Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 30. 1. 2024.

Nema razloga za štrajk kad svima rastu plaće

Premijer Andrej Plenković izjavio je da je u procesu odabira kandidata za novog glavnog državnog odvjetnika objavljeno toliko laži, neistina, gluposti i neosnovanih budalaština kako bi se u javnosti izazvale dileme

Nakon konferencije Hrvatske narodne banke o prvoj godini od uvođenja eura u Hrvatskoj, predsjednik Vlade Andrej Plenković u razgovoru s novinarima osvrnuo se na aktualne političke i gospodarske teme.

Upitan smatra li da je uvođenje eura bio dobar ili loš potez, premijer Plenković ustvrdio je da se radilo o dobrom potezu koji je bio plod promišljene politike, ali i realizacija preuzete formalne pravne i političke obveze iz Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji iz 2011.

Osvrnuo se potom i na napise u jednom tjedniku o tvrdnjama USKOK-ova okrivljenika Dragana Kovačevića ocijenivši ih smiješnima.

"Prvo, čovjek je u procesu. Drugo, nešto se prosvijetlio baš sada nakon tri i pol godine. Smiješno! Naravno da to nema nikakve veze niti bilo tko od nas može utjecati na rad pravosudnih tijela", poručio je premijer Plenković i pozvao DORH i USKOK da se očituju o tome.

Što se tiče procesa novog glavnog državnog odvjetnika, premijer Plenković kazao je kako je zanimljivo pratiti tko je sve protiv toga.

Upitan o nekim navodima prema kojima je intencija da sadašnja glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek odstupi ranije, premijer je ustvrdio kako o tome ne zna ništa.

Kazao je da se s gospođom Hrvoj Šipek čuo neposredno nakon što su Povjerenstvo i Vlada odlučili da će Hrvatskom saboru kao kandidata za novog glavnog državnog odvjetnika predložiti Ivana Turudića jer smatra da je to pristojno.

Općenito je, dodao je, u tom procesu objavljeno toliko laži i neistina, gluposti i budalaština bez ikakvog utemeljenja kako bi se u javnosti izazvale dileme.

"Dilema nema. Bio je transparentan proces, javilo se četvero kandidata, na temelju programa i intervjua mi smo jednoglasno odabrali gospodina Turudića", naglasio je predsjednik Vlade dodajući da bi možda, da se javio netko kvalitetniji, bio odabran taj.

Upitan je li za nekoga tko treba postati glavni državni odvjetnik neugodna situacija u kojoj se njegovo ime spominje uz Kovačevića u slučaju kupovine odjela, premijer je kazao kako to nema nikakve veze s Turudićevim budućim poslom te da je on već kao svjedok ispitan u tom slučaju.

Ne odlučuje USKOK, dodao je, o Turudićevom imenovanju, već je Vlada nadležna da predloži, a Hrvatski sabor da odluči.

Ucjene neće proći nikome, a  indeksacije u ovom mandatu Vlade neće biti

Govoreći o štrajku sudaca, premijer Plenković ustvrdio je kako je on, kao i prošlog proljeća, potpuno neprimjeren i neosnovan podsjetivši da je ova Vlada povećala sucima plaće 2019. i 2023., a prvostupanjskim sucima za čak 580 eura.

To povećanje plaća sucima, naglasio je, prouzročilo je sedam tjedana štrajka službenika, a ti su isti sudovi promijenili praksu i taj štrajk ocijenili zakonitim.

"Ono što je ministar dogovorio s njima prije tog štrajka i tih odluka, više ne vrijedi", kazao je i ponovio kako indeksacije u ovom mandatu Vlade i Sabora neće biti.

"Povećanje sudaca kao profesije – da, povećanje plaća – da, ucjene – ne, neće proći nikome", poručio je.

Nema razloga za štrajk kad svima rastu plaće, osim ako nije politički motiviran i orkestriran

Ova je Vlada stvorila preduvjete da se prosječne plaće u njenom mandatu povećaju za više od 60 posto, kazao je premijer, a rasle su i mirovine.

Prosječna plaća je 1.208 eura, medijalna 1.040 eura, a bruto minimalna plaća 840 eura.

"Ako netko tko je imao plaću 1.100 eura, a sada će imati 2.000 eura, koji je to onda razlog za štrajk", upitao je premijer naglasivši da je za ukupno dizanje plaća u državnom i javnom sektoru u lipnju prošle i ove godine namijenjeno milijardu i petsto milijuna eura.

Ne vidi, dodao je, drugi razlog osim kaprica što se nekome u nekom cehu možda povećala plaća malo više nego nekome u nekom drugom.

Naveo je da su prema podacima Centralnog obračuna plaća, među prvih 5.000 najvećih plaća u državi 4.460 plaće liječnika.

"Logiku štrajka u tim okolnostima ne mogu razumjeti, osim ako nije politički motivirana i orkestrirana sa strane", poručio je.

Novo kazneno djelo femicida nije uvedeno u mandatima ljevičarskih vlada, nego našem mandatu, mi smo ratificirali i Istanbulsku konvenciju

Osvrnuo se i na izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sprječavanju nasilja u obitelji kazavši da je motiv postrožiti kazne i uvesti nova kaznena djela kojih prije nije bilo.

Stoga bi se, smatra, rasprava trebala voditi o uvođenju kaznenog djela femicida – rodno uvjetovanoga ubojstva.

Za nešto što je prije bila kazna pet godina, dodao je, sada će biti minimalno deset godina zatvora, pa takva kazna treba odvraćajući djelovati na divljake koji su u stanju ubiti ženu, kazao je govoreći o politici njegove Vlade.

"To se nije dogodilo u mandatima lijevih Vlada i lijevih političkih stranaka, kao ni ratifikacija Istanbulske konvencije", poručio je.

Usklađujemo hrvatsko zakonodavstvo sa standardima 30 europskih zemalja

Što se tiče ostalih izmjena, naglasio je kako se one donose radi zaštite ljudskih prava onih koji su u postupku, osnaživanja presumpcije nevinosti i omogućavanja svakome da ostvari svoje probitke u nekom postupku.

A, između ostaloga, dodao je, ta su načela i praksa europskih sudova.

"Mi sada usklađujemo naše zakonodavstvo sa standardima koji postoje u 30 drugih europskih zemalja", istaknuo je premijer, s time da njih 23 ima strože zakone, a 7 poput naših.

U tim kritikama, naglasio je, nije čuo još nikoga tko se ne slaže s time da se radi o europskoj praksi.

Dio ljudi u postupku, pojasnio je, imaju privilegirane informacije, u fazi izvida koji su tajni i istrage koja je nejavna, a optužnica još nije potvrđena.

Taj netko tko ima tu privilegiranu informaciju u toj fazi donosi protuzakonitu odluku da podatke koje ima podijeli s nekim svojim partnerima u medijima, i to ne koristi da bi dobro pripremio svoju optužnicu nego kako bi taj o kome se radi unaprijed bio medijski osuđen i ocrnjen.

I recimo, dodao je, deset godina kasnije, tog nekoga neki drugi sud u nekom drugom žalbenom postupku oslobodi i nikome ništa.

Dokazali smo da smo prvi u borbi protiv korupcije i za neovisnost institucija

To, poručio je premijer, nije dopustivo, a scenariji su prakse u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina.

"Toj lošoj praksi ne želimo stati na kraj da bismo spriječili borbu protiv korupcije. Obrnuto! Borba protiv korupcije je što veća i što jača. U konačnici, u našem mandatu dokazi o borbi protiv korupcije koja se ostvarila u proteklih sedam godina su toliki da bi samo netko jako zlonamjeran ili potpuno neinformiran da smo protiv borbe protiv korupcije. Mi smo tu prvi u borbi protiv korupcije i za neovisnost institucija i to smo dokazali", poručio je predsjednik Vlade.

Upozorio je da je ta mreža, koja je tako radila sve ove godine dijeleći informacije iz tajnih izvida i nejavnih istraga, od toga profitirala i imala koristi – i političke i kazneno-procesne i medijske, a to nije dobro za društvo.