Hrvatska koristi Instrument EU iduće generacije za ubrzan razvoj

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u konferenciji »Put oporavka« koji je u Ateni organizirao Klub zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu

U političkoj debati uz njega su na panelu sudjelovali grčki premijer Kyriakos Mitsotakis i predsjednik EPP-a Manfred Weber.

Tom prigodom premijer Plenković osvrnuo se na privremeni instrument za poticanje oporavka EU iduće generacije, najveći paket poticaja ikad financiran u Europi koji državama članicama Europske unije treba osigurati ubrzan gospodarski oporavak te digitalnu i zelenu transformaciju radi održivijeg razvoja i veće otpornosti društva i gospodarstva na buduće krize.

Instrument se odnosi na razdoblje od 2021. do 2026. te stoga države članice trebaju brzo implementirati planirane reforme i ulaganja.

Hrvatska i Grčka na samom su vrhu po sredstvima koja su na raspolaganju državama članicama u odnosu na njihov BDP

Govoreći o sredstvima koja su državama članicama na raspolaganju iz tog instrumenta u odnosu na njihov BDP, premijer Plenković istaknuo je da je usporedivši podatke zamijetio da su Hrvatska i Grčka pri samome vrhu, s 15 odnosno 18 posto.

Taj je instrument, dodao je, odigrao važnu ulogu kada je riječ o oporavku gospodarstva nakon pandemije Covida 19.

Prisjetivši se pregovora o tom instrumentu u 2020., koji su uslijedili nakon prvog predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, premijer Plenković istaknuo je kako se radilo o velikom odgovoru na vrlo veliki problem.

"I za mnoge od nas taj je odgovor bio vrlo učinkovit", dodao je.

Sredstva iz NPOO-a udvostručila su javne investicije u Hrvatskoj

Pojasnio je da je Hrvatskoj na raspolaganju, iz redovitih izvora financiranja, 15 milijardi eura plus 10,5 milijardi eura iz Instrumenta EU iduće generacije.

Ta sredstva, dodao je, trenutno osnažuju javne investicije, pomažu u povijesnoj obnovi Zagreba i Banovine nakon razornih potresa, ali i u ulaganjima bez presedana u obrazovnu, zdravstvenu, pravosudnu i energetsku infrastrukturu, poput LNG terminala koji će služiti ne samo Hrvatskoj nego i cijeloj regiji, uključujući Mađarsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Austriju i Bavarski .

Istaknuo je da se, primjerice, u obrazovnu infrastrukturu kombinacijom različitih europskih izvora ulaže preko 2,5 milijarde eura.

Također, dodao je, potiče se poslovanje koje sadrži i digitalne i zelene elemente, što je u skladu s europskim planom za bržu digitalnu i zelenu tranziciju.

"Kombiniramo sva europska sredstva kako bismo osigurali svoju energetsku sigurnost, kompetitivnost u obrazovanju, inovativne projekte u skladu s četvrtom industrijskom revolucijom, što će nas učiniti otpornijim na buduće krize i izazove", rekao je premijer Plenković.

Upravljanje tim procesom, kazao je, jako je važno zbog rokova za povlačenje sredstava do kraja 2026., stoga se u Hrvatskoj svaka dva tjedna podnose izvješća iz svih resora kako bi se vidjelo kako napreduju u tom smislu.

"Do sada smo ispunili 120 od 120 indikatora, što je ogroman uspjeh", naglasio je i dodao kako prema podacima Belgijske narodne banke korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti udvostručuju razinu javnih investicija u Hrvatskoj.

Podsjetio je da je Hrvatska od 1. siječnja 2023. članica i europodručja i Schengenskog prostora čime se još dublje integrirala u Europsku uniju.

Hrvatska je u sedam godina podigla svoj kreditni rejting, apsolutni BDP i BDP per capita

Također, dodao je, Hrvatska je tijekom mandata ove Vlade povećala svoj kreditni rejting za četiri stupnja prema sve tri svjetske agencije i sada je u kategoriji investicijskog kreditnog rejtinga s pozitivnim izgledima.

Sve su te agencije signalizirale da se implementacija instrumenta EU iduće generacije odvija dobro i pridonosi gospodarskom rastu, kazao je premijer.

Što se tiče gospodarskog rasta, naveo je kako je u 2016. godini, kada je preuzeo Vladu, apsolutni BDP bio 47 milijardi eura, a na kraju 2023. iznosio je 75 milijardi eura, dok je BDP per capita u 2016. bio 11.500 eura, a na kraju 2023.godine 20.000 eura.

Naglasio je pritom kako je hrvatskoj Vladi izrazito važan ravnomjerni regionalni razvoj zemlje, a instrumenti poput ovoga mogu pomoći da se i taj proces ubrza.

Poručio je kako je Instrument EU iduće generacije zaista učinio razliku te da bi svi koji su pridonijeli njegovom usvajanju trebali biti ponosni.

"Odgovorili smo brzo, odgovorili smo snažno i vjerujem da će se ovaj instrument pokazati vrlo uspješnim kao dodana vrijednost našim gospodarstvima i našem razvoju", zaključio je.

Bilateralni sastanak s Mitsotakisom

Predsjednik Vlade u Ateni održao je sastanak s grčkim premijerom Mitsotakisem.

U okviru članstva u Schengenu, europodručju i EUMED-9, Hrvatska i Grčka izvrsno surađuju po nizu bilateralnih i europskih tema. Plenković i Mitsotakis razgovarali su i o stanju na Bliskom istoku, važnosti stabilnosti jugoistoka Europe, kao i ubrzanja europskog puta Bosne i Hercegovine.