Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 30. 11. 2023.

Peti paket mjera proteklih je mjeseci utjecao na usporavanje inflacije

Na sjednici Vlade premijer Plenković izdvojio je rast BDP-a u trećem kvartalu od 2,8%, najveći u Europskoj uniji, daljnje smanenje stope inflacije iisplatu treće rate od 700 milijuna eurau okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

Otvarajući 267. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko ključnih političkih i gospodarskih tema u proteklome tjednu.

Izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatski sabor jutros usvojio ključni dokument – Državni proračun za 2024. i projekcije za 2025. i 2026.

Osvrnuo se potom na nekoliko dobrih vijesti, u gospodarskom smislu, u proteklih nekoliko dana.

Prva je vijest o rastu BDP-a u trećem kvartalu, koji je prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku realno porastao za 2,8% u odnosu na istu kvartal 2022.

U usporedbi s trenutnim podacima prema Eurostatu za 23 države članice Europske unije, Hrvatska u trećem kvartalu ove godine bilježi najveću stopu rasta u Europskoj uniji.

BDP raste već 11. kvartal zaredom

"Tome su pridonijeli hrvatski gospodarstvenici i hrvatski radnici, kao i snažne intervencije Vlade u okolnostima niza kriza. Mjere koje smo poduzimali pomogle su u očuvanju standarda građana, nastavku rasta plaća, zaposlenosti i održavanju stabilnosti tržišta rada. Uz to, snažan zamah gospodarstvu daje rast investicija, na što utječe uspješna provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti", naglasio je premijer Plenković.

Dodao je da je treći kvartal ove godine već 11. kvartal zaredom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a, a na njegov rast najveći utjecaj imali su nastavak rasta potrošnje kućanstava od 3%, kao i sve brži rast investicija u fiksni kapital od 6,1%.

"Uz realizaciju reformi i korištenje sredstava državnog proračuna, europskih sredstava i privatnih investicija, nastavljamo poticati rast i jačati konkurentnost gospodarstva", poručio je predsjednik Vlade.

Jasan trend usporavanja rasta inflacije proteklih mjeseci

Kao drugu dobru gospodarsku vijest izdvojio je današnji podatak Državnog zavoda za statistiku o tome da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u studenome usporile na 4,7%.

"To je jasan trend usporavanja rasta inflacije proteklih mjeseci", naglasio je predsjednik Vlade podsjetivši da je stopa inflacije u kolovozu iznosila 7,8%, u rujnu 6,6%, a u listopadu 5,8%.

Dodao je da je to i najniža godišnja stopa inflacije u zadnje dvije godine, to jest još od listopada 2021., na što je zasigurno utjecala i provedba petog paketa mjera Vlade za zaštitu kućanstava od rasta cijena.

Na takvo kretanje godišnje stope inflacije u studenome u odnosu na studeni prošle godine, utjecao je rast cijena hrane, pića i duhana za 7,4%, premda se vidi da je nastavljeno usporavanje, usluga za 6,9%, gdje je također nastavljeno usporavanje, industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije 4,8%, dok energija bilježi godišnji pad od čak -3,4%, kazao je predsjednik Vlade.

"Očekujemo solidaran doprinos svih aktera na tržištu, uzimajući pritom u obzir da je Vlada stala uz gospodarstvo i uz radnike i u svakoj krizi očuvala društvenu koheziju", poručio je premijer Plenković i najavio da će Vlada i dalje nastaviti raditi u interesu svih građana.

Hrvatskoj isplaćena treća rata od 700 milijuna eura u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

Treća dobra ekonomska vijest je realizirana isplata treće rate u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u iznosu od 700 milijuna eura, o kojoj je danas uoči sjednice Vlade na sastanku premijera Plenkovića izvijestila potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.

Premijer je istaknuo da je od početka provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatska do sada ispunila 104 reforme i investicije od jednako toliko planiranih, što daje rezultat od 100% ispunjenih u odnosu na planirane reforme.

Pojasnio je da je za isplatu ovih sredstava ključan dokument Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji ne treba miješati s Nacionalnim programom reformi, koji se radi na godišnjoj razini, čija provedba ne utječe na isplatu navedenih sredstava.

"S ovime smo na ukupnom iznosu uplata od 2,9 milijardi eura i prva smo članica Europske unije koja je premašila 50% uplata u odnosu na raspoloživa bespovratna sredstva", naglasio je.

Dodao je kako očekuje da će se nastaviti ispunjavati kriteriji i za ovaj semestar, a u prosincu se planira podnijeti četvrti zahtjev za isplatom.

Podsjetio da će se sredstva koja su na raspolaganju Hrvatskoj iz tog Instrumenta, a ukupno ih je 10 milijardi eura, biti korištena za izgradnju dječjih vrtića, osnovnih škola, dvorana, centara za starije osobe, turističke, zdravstvene i prometne infrastrukture, kao i projekata u području energetike, vodoopskrbe, turizma, znanosti i energetske učinkovitosti te obnove od potresa.

Zaraza afričkom svinjskom kugom trenutno se smiruje, osobito zahvaljujući mjerama koje poduzimamo

Govoreći o mjerama koje se poduzimaju za suzbijanje afričke svinjske kuge, premijer je podsjetio na jučerašnji sastanak u Vladi o toj temi s predstavnicima nadležnih institucija i veterinarske struke.

Izvijestio je da je situacija vezana uz tu bolest u ovom trenutku, kada se uzmu u obzir trendovi i incidencija u proteklih pet mjeseci, pod kontrolom.

"Zaraza se smiruje, osobito zahvaljujući mjerama koje poduzimamo, a koje su sve utemeljene na struci, znanosti i najboljoj praksi koju primjenjuju i duge uređene zemlje Europske unije kada su suočene s afričkom svinjskom kugom", naglasio je.

Najavio je da će danas u Ministarstvu poljoprivrede ministrica Vučković održati sastanak sa svim predstavnicima svinjogojaca na kojem će se raspraviti dosadašnje mjere i potpore, kao i saslušati dodatni prijedlozi sektora.

"Želimo osluhnuti što bismo još mogli učiniti kako bismo, uz poštovanje mjera i uz potpore koje su već do sada dane, mogli učiniti dodatne iskorake", poručio je premijer napomenuvši kako bi bez poduzetih mjera bila ugrožena velika većina svinjogojskoga fonda u Hrvatskoj.

Uz dosadašnjih 30 milijuna eura, dodatnih 900 tisuća eura za jednokratne isplate te 3,5 milijuna eura za kompenzaciju gubitka prihoda

Istodobno, dodao je, provode se i mjere potpore svinjogojcima radi naknade štete i oporavka proizvodnje u vrijednosti od preko 30 milijuna eura.

Najavio je da će Vlada i na današnjoj sjednici donijeti dvije nove mjere. Prva je Odluka o jednokratnoj mjeri pomoći za nabavu svinjskih polovica, kojom će se osigurati jednokratna isplata do 600 eura po subjektu.

Istaknuo je da ovom mjerom, vrijednom 900 tisuća eura, Vlada želi omogućiti svima koji su navikli na običaje i na tradicijski način prerade svinjskoga mesa te pripremu tradicionalnih polutrajnih i trajnih suhomesnatih proizvoda, a kojima osim očuvanja tradicije na manjim gospodarstvima osiguravaju i dio potreba kućanstva za mesom i mesnih proizvodima, da kupe dovoljno mesa u tu svrhu.

Donijet će se i Program državne potpore proizvođačima svinja većih klaoničkih težina kojima će se omogućiti dodjela potpore za kompenzaciju gubitka prihoda za takve svinje koje su otpremljene na klanje iz objekata iz zona ograničenja u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca ove godine.

Iznos potpore je 2,15 eura po kilogramu, a za provedbu ovoga programa osigurano je 3,5 milijuna eura.

Za sjever Hrvatske 118 milijuna eura

Od ostalih aktivnosti, premijer je izdvojio posjet sjeveru Hrvatske, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, gdje je obilježena provedba projekata vrijednih 118 milijuna eura - od Centra kompetentnosti inovativnih zdravstvenih tehnologija u Varaždinu, sanacije zatvorenog odlagališta otpada Brezje, potpisivanja Ugovora za izradu dokumentacije za izgradnju Regionalnog centra civilne zaštite u Varaždinu, polaganja kamena temeljca za Centralni operacijski blok Opće bolnice Varaždin, do obilježavanja početka izgradnje Regionalnog edukacijskog rehabilitacijskog centra za djecu s poteškoćama u razvoju, u Čakovcu.

Obilježena je i 90. obljetnica Gladomora u Ukrajini, a premijer je podsjetio da je Hrvatski sabor u lipnju Gladomor proglasio genocidom.

Šaljemo jasnu poruku da je nasilje nad ženama neprihvatljivo i uvodimo posebno kazneno djelo - femicid

Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, kazao je premijer, poslana je jasna poruka da je nasilje nad ženama neprihvatljivo, podsjetivši da je Vlada nedavno predstavila nove mjere za suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i u obitelji kojima se uvode značajne i vrlo opsežne promjene.

Obiteljskim zakonom koji je danas na sjednici Vlade, dodao je, dodatno će se zaštititi prava i interes djece koja su žrtve nasilja u obitelji, a predloženim izmjenama Kaznenog zakonodavstva proširit će se i osnažiti prava žrtava nasilja, dok će se kazne za počinitelje postrožiti.

"Šaljemo jasnu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene zašto što je žena neprihvatljivo i stoga uvodimo posebno kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe odnosno femicid", istaknuo je.

Osvrnuo se i na obilježavanje tradicionalne humanitarne akcije Zaklade "Ana Rukavina", naglasivši da će je Vlada i ove godine podržati i odreći se PDV-a od prihoda prikupljenih u toj akciji.

Obnova je ubrzana, slijedi otvaranje niza obnovljenih zgrada u Zagrebu i Banovini

Kada je riječ o procesu obnove, ovoga tjedna otvorena je obnovljena zgrada Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" te Geografski odsjek PMF-a.

Radi se o projektu cjelovite obnove vrijednom gotovo 14 milijuna eura.

Kako se obnova ubrzava, dodao je predsjednik Vlade, uslijedit će otvaranje čitavog niza zgrada na kojima je obnova dovršena, kao i višestambenih zgrada na Banovini.

Od ostalih aktivnosti izdvojio je dodjelu potpora obrtnicima u iznosu od 32 milijuna eura te 8.276 stipendija za naukovanje učenika koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima u ukupnom iznosu od 21 milijun eura.

U tom je kontekstu naveo da je u posljednjih sedam godina broj obrta u Hrvatskoj porastao za 43%, a danas je više od 215 tisuća obrtnika, što je opipljivi dokaz kvalitetne suradnje s Hrvatskom obrtničkom komorom, dodao je, ali i stvaranja preduvjeta za otvaranje tako velikog broja novih obrta.

Financiranje brojnih projekata iz područja vodoopskrbe, ribarstva i akvakulture

Dodijeljeno je i 15 ugovora za projekte financiranja vodoopskrbe, vrijednih 109 milijuna eura, a dio njih je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 72 milijuna eura.

Ministrica Vučković uručila je 45 milijuna eura vrijednih projekata za 23 lokalne akcijske skupine u ribarstvu, kojima se ostvaruje inovativan pristup u području ribarstva i akvakulture, dodaje se vrijednost proizvodima ribarstva i akvakulture te se diversificiraju tradicionalne ribolovne i akvakulturne aktivnosti.

Za poticaje razvoju lokalnih zajednica ovisnih o ribarstvu i akvakulturi, jačanje teritorijalne kohezije, osigurali smo u ovome razdoblju još dodatnih 350 milijuna eura, dodao je premijer Plenković.

Jutros je u Vladi održan redoviti polugodišnji sastanak sa Stalnim vijećem Hrvatske biskupske konferencije, a bilo je riječi o sklapanju Sporazuma o utvrđivanju sljedništva pravnih osoba Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj, statusu katoličkih odgojno obrazovnih ustanova, procesu obnove i pitanjima demografije.

Premijer je u tom kontekstu naglasio kako se Vlada protivi svim inicijativama za reviziju Vatikanskih ugovora.

Jutros je premijer sudjelovao na plenarnom zasjedanju Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA), u okviru hrvatskoga predsjedanja tim savezom, a na kojem su se okupili stručnjaci i posebni izaslanici iz 35 država članica IHRA-e.

Novi Zakon o plaćama u državnim i javnim službama

Od točaka s današnje sjednice Vlade izdvojio je Prijedlog zakona o plaćama u državnim i javnim službama.

Zajedno sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, istaknuo je, radi se o paketu jedne od najvažnijih reformi u proteklih 30 godina kojoj je cilj novi, pravedniji i održivi sustav.

Kako bi naglasio koliko je kompleksna bila aktivnost donošenja toga Zakona, premijer je naveo da će taj Zakon zamijeniti više od 300 postojećih propisa kojima je uređeno pravo na plaću.

Mijenja se sustav u kojem postoji 2.500 kategorija radnih mjesta i više od 560 dodataka, uvođenjem 16 platnih razreda s rasponom koeficijenta od 1 do 8.

"S time da najniže koeficijente povećavamo za gotovo 60%", istaknuo je predsjednik Vlade.

Kada taj Zakon stupi na snagu i kada se usvoje dvije prateće uredbe - jedna za državne, a druga za javne službe - doći će do još jednog koraka u povećanju plaća zaposlenika u državnim i javnim službama, kazao je premijer i dodao da će time i čitav niz prava te sustav zapošljavanja biti puno bolje i transparentnije uređen nego do sada.

Izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima

Izdvojio je i izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kojima se omogućava usklađivanje iznosa posebnih prava koja će se izračunavati temeljem osnovice koju će godišnje utvrđivati Vlada.

Regulirat će se iznos naknade za nezaposlene branitelje, proširiti mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane po osnovi bolesti i ozljede kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti.

Predviđena je i pravna osnova za osnivanje ustanove pružanja trajnog smještaja za braniteljsko-stradalničku populaciju.

Danas će se, najavio je premijer, riješiti i jedno pravno pitanje koje je na dnevnom redu dugi niz godina, a to je ustup tražbina radnika društva Dalmacijavino.

Nakon sjednice Vlade, kazao je na kraju premijer Plenković, održat će se i tradicionalni sastanak Nacionalnog vijeća za osobe s invaliditetom, a nakon toga premijer će s ministrom Filipovićem otputovati u Dubai na 28. konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.