Usklađivanje mirovina od 8,42% najveće je od 1999. godine
Prosječne mirovine u mandatu ove vlade povećane su za 44% a najniže za 51%, rekao je premijer Plenković na sjednici Vlade, a podsjetio je i na niz drugih mjera što ih je poduzela na korist umirovljenika
Otvarajući 245. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Uoči sjednice Vlade, premijer Plenković sudjelovao je na redovitoj godišnjoj Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske, na kojoj su rekapitulirana postignuća od prošlogodišnjeg susreta – prije svega članstvo u europodručju i Schengenskom prostoru, zatim napredak u pregovorima za članstvo u OECD-u te daljnje unaprjeđenje odnosa s SAD-om nakon ukidanja viznog režima.
Od ostalih tema na konferenciji je bilo riječi i o nizu aktivnih angažmana Hrvatske u susjedstvu, osobito glede položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini te susjednim zemljama u kojima su Hrvati manjina, principijelnoj poziciji u vezi osude ruske agresije na Ukrajinu te snažnoj potpori Ukrajini u političkom, ekonomskom, financijskom i vojnom smislu, a u tom je kontekstu premijer Plenković Ukrajini čestitao Dan neovisnosti.
Posjet Grčkoj iskorišten je i za razgovore o pritvorenim hrvatskim državljanima
Govoreći o posjetu Grčkoj ranije ovoga tjedna, izdvojio je nekoliko važnih poruka.
Neformalni sastanak lidera na kojem je sudjelovao u Ateni bio je posvećen 20. obljetnici sastanka na vrhu u Solunu, važnog za proces proširenja Europske unije.
Nakon 20 godina, kazao je, Hrvatska je jedina zemlja koja je ostvarila članstvo u Europskoj uniji od svih koji su sudjelovali na tom sastanku u Solunu.
Na sastanku u Ateni sudjelovali su i ukrajinski predsjednik Zelenski i moldavska predsjednica Sandu, a prenesena im je hrvatska potpora europskim ambicijama.
Posjet Ateni, dodao je premijer Plenković, iskorišten je i za razgovore o pritvorenim hrvatskim državljanima nakon nereda uoči utakmice Dinamo – AEK, koja je zbog njih tada otkazana.
"Još jednom smo osudili nasilje i huliganizam, izrazili žaljenje zbog gubitka života jednog grčkog državljanina, a u potpunosti smo izjavama u grčkim medijima u potpunosti etablirali odnose između Hrvatske i Grčke kakve smo njegovali i nastojali uspostaviti u našem mandatu", poručio je premijer Plenković.
Od grčkih vlasti, dodao je, hrvatska je delegacija zatražila sigurnost svojih državljana u pritvoru te brz i učinkovit proces.
Za one za koje eventualno neće biti pokrenut kazneni postupak zatražili su deportaciju, kazao je premijer, a izrazili su i spremnost za poduzimanje svih mjera opreza i nadzora ukoliko se Grčka odluči vratiti pritvorene hrvatske državljane u Hrvatsku dok traje postupak.
Vladina politika brige o hrvatskim državljanima dosljedna je i jasna
Još je jednom naglasio da Hrvatska poštuje neovisnost grčkih pravosudnih tijela, a napor koji je Vlada napravila primjeren je ustavnoj i zakonskoj obvezi države da brine o svojim državljanima u svijetu. Ta je politika, dodao je, konzistentna i dokazana u više primjera u posljednje vrijeme podsjetivši i na slučajeve s pritvorenim hrvatskim državljanima u Zambiji ili onima koji su sudjelovali u ratu u Ukrajini i bili zarobljeni od ruske strane.
"Politika Vlade je, suprotno onome što neki žele imputirati, konzistentna, jasna i uvijek na tragu brige o hrvatskim državljanima, ali isto tako jasne osude nasilja i huliganizma i to uvažavajući i poštivajući pravosudne institucije država članica Europske unije, u ovom slučaju Grčke", poručio je premijer Plenković.
Jučer je obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, a članovi Vlade odali su počast svim žrtvama nedemokratskih režima u hrvatskoj povijesti polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Mirogoju u Zagrebu, u Maclju te na Golom otoku i Svetom Grguru.
Vlada će danas, najavio je, donijeti odluku o još jednom vojnom paketu pomoći Ukrajini. Time će ukupna dosadašnja pomoć Hrvatske Ukrajini biti oko 256 milijuna eura.
"Riječ je o značajnoj donaciji koja predstavlja potporu Ukrajini i ukrajinskom narodu i vojsci u otporu ruskoj agresiji, koja traje već punu godinu i pol dana i osim velikih razaranja i žrtava u Ukrajini utjecala je na globalne prilike pa i na ekonomsku, energetsku i financijsku situaciju u Hrvatskoj, Europi i diljem svijeta", kazao je predsjednik Vlade.
Prosječna neto mirovina nakon novog usklađivanja iznosi 508 eura
Osvrnuo se potom na temu povećanja mirovina, podsjetivši da je politika Vlade takva da kontinuirano nastoji povećavati mirovine kako bi umirovljenicima osigurala dostojanstvenu starost.
Jučer je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donijelo odluku o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2023. koja iznosi 11,77 EUR, odnosno 88,68 kuna.
"Stopa povećanja od 1. srpnja 2023. iznosi 8,42 % i riječ je o najvećoj stopi usklađivanja mirovina od 1. siječnja 1999.", naglasio je premijer Plenković.
To će, dodao je, utjecati na prosječno povećanje mirovina za oko 38 eura, a prosječna neto mirovina nakon ovog usklađivanja iznosit će 508 eura.
To predstavlja ukupno povećanje za 2023. godinu od 60 eura samo po osnovi usklađivanja mirovina.
Podsjetio je da je, pored usklađivanja, Vlada provela niz mjera usmjerenih ka olakšanju situacije umirovljenicima nastale uslijed povećanja troškova vezanih uz energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske.
Provedena cjelovita mirovinska reforma i pet posebnih intervencija vrijednih oko 300 milijuna eura
"Proveli smo cjelovitu mirovinsku reformu kojom je unaprijeđen mirovinski sustav donošenjem šest mirovinskih zakona koji su stupili na snagu 1. siječnja 2019., a radi osiguranja dugoročne održivosti mirovinskoga sustava i povećanja mirovina", kazao je premijer.
Uvedene su i Nacionalne naknade za starije osobe, a danas će se usvojiti izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Tim izmjenama podići će se iznos nacionalne naknade na 150 eura i pojednostaviti uvjeti za ostvarivanje prava.
Premijer Plenković podsjetio je da je od početka ove godine Vlada dodatno unaprijedila položaj umirovljenika - omogućeno je korištenje dijela obiteljske mirovine od 27% uz osobnu mirovinu, dodatno je povećana najniža mirovina za 3%, povećana je tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje s prijašnjih 0,34% na 0,45% za svaki mjesec odlaska u mirovinu nakon propisane starosne dobi, ukinute su krizne mjere koje su već petnaest godina bile na snazi te obuhvatili preko 100 tisuća umirovljenika.
Usvojene su i izmjene Zakona o doprinosima od 3% čime je obuhvaćeno 32 tisuće umirovljenika.
"Imali smo pet posebnih intervencija u kriznim okolnostima, ukupne vrijednosti oko 300 milijuna eura, koje uključuju isplate jednokratnog novčanog primanja za 700 tisuća hrvatskih umirovljenika", naglasio je premijer Plenković,
Radilo se o COVID dodatku za više od 720 tisuća korisnika, a mjera je vrijedila 62,2 milijuna eura. Zatim o energetskom dodatku za 700.000 umirovljenika, vrijednom 59,7 milijuna eura. Inflatorni dodatak za 690.000 umirovljenika bio je vrijedan 62,4 milijuna eura. Božićni paket za 695 tisuća umirovljenika vrijedan 62,5 milijuna eura, te ovogodišnji travanjski paket vrijedan 64 milijuna eura.
Prosječne mirovine povećane su za 44% a najniže za 51%
Prosječne mirovine u mandatu Vlade od listopada 2016. do danas povećane su za 44 %, odnosno 133 eura, a najniža mirovina u našem mandatu povećana je za 51 %, odnosno 106,46 eura, kazao je predsjednik Vlade i najavio nastavak mjera kako bi mirovine rasle još brže.
"Vodit ćemo računa posebno o umirovljenicima pri izradi novog paketa mjera najesen. Mjere će biti ciljane, usmjerene prvenstveno prema onima koji su najugroženiji", naglasio je podsjetivši da je Vlada učinila sve da građanima i gospodarstvenicima ublaži posljedice globalnih kriza uzrokovanih pandemijom Covida, a zatim i ruskom agresijom na Ukrajinu.
"Zadržali smo socijalnu koheziju u društvu, osigurali brzi gospodarski oporavak, zamrznuli odnosno limitirali cijene plina, struje i naftnih derivata, spriječili rast troškova građanima, gospodarstvu, općinama, gradovima, županijama, bolnicama, vrtićima, fakultetima, domovima za starije i svim drugim ključnim akterima koji su bili obuhvaćeni politikama i kriznom potporom Vlade u proteklih nekoliko godina", poručio je premijer.
Dodao je i da stopa inflacija opada sedam mjeseci zaredom, a Vlada želi da se taj trend opadanja još više smanjuje.
Stoga, upozorio je, nije prihvatljivo da se dižu cijene koje nemaju veze s troškovima i rastom cijena.
"Napori za smanjenje inflacije zahtijevaju punu odgovornost i solidarnost svih aktera, pa i nadzora i pritiska, u konačnici, na one koji dižu cijene neopravdano", naglasio je predsjednik Vlade i dodao da će Vlada i dalje razmatrati sve mogućnosti kako bi se smanjivala inflacija koja je u ovom trenutku nešto više od 7 posto.
Sutra započinje isplata potpore uzgajivačima svinja vrijedne 7,5 milijuna eura
Osvrnuo se i na situaciju s afričkom svinjskom kugom najavivši da sutra započinje isplata potpora za proizvođače svinja, a riječ je o 7,5 milijuna eura vrijednom Programu potpore sektoru svinjogojstva zbog onemogućene aktivnosti uslijed te bolesti.
Posjednicima kojima su svinje eutanazirane do 20. kolovoza potpore će biti isplaćene početkom rujna te će se kontinuirano nastavljati i dalje u okviru Programa potpore sektoru svinjogojstva uz mogućnost povećanja financijskih sredstava.
U svrhu ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica pojave afričke svinjske kuge, Vlada je donijela dva programa pomoći za oštećene uzgajivače svinja ukupne vrijednosti 12,5 milijuna eura.
Premijer je podsjetio da je već u prvim danima nakon potvrde afričke svinjske kuge u Ministarstvo poljoprivrede donijelo Rješenje o određivanju zona ograničenja te izdalo Naredbu o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge.
Zahvalio je svima koji su sudjelovali u suzbijanju ove bolesti.
Isplata dodatka državnim službenicima i namještenicima od 5 do 10%
Na kraju se osvrnuo na Odluku o isplati dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima, koju će Vlada danas donijeti, a značit će isplatu dodatka na plaću u visini od 5 do 10% državnim službenicima i namještenicima.
Dodaci će biti isplaćeni s plaćom za kolovoz, a koja se isplaćuje u rujnu ove godine.
Pravo na dodatak do uvođenja novog sustava plaća ostvarit će gotovo 29 tisuća zaposlenih u državnoj službi: policijski službenici, pravosudni policajci, službenici Carine i Porezne uprave te službenici koji ne ostvaruju nikakav dodatak na plaću.
"Ova je odluka kontinuitet politike rasta plaća i rezultat kontinuiranog dijaloga sa socijalnim partnerima te razumijevanja okolnosti u kojima se nalazimo", poručio je premijer.
Podsjetio je da je u mandatu ove Vlade osnovica za izračun plaća u državnoj i javnim službama porasla za 33%, a u lipnju ove godine usvojena je odluka o privremenom dodatku od 100, 80, 60 eura za više od 219 tisuća zaposlenih u javnom sektoru, a zaposlenima u pravosuđu plaće su povećane za dodatnih 12%.
Usporedo se radi i na novom Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama, dodao je predsjednik Vlade.
"Time ćemo napraviti veliku reformu sustava plaća koja će omogućiti kvalitetniji, uravnoteženiji i pravedniji sustav od ovoga koji imamo danas", poručio je.
Više od 66 milijuna eura za obrazovne objekte na području Sisačko-moslavačke županije
Ministarstvo znanosti i obrazovanja ugovorilo je radove i usluge u iznosu višem od 66 milijuna eura, što uključuje hitne sanacije i cjelovitu obnovu 27 škola, dva fakulteta i dva učilišta.
"Na ukupno 21 školi i jednom učilištu završeni su radovi ili su u završnoj fazi te će biti spremni za redovni početak nastave u novoj školskoj godini", kazao je Medved.
Tako će za početak nove školske godine i povratak školaraca u svoje klupe biti spremni: Gimnazija Sisak, vrijednost projekta je 5 milijuna i 400 tisuća eura, Osnovna škola Ivan Goran Kovačić i njezina Područna škola Nebojan u vrijednosti 4 milijuna eura, Osnovna škola Katarina Zrinski u Mečenčanima, vrijednost radova je milijun i 360 tisuća eura, Osnovna škola Braća Ribar u Sisku u vrijednosti 900 tisuća eura, Osnova škola Viktorovac u Sisku, vrijednosti 135 tisuća eura, Područna škola Topolovac, vrijednosti 82 tisuće eura i Osnovna škola u Komarevu u vrijednosti 70 tisuća eura.
Uz navedene škole, radovi se nastavljaju na Pučkom otvorenom učilištu Hrvatski dom u Petrinji, vrijednost radova iznosi 12 milijuna i 700 tisuća eura, Srednjoj školi Petrinja, vrijednost radova je 10 milijuna eura, Glazbenoj školi u Sisku, vrijednost radova iznosi 5 milijuna i 900 tisuća eura, Metalurškom fakultetu, vrijednost radova 5 milijuna i 700 tisuća eura, Učiteljskom fakultetu u Petrinji, 5 milijuna eura, Strukovnoj školi u Sisku, 3 milijuna i 300 tisuće eura, Srednjoj školi u Glini, 3 milijuna i 170 tisuća eura te Osnovnoj školi u Lekeniku, odnosno Područnoj školi u Letovaniću u vrijednosti 330 tisuće eura. Završetak radova očekuje se tijekom naredne školske godine.
U tijeku su i radovi na izgradnji nove Prve osnovne škole u Petrinji koja se gradi iz donacije mađarske ekumenske zajednice.
Kontinuirana potpora Vlade
Medved je istaknuo dodatne aktivnosti i projekte u Sisačko-moslavačkoj županiji za učenike i studente, poput mjere prijevoza učenika, koja iznosi milijun i 85 tisuća eura, zatim najam privremenog prostora za rad oštećenih obrazovnih objekata i nabava opreme za učenike na potresom zahvaćenom području.
"Sve ovo je potvrda snažnog angažmana Županije, dobre suradnje Županije s resornim Ministarstvom i nastavak kontinuirane potpore Vlade stanovništvu Sisačko-moslavačke županije", zaključio je Medved.
Do danas je obnovljeno 10.398 kuća, zgrada i infrastrukturnih objekata
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić uvodno je rekao kako je od početka obnove pa do danas obnovljeno 10.398 kuća, zgrada ili infrastrukturnih objekata financiranih sredstvima Fonda solidarnosti ili sredstvima državnog proračuna.
Iznos uložen u te obnove je 2 milijarde i 50 milijuna eura.
"Trenutno je aktivno 1347 gradilišta, od toga 987 se odnosi na privatnu imovinu, a 360 na objekte financirane iz Fonda solidarnosti, bilo da se radi o zgradama javne namjene ili komunalnoj i prometnoj infrastrukturi", kazao je potpredsjednik Vlade Bačić.
Istaknuo je da su, zajedno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Gradom Petrinjom, osigurana sredstva od 4 milijuna i 83 tisuće eura kako bi se nastavila izgradnja i uređenje osnovne škole u Petrinji.
"Od početka godine pa do danas u obnovu privatnih kuća iz našeg resornog ministarstva je uloženo 120 milijuna eura", rekao je ministar.
Kazao je da se privodi završetku nabava na 422 lokacije na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, a najavio je i novih 975 novih javnih nabava za obnovu privatnih kuća.
U idućih desetak dana bit će ispražnjena sva kontejnerska naselja
"Što se tiče iseljavanja naših sugrađana iz kontejnerskih naselja, u idućih desetak dana bit će ispražnjena sva naselja na području gradova Siska, Petrinje i Gline, te će svi sugrađani biti zbrinuti u boljim, kvalitetnijim i primjerenijim smještajnim jedinicama, bilo da su to njihove obnovljene kuće, bilo obnovljeni stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske ili kuće koje je APN u ime države kupio i koje smo dali na raspolaganje i korištenje za privremeni, a vrlo vjerojatno za neke obitelji trajni smještaj u zgradama u vlasništvu države, a oni bi u zamjenu svoje kuće prepustili Republici Hrvatskoj", pojasnio je ministar Bačić.
Povećava se nacionalna naknada za starije
Vlada je Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojima bi se te naknade podigle na 150 eura.
Izmjenama se nacionalna naknada za starije osobe podiže sa sadašnjih 120,71 eura na 150 eura od 1. siječnja 2024., kazao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Pravo na naknadu imaju osobe starije od 65 godina, a nisu ostvarile pravo na mirovinu temeljem rada i uplaćenih doprinosa.
Redovno godišnje usklađivanje početi će se primjenjivati do 1. siječnja 2025., najavio je ministar.
Izmjenama se predlaže i ublažavanje uvjeta za ostvarivanje prava na nacionalu naknadu, uvjet sa sadašnjih 20 godina neprekidnog boravišta na području Hrvatske od dana podnošenja zahtjeva smanjuje se na 10 godina, te povećava prihodovni cenzus, s 120 na 300 eura po glavi kućanstva.
Omogućava se i ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu i u slučajevima kada je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenje ugovora o doživotnom odnosno dosmrtnom uzdržavanju. Omogućila bi se i isplata naknade na adresu korisnika i putem pošte, kazao je Piletić.
Za provedbu zakona trebati će u 2024. osigurati dodatnih 13,7 milijuna eura, u 2025. gotovo 16 milijuna, a u 2026. 16,1 milijun eura.
"Očekujemo da broj korisnika naknade sa sadašnjih 6.841 korisnika naraste na minimalno 13.400", rekao je Piletić.
Donesen Nacionalni plan održivog turizma
Donesen je Nacionalni plan održivog turizma do 2027. i Akcijski plan za njegovu provedbu, a ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac istaknula je da je za provedbu predviđenih mjera na raspolaganju gotovo milijarda eura iz EU i iz državnog proračuna.
Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja održivog turizma za razdoblje do 2025. godine izrađeni su na temelju Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
"Nacionalni plan definira provedbu ciljeva strategije razvoja održivog turizma i nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine u području turizma, a usklađen je s temeljnim dokumentima i politikama EU i Hrvatske", navela je Brnjac, dodavši da taj dokument sadrži 10 posebnih ciljeva i pripadajućih mjera.
Akcijskim planom za razdoblje do 2025., pak, pobliže se definira provedba mjera i aktivnosti, a obuhvaća 21 mjeru, kao i okvir za njihovo praćenje i vrednovanje, dodala je.
"Za provedbu mjera Nacionalnog plana ukupno je predviđeno gotovo jednu milijardu eura, a glavni izvor financiranja projekata bit će fondovi EU u financijskoj perspektivi 2021. -2027., kao i Nacionalni plan oporavka i otpornosti i sredstva državnog proračuna", rekla je.
Dodala je i da će značajan izvor financiranja biti i Fond za turizam, i to sredstvima temeljem zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu i uredbom koja je u postupku donošenja.
Brnjac je ocijenila da predviđena financijska sredstva predstavljaju značajan iskorak u ulaganjima u strateški razvoj domaćeg turizma te omogućuju razvoj turizma u smjeru održivosti.
Odluka o sanaciji odlagališta otpada na lokaciji Biljane Donje
Donesen je i Zaključak o sanaciji odlagališta otpada na lokaciji Biljane Donje kojim se predlaže da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donese odluku o sanaciji, a Fond za zaštitu okoliša osigura sredstva i provede sanaciju u roku od dvije godine.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je da je prije 15 godina počela obrada i sanacija tog odlagališta otpadne troske na lokaciji tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku.
"Radi se o 140 tisuća tona otpadne troske koja je odložena na nezakonitom odlagalištu na lokaciji Biljane Donje. Kako se radi o nezakonitom postupanju s otpadom, po prijavi Europske komisije sud EU-a donio je odluku da Hrvatska mora sukladno EU direktivi s tim otpadom postupati sukladno planu gospodarenja otpadom", kazao je.
Plan gospodarenja otpadom Vlada je donijela srpnju za razdoblje od 2023. do 2026. kojim je predviđena sanacija, dodao je.
Zaključkom se predlaže da Ministarstvo gospodarstva donese plan sanacije te da se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaduži da provede taj plan u roku od dvije godine, rekao je Bačić.
Novi Nacrt sporazuma o osnivanju GSV-a
Na sjednici je prihvaćen novi Nacrt sporazuma o osnivanju Gospodarsko- socijalnog vijeća.
Temeljem rješenja Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti, pravo na sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini na strani sindikata više razine stekli su: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati te Matica hrvatskih sindikata, a na strani udruge poslodavaca više razine Hrvatska udruga poslodavaca, pa je potrebno pristupiti potpisivanju novog Sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća, pojasnio je ministar Piletić.
Vinkovačke jeseni najvažnija su manifestacija tradicionalnog folklora
Vlade je također prihvatila i pokroviteljstvo nad 20. međunarodnom konferencijom o poticanju izvoza te nad 58. Vinkovačkim jesenima. Ministarstvo kulture i medija sufinancirat će 58. Vinkovačke jeseni s 21.235 eura.
"To je naša najveća i najvažnija manifestima tradicionalnog folklora važna za ukupno amatersko stvaralaštvo te za Slavoniju i taj dio Hrvatske", rekla je ministrica Obiljen Koržinek.
Izvor: Vlada/Hina
