Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 19. 10. 2023.

Unatoč brojnim nepredvidljivim krizama ostvarili smo strateške ciljeve

U razgovoru s novinarima nakon Vladine sjednice premijer Plenković osvrnuo se na sedam godina mandata te naglasio da je Vlada ostvarila brojne strateške ciljeve

Nakon sjednice Vlade premijer Andrej Plenković odgovarao je na konferenciji za medije na pitanja novinara o aktualnim temama, posebno o uvođenju privremenih graničnih kontrola unutar Schengnenskog prostora, a osvrnuo se i na sedam godina mandata Vlade kojoj je na čelu.

Ponovno se osvrnuo na odluku Republike Slovenije o privremenom uvođenju kontrole na unutarnjim granicama Schengenskog prostora s Hrvatskom i Mađarskom.

Ta je odluka, naglasio je, isključivo povezana uz istu odluku koju je Italija donijela prema Sloveniji zbog pojačanog priljeva ilegalnih migranata na srednje-mediteranskoj ruti, kao i s posljedicama terorističkog napada Hamasa na Izrael u Europi.

"Stoga ovaj potez Italije prema Sloveniji, a Slovenije prema Hrvatskoj treba staviti isključivo u taj kontekst", poručio je.

Takve mjere, naveo je kao primjer, ima i Austrija prema Češkoj, Njemačka prema Poljskoj, Češkoj i Švicarskoj, Norveška u svim svojim lukama za brodove koji dolaze iz Schengena, Njemačka na kopnenoj granici s Austrijom, Austrija sa Slovačkom, Češka sa Slovačkom, Poljska sa Slovačkom, Slovačka s Mađarskom, Švedska na svim granicama, Francuska na svim unutarnjim granicama, Austrija s Mađarskom i Slovenijom, Danska na svim unutarnjim granicama.

Mjere su na granicama privremene, a uvode se zbog nove sigurnosne situacije

Naveo je to, kazao je, kako bi te mjere kontekstualiziralo i kako bi se otklonila nagađanja da je s Hrvatskom neki poseban problem, već se to događa u kontekstu promijenjene sigurnosne situacije i prijetnji terorizma i ekstremizma.

Što se tiče Frontexa, dodao je, zajednička pozicija Hrvatske i Slovenije jest da on sklopi sporazum s Bosnom i Hercegovinom te da pomogne institucijama te zemlje u zaštiti granica pri izlasku nezakonitih migranata.

Danas će u Sarajevu, gdje je otputovao nakon sjednice Vlade, o tome razgovarati s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Početkom studenog, dodao je, održat će se trilateralni sastanak ministara unutarnjih poslova Slovenije, Hrvatske i Italije u Trstu, kako bi se nakon desetak dana procijenila situacija i vidjelo jesu li ove mjere potrebne.

"Naše čvrsto uvjerenje iz iskustva koje imamo jest da ponovno uspostavljanje policijske kontrole na graničnim prijelazima teško može spriječiti teroriste. Ono može percepcijski djelovati da su sigurnosne mjere više i da su dignute, a mi ćemo inzistirati na puno većoj policijskoj suradnji koja postoji i koja je dobra", poručio je premijer istaknuvši da je Hrvatska u zadnje vrijeme, sama i bez ičije pomoći, uhitila preko tisuću krijumčara.

Ovo nije povratak na granice, mjere su u ovakvim slučajevima obično ležernije

Ustvrdivši kako ovo ne znači klasičan povratak na granice, premijer je podsjetio da Schengenski zakonik predviđa ovakve situacije.

Dodao je kako Schengen već godinama ima problem u temeljnom smislu, a to je potpuna sloboda kretanja, podsjetivši na mjere koje su se donosile i zbog terorističkih napada prije nekoliko godina i zbog Covida.

Zbog toga, kazao je, i postoje ove odredbe u Zakoniku koje su predviđene za ovakve situacije, naglasivši njihov privremeni karakter.

"Mi smo jako puno učinili i činimo i više možda nego drugi, ja ne znam da netko drugi ima toliko broj graničnih policajaca. Naši napori su u tijesnoj koordinaciji s policijama Slovenije i Bosne i Hercegovine", poručio je premijer Plenković.

Krijumčarske mreže, upozorio je, toliko su organizirane i postaju veliki lukrativni biznisi, protiv kojih se bori cijela Europska unija.

Suradnja se u sigurnosnom smislu mora podići na visoku razinu

Što se tiče sigurnosnog konteksta, nakon Hamasovog terorističkog napada na Izrael, premijer je kazao da su hrvatske službe povećale svoju budnost i detaljno prate sigurnosnu situaciju.

U Hrvatskoj trenutno, istaknuo je, nema ničega što bi kod bilo goda trebalo izazivati osjećaj nesigurnosti ili ugroze.

Odgovarajući na pitanje kako će izgledati te nove granične kontrole, premijer Plenković kazao je kako još nije dobio na uvid odluku Slovenije, ali i dodao kako u načelu sve te privremene mjere imaju i ležerniji karakter.

"Nije to uspostava tvrde granične kontrole, kao na primjer na granici između Hrvatske i zemalja koje su van Schengena", kazao je.

Uvođenje privremenih kontrola, kazao je premijer odgovarajući na pitanje, ne znači nepovjerenje između zemalja članica, istaknuvši kako se treba pogledati globalni sigurnosni kontekst u posljednjih godinu i pol dana od početka ruske agresije na Ukrajinu, koja je izazvala ogroman izbjeglički val.

Uz tu brutalnu agresiju, koja još traje, sada je došlo do Hamasovog terorističkog napada na Izrael te potencijalno velike regionalne nestabilnosti i eskalacije s drugim akterima.

To sve predstavlja vrlo ozbiljnu sigurnosnu situaciju u najbližem europskom susjedstvu, i istočnom i južnom. "Takva okolnost nas upućuje na zaključak da se suradnja u sigurnosnom smislu, pa onda i resora unutarnjih poslova i Schengena, mora dignuti na visoku razinu", naglasio je.

Stoga smatra da se ne radi o pitanju povjerenja, već plod odluka pod pritiscima okolnosti u kojima se različite vlade nalaze.

Nije dobro biti zlurad, pogotovo u vremenu krize, kada je jako važno realno opisivati stvari, poručio je premijer osvrnuvši se na teze na jednoj televiziji o "krahu najvećeg uspjeha Vlade".

Da nismo ušli u Schengen početkom godine, i to prije Rumunjske i Bugarske koje pregovaraju puno duže nego Hrvatska, pravo je pitanje kada bismo ušli, u ovakvim okolnostima, dodao je. Koristi od ulaska u Schengen, naglasio je, itekako su se osjetile već u ovoj turističkoj sezoni koja je iza nas.

Strateška postignuća u sedam godina mandata Vlade

Osvrnuo se potom, na upit novinara, na sedam godina Vlade. Za njom je zahtjevan period brojnih kriza koje nitko nije mogao predvidjeti, ali i mnogo programskih ciljeva što ih je ostvarila. "Imali smo dvije piste – jednu kriznog upravljanja i drugu ostvarenja strateških ciljeva", kazao je.

Kao jedan od brojnih primjera naveo je jučerašnje otvorenje državne ceste D403, kojom je spojena Zagrebačka obala u Luci Rijeka s mrežom hrvatskih autocesta, a time su transformirani kapaciteti te Luke i njen smisao.

Nedavno je, podsjetio je na još jedno postignuće u tom dijelu Hrvatske, probijena druga cijev tunela Učka, projekt od kojeg je ranija vlada praktički odustala.

Od brojnih drugih prometnih projekata, naveo je dovršetak autoceste do Siska i Koridora Vc, izgradnju Pelješkog mosta, sredstva za puni profil autoceste do Dubrovnika, itd.

Od najkonkretnijih postignuća za građane naveo je rast plaća za više od 50 posto, rast minimalne plaće, mirovina, veliko povećanje broja zaposlenih, besplatni prijevoz, udžbenici i obrok za učenike u osnovnim školama, posebne pakete pomoći u krizama i tako dalje.

"Imali smo jako puno kriza i sa svima smo se nosili na najbolji mogući način", poručio je kazavši da su u trenucima takvih kriza iza hrvatskih građana i gospodarstva jedine mogle stati Vlada i država.

Danas posao premijera ili ministra, kazao je predsjednik Vlade, nije isti kao prije 15 ili 20 godina. Radi se o sasvim drugom političkom, komunikacijskom i medijskom okružju.

Razina odluka koje postoje, međunarodne, domaće, institucionalne, političke i medijske zahtijeva ogroman stupanj energije, snage i izdrživosti.

Stoga je to da se ljudi rotiraju je sasvim normalno i u redu, kazao je premijer Plenković odgovarajući na pitanje o broju ministara koji su se izmijenili u pojedinim ministarstvima u proteklih sedam godina.

Bilo je nekoliko odlazaka koji su bili uzrokovani poluprocesima, s obzirom na to da još nijedan nije imao epilog. Najvažniji mu je, naglasio je, rezultat i potpora koju ova vlada uživa u posljenjih sedam godina ima.

"Ako uđete u početak osme godine mandata s potporom koja je između 25 i 30 posto, po dvije jedine relevantne agencije za ispitivanje javnog mnijenja, uz ovoliko kriza i ovoliko postignuća, onda je to OK", ustvrdio je.

Podsjetio je i da se u mandatu ove Vlade dogodio i presedan u suvremenoj hrvatskoj političkoj povijesti - teroristički napad na zgradu Vlade, u kojoj je teško stradao i jedva živ ostao jedan policajac, što je u Hrvatskoj isto minorizirano.

"U smislu zgražanja, naša je reakcija strašnija za grozne zločine koji se dogode u Francuskoj i u Belgiji, nego ono što se događa u Hrvatskoj", dodao je govoreći o toj atmosferi zluradosti prema hrvatskoj Vladi u određenim krugovima.

Bilo bi dobro da su medijska i akademska zajednica ozbiljnije reagirale na štetu koju su Hrvatskoj nanijele Milanovićeve izjave o ratu u Ukrajini i o Izraelu

Upitan koliko Vladu u radu opterećuje odnos s predsjednikom Republike, osobito što se tiče vanjske politike, premijer je ustvrdio kako bi taj odnos trebao više opterećivati sve druge aktere u Hrvatskoj.

"Najmanje pitanje su veleposlanici. Veliko pitanje je kakav je imidž zemlje. Da li netko tko ovdje godinu i pol dana praktički zastupa proruske stajalište donosi korist ili štetu", kazao je premijer Plenković.

Smatra da bi bilo dobro i korisno da je na to ozbiljnije reagirala hrvatska medijska ili akademska zajednica, a ne stalno nastojati to svoditi na prepiranje između Milanovića i njega ili Vlade.

"Te posljedice se ipak negdje broje za Hrvatsku, to je ono što mene smeta najviše u toj cijeloj priči", kazao je predsjednik Vlade.

U kontekstu štete koje su zbog toga prouzročene Hrvatskoj u svijetu, naveo je i zadnje Milanovićeve izjave o Izraelu.

Očekujemo da se velika većina navijača koji ne mogu biti odgovorni za teška kaznena djela vrati iz Grčke u Hrvatsku

Osvrnuo se i na situaciju s pritvorenim hrvatskim navijačima u Grčkoj, nakon navijačkih nereda u Ateni u kolovozu, nakon što se pojavila informacija da na oružju kojim je u tom incidentu ubijen jedan grčki navijač nema DNK nijednog hrvatskog državljanina.

To ga ne iznenađuje, kazao je, s obzirom na komunikaciju koju cijelo vrijeme Vlada ima s grčkom stranom.

Ta je činjenica, dodao je, bila poznata praktički iz svih okolnosti istrage već prije dva mjeseca.

Nakon zadnjeg razgovora s grčkim premijerom Mitsotakisom, s kojim se susreo ranije ovoga tjedna u Tirani, premijer Plenković očekuje da konačno dođe i do onih najbitnijih odluka o tome da se ogromna većina onih koji ne mogu biti odgovorni za teška kaznena djela vrati u Hrvatsku.