Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Granada | 5. 10. 2023.

Ključna su pitanja danas potpora Ukrajini i proširenje Europske unije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas i sutra u Španjolskoj, gdje sudjeluje u trećem sastanku Europske političke zajednice i neformalnom sastanku Europskoga vijeća u Granadi

U izjavi za medije uoči početka sastanka Europske političke zajednice, na kojem će se raspravljati o tome kako Europu učiniti otpornijom, naprednijom i geostrateški važnijom, premijer Plenković kazao je kako će to biti prigoda i za razgovor o daljnjoj podršci i pomoći Ukrajini, s obzirom da dolazi i ukrajinski predsjednik Zelenski.

"Razgovarat ćemo i o pitanju energetike, nezakonitih migracija, pitanju proširenja jer zato ovaj format i jest sastavljen na ovaj način da u puno širem krugu nego što je to članstvo u Europskoj uniji vidimo u kojoj su fazi pripreme pojedinih zemalja koje imaju ambicije za članstvo", kazao je premijer.

Što se tiče hrvatskog stajališta, istaknuo je podršku Bosni i Hercegovini, posebno, ali isto tako i drugim zemljama jugoistoka Europe, Ukrajini i Moldovi u tom procesu, za koji je važno da bude kvalitetno strukturiran i da se ostvare napreci u ispunjavanju reformi te da se ocjenjuju individualna postignuća svake zemlje.

Teški incident na Kosovu ne može ostati bez reakcije

Upitan o odgovoru Europske unije na humanitarnu krizu i progon 120 tisuća Armenaca, premijer je ocijenio kako se sve to dogodilo jako brzo i bez neke prevelike reakcije međunarodne zajednice, ali i dodao da su cijelo to vrijeme predsjednica Europske komisije i predsjednik Europskog vijeća bili u kontaktu s dužnosnicima Azerbajdžana i Armenije.

Dodao je kako je o toj temi osobno razgovarao s predsjednicom Međunarodnog crvenog križa Mirjanom Špoljarić Egger.

Tijekom boravka u Granadi premijer Plenković održat će bilateralni sastanak s predsjednicom Kosova, koja će idućeg tjedna boraviti i u posjetu Hrvatskoj, kada će biti prigoda za detaljniji razgovor o situaciji u toj zemlji.

Upitan o mogućim sankcijama Srbiji u tom kontekstu, premijer Plenković kazao je kako se očekuje prijedlog visokog predstavnika Borrella i Europske komisije o tome kako reagirati na taj teški incident.

"Ne može takva situacija ostati bez reakcije", poručio je.

Četiri temeljna procesa za Hrvatsku - digitalizacija, demografska revitalizacija, dekarbonizacija i obrazovanje

Kako će u okviru današnjeg sastanka premijer Plenković sudjelovati na okruglom stolu po nazivom "Digitalna transformacija i umjetna inteligencija", novinare je zanimalo znači li to da se fokus hrvatske Vlade premješta više na ekonomska pitanja.

"Naš fokus je stalno i na ekonomskim i na socijalnim pitanjima. Proces digitalizacije je jedan od četiri temeljna procesa za hrvatsku državu i razvoj cijelog društva u ovom desetljeću, uz demokratsku revitalizaciju, dekarbonizaciju i obrazovanje", istaknuo je i dodao kako su ta četiri stupa dio Nacionalne razvojne strategije.

Upravo zato, dodao je, Hrvatska ima tri paralelna vijeća – za digitalno društvo, za održivi razvoj i za demografsku revitalizaciju.

Ta će tri vijeća, kazao je, dati doprinos da Hrvatska u potpunosti ide u korak s četvrtom industrijskom revolucijom, pri čemu je proces digitalizacije ključan.

Podsjetio je da je na nedavnom sastanku s cijelim digitalnim sektorom u Hrvatskoj odlučeno da u sljedećih nekoliko godina treba za sto posto povećati broj zaposlenih u tom sektoru, izdvojivši nekoliko sjajnih primjera poduzetnika koji su od malih start up-a postali velike i utjecajne kompanije s europskim i globalnim dosegom.

Ključne političke poruke važno je poslati do prosinca ove godine

Upitan što smatra najvažnijom temom na sastanku Europske političke zajednice, premijer Plenković kazao je da je ključno pitanje vidjeti kakva je situacija potpore Ukrajini i kako dalje s procesom proširenja.

Pojasnio je da se na europskoj razini vodi jedna velika strateška debata o tome što učiniti u promijenjenom geopolitičkom kontekstu, gdje šest zemalja jugoistoka Europe želi prema Uniji, Ukrajina i Moldova rade napredak, Europska komisija treba izaći sa svojim izvješćem o napretku svake od zemalja, a određene odluke trebaju se donijeti na Europskom vijeću u prosincu.

Iduća će godina, dodao je, praktički biti godina tranzicije, jer će već od početka godine svi biti u kampanji za izbore za Europski parlament, koji će se održati početkom lipnja, a nakon toga će se izabirati nove institucije.

"Zato je važno ključne političke poruke i dinamiku budućih odnosa riješiti što se može više u prosincu ove godine", naglasio je.

Moramo pronaći rješenje za učinkovitu Uniju koja dobro reagira na krize

Što se tiče procesa institucionalnih reformi, premijer je kazao kako je on kontinuiran, a što se tiče procesa proširenja ključnim je izdvojio tri aspekta.

Prvi je stvarna spremnost i prolazak kroz vrlo zahtjevan proces pregovora odnosno ispunjavanja teških kriterija.

Drugi aspekt su proračunske reperkusije jer što je više zemalja to se sredstva distribuiraju na više članica, a onda se to reflektira na pojedine politike.

Treći aspekt je institucionalno funkcioniranje Europske unije jer više zemalja, između ostalog, znači i više povjerenika pa to dovodi u pitanje funkcionalnost izvršnih institucija s velikim brojem članova.

"Ta će tema trajati godinama, ali moramo naći rješenje za učinkovitu Uniju, koja dobro reagira na krize i koja je tu za građane i za države da im pomogne onda kada treba", poručio je premijer Plenković.

Ne želimo da se dira u naš proračun za koheziju i poljoprivrednu politiku

Kako se najavljuje smanjivanje poticaja za poljoprivredu manjim zemljama, jednog dana kada primjerice u EU uđe i Ukrajina, novinari su premijera pitali smatra li da će to utjecati na raspoloženje građana u pogledu daljnjeg proširenja.

Te su reperkusije sigurne u određenoj budućnosti, ustvrdio je, ali i dodao kako se to neće dogoditi sada.

Revizija Višegodišnjeg financijskog okvira, rekao je, bit će vrlo važna tema već sutra na neformalnom sastanku Europskog vijeća, a nastavit će se i na formalnom sastanku krajem listopada.

Podsjetio je da je 2020. postignut dogovor o sedmogodišnjem europskom proračunu, kao i o Instrumentu EU iduće generacije koji omogućuje puno sredstava za realizaciju velikih projekata i nadoknađivanje negativnih ekonomskih posljedica koje je uzrokovala kriza Covida 19.

No, u međuvremenu se dogodila, tada neplanirana, ruska agresija na Ukrajinu koja je dovela do velike financijske pomoći Ukrajini, kojoj je dosad dano 81 milijarda eura.

Uz to, pojačan je pritisak nezakonitih migracija, osobito na zemlje juga Europske unije, a tu su i enormne posljedice velikih elementarnih nepogoda.

Za sve se to, kazao je premijer Plenković, moraju iznaći dodatna sredstva, a pritom se mora ulagati u strateške tehnologije svojevrsne europske platforme.

"Hrvatska ima jasne pozicije – mi smo sada u fazi lovljenja koraka i ne želimo da se u ovom trenutku dira u naš proračun koji se odnosi na koheziju i na poljoprivrednu politiku", poručio je.

Snažna podrška Ukrajini

U izjavi za medije nakon prvog dijela sastanka Europske političke zajednice, premijer Plenković je kao najvažniju temu izdvojio rat u Ukrajini i izlaganje predsjednika Volodomira Zelenskog.

Naglasio je da su članice Europske unije, kao i svi drugi sudionici današnjeg sastanka iskazali daljinu snažnu podršku Ukrajini i predsjedniku Zelenskom. Cilj je, dodao je, da Ukrajina ima ekonomske, financijske i vojne snage za obranu i funkcioniranje u ovom vremenu ruske agresije.

Premijer je kazao da su izrazili i žaljenje zbog današnjeg napada u Harkivskoj oblasti na istoku Ukrajine, u kojem je poginulo oko 50 ljudi.

Mladi u Hrvatskoj imaju najviši stupanj digitalnih vještina

Izvijestio je i da je sudjelovao na okruglom stolu na temu digitalizacije i umjetne inteligencije.

Naglasio je da je Hrvatska usvojila svoju Digitalnu strategiju za razdoblje do 2032., gdje, kako je rekao premijer, nastojimo provoditi proces digitalizacije države, gospodarstva, ali cjelokupnog društva. Spomenuo je i izmjene Zakona o radu koji se odnosi i na rad od kuće, kazavši da je Hrvatska među prvima regulirala pitanje digitalnih nomada.

Istaknuo je da mladi u Hrvatskoj, prema Eurostatu, imaju najviši stupanj digitalnih vještina, ali i da čitava populacija polako dolazi na razinu prosjeka.

Kao primjer hrvatskih jendnoroga spomenuo je tvrtke Infobip i Rimac Automobili, koje sudjeluju u važnim europskim projektima.

„Nastavit ćemo s dobrim reguliranjem digitalnog područja, osobito područja umjetne inteligencije kao Unija, ali i na nacionalnoj i globalnoj razini“, poručio je Plenković.

Bilateralni susreti

Tijekom boravka u Granadi premijer Plenković se susreo s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani i norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom.

S predsjednicom Osmani, koja će idući tjedan posjetiti Hrvatsku, razgovarao je o incidentu koji se dogodio na sjeveru Kosova, dok je s premijerom Gahrom Støreom bilo riječi o suradnji s Norveškom u okviru NATO-a, ali i o suradnji u području gospodarstva, obrane i brodogradnje.

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je ponovio da su najvažnije teme sutrašnjeg neformalnog Europskog vijeća strateška rasprava o budućnosti Europe, osobito pitanje proširenja Europske unije te revizija Višegodišnjeg financijskog okvira.

Upitan o odnosu Europske unije prema Srbiji, Plenković je kazao da će se o tome razgovarati sutra te očekuje prijedlog Europske komisije koji će uzeti u obzir sve što se dogodilo na sjeveru Kosova.