencijama u cijene javnih usluga, kako bi održale standard njihovih korisnika.

Doneseno je i nekoliko uredbi kojima se detaljnije regulira djelatnost javne vodoopskrbe i odvodnje.

Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja dana je suglasnost za daljnju dodjelu sredstava preko raspoložive alokacije u iznosu većem od deset% iznad visine sredstava određenih za pojedini specifični cilj za financiranje provedbe investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. te ga se zadužuje da nastavi proceduru dodjeljivanja sredstava za projekte do maksimalnog iznosa od 305.000.000 EUR preko raspoložive alokacije.

Hrvatske vode i korisnici projekta zadužuju se da, kao potpisnici ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovora o sufinanciranju projekta, osiguraju svoj udio u sredstvima za sufinanciranje nacionalnog dijela projekata, sukladno uvjetima Poziva na dostavu prijedloga projekata za Financiranje provedbe investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda u iznosu od 10% Hrvatske vode i 10% korisnik.

Olakšani administrativni postupci te omogućeno povećano korištenje obnovljivih izvora energije

Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija propisani su uvjeti o načinu stjecanja, realizaciji i prestanku prava na poticaje tržišnom premijom i poticaje zajamčenom otkupnom cijenom, prava i obveze nositelja projekta, povlaštenog proizvođača, operatora tržišta energije, operatora sustava povezanih s pravima na poticaje, obvezni sadržaj ugovora o tržišnoj premiji i ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, rokovi izgradnje i jamstva za izgradnju proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice i jamstva za isplatu poticaja, uvjeti povrata sredstava isplaćenih na ime poticaja u slučaju prestanka prava na poticanje.

Osim toga, Uredbom se uređuje metodologija za izračun maksimalnih referentnih vrijednosti električne energije, metodologija za izračun maksimalnih zajamčenih otkupnih cijena električne energije, ovisno o vrstama, snagama i tehnologijama proizvodnih postrojenja, metodologija za izračun referentnih tržišnih cijena električne energije, kataloški brojevi otpada, klasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o primarnom izvoru energije, tehnologiji i instaliranoj snazi proizvodnog postrojenja, kao i način za ostvarivanje prava na poticaje, kada se otpad koristi kao sirovina u proizvodnom postrojenju povlaštenog proizvođača električne energije sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom u skladu sa zakonom kojim je uređeno održivo gospodarenje otpadom.

Vlada je uredbom propisala kriterije za provođenje javnog natječaj za izdavanje energetskog odobrenja te uvjetima izdavanja energetskog odobrenja.

Ovim propisima će se dodatno smanjiti prepreke i olakšati administrativni postupcima čime će se omogućiti povećano korištenje obnovljivih izvora energije.

Najbolje svjetske šahovske velemajstore pratit će milijunski auditorij u 154 zemlje svijeta

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad četvrtim šahovskim turnirom – Super United Croatian Grand Chess Tour.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac istaknula je da će promocija ovog turnira biti dostupna putem domaćih i stranih TV postaja, portala, online šahovskih platformi i društvenih mreža te se očekuje da će najbolje svjetske velemajstore ponovo pratiti milijunski auditorij u 154 zemlje svijeta.

"Prošlogodišnji zagrebački šahovski turnir dosegnuo je 31,6 milijuna pregleda na digitalnim platformama", naglasila je ministrica Brnjac.