Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 5. 4. 2004.

Nastavit ćemo raditi za boljitak i prosperitet Hrvatske

Premijer Andrej Plenković istaknuo je postignuća svoje vlade te naveo četiri ključna prioriteta razvoja Hrvatske u idućih nekoliko godina – demografsku revitalizaciju, dekarbonizaciju, digitalizaciju i obrazovanje

Nakon posjeta HVIDRA-i predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije u kojoj je podsjetio da je njegova vlada u svoja dva mandata donijela novi Zakon o hrvatskim braniteljima, kao i zakone o nestalima te civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.

Kazao je i da je povećala sredstva koja se izdvajaju za hrvatske branitelje, a regulirala je i prava Hrvatskoga vijeća obrane. Otvorena su četiri velika veteranska centra - u Petrinji, Daruvaru, Šibeniku i Sinju, a premijer je najavio izgradnju još pet centara u idućem mandatu.

Dodao je da je u planu, na inicijativu ministra Medveda, izgradnja i tzv. centara za trajnu skrb i stanovanje hrvatskih branitelja, koji nisu više u mogućnost brinuti sami o sebi. I na taj način, naglasio je, odužujemo se onima koji su za Hrvatsku učinili najviše.

"Današnja prigoda da razgovaramo s braniteljima nas ohrabruje, vidimo njihovu podršku. Siguran sam da ćemo nastaviti zajedničku politiku za boljitak Hrvatske, koja se temelji na ključnoj, jedinstvenoj i neponovljivoj pobjedi u Domovinskom ratu i obrani od velikosrpskog Miloševićevog režima", poručio je Plenković.

Ulaganja u Hrvatsku vojsku i policiju

Naveo je da je Vlada tijekom dvaju mandata radila i na snaženju hrvatske vojske i policije.

Naglasio je da su MUP i hrvatska policija uvelike pridonijeli članstvu Hrvatske u Schengenskom prostoru i podsjetio na ulaganja u tehničko opremanje i kontrolu hrvatskih granica te bolju opremljenost hrvatskih policajaca.

Kad je riječ o Hrvatskoj vojsci, posebno je izdvojio ulaganja u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i nabavu 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, od kojih prvih šest dolaze u Hrvatsku za tri tjedna, a ostalih šest do kraja godine.

Kazao je i da su hrvatski piloti i tehničari prošli obuku u Francuskoj, čime, naglasio je, postajemo najsnažnije zrakoplovstvo u ovom dijelu Europe.

Premijer je rekao da će se nastaviti s ulaganjima u protuzračnu obranu, kao i u Hrvatsku kopnenu vojsku, podsjetivši da Sjedinjene Američke Države doniraju Hrvatskoj više od 60 oklopnih kopnenih vozila Bradley, koji će se remontirati u tvornici Đuro Đaković u Slavonskom Brodu.

Kazao je da će Vlada u idućem mandatu učiniti napore kako bi Hrvatska ratna mornarica dobila veliki višenamjenski brod, koji će joj omogućiti autonomno djelovanje i pridonijeti jačanju hrvatskih sposobnosti na moru.

Povijesno povećanje plaća

Rekao je i da je Vlada u zadnjoj godini mandata donijela novi Zakon o plaćama u državnoj i javnoj službi, uključivši i hrvatsku policiju, vojsku i obavještajni sustav, naglasivši da je riječ o najvećem povećanju plaća u povijesti.

Podsjetivši da plaće prosječno rastu 32 posto, premijer je naglasio da se to dogodilo jačanjem financijske i ekonomske snage države. Istaknuo je i da je Vladina politika dovela Hrvatsku u europodručje, Schengenski prostor i Europski stabilizacijski mehanizam. Izdvojio je i da je naša zemlja dosegla najviši kreditni rejting u svojoj povijesti te se nalazi nadomak članstvu u OECD-u.

Premijer je istaknuo da se najveće povjerenje građana u Vladinu politiku očituje u uspjehu izdavanja prve narodne obveznice i upisom dviju serija trezorskih zapisa.

Posebno mi je drago, naglasio je, da smo u našem mandatu doveli Hrvatsku sa 62 posto prosjeka razvijenosti unutar Europske unije na 76 posto te smo time dostigli Mađarsku koja je devet godina prije nas ušla u Europsku uniju.

Kazao je i da će Vlada nastaviti stvarati uvjete za rast plaća i mirovina te brinuti o ekonomskom i socijalnom standardu hrvatskih građana.

Četiri prioriteta razvoja Hrvatske

Naveo je i četiri ključna prioriteta razvoja Hrvatske u sljedećih nekoliko godina - demografsku revitalizaciju, dekarbonizaciju, digitalizaciju i obrazovanje.

Dodao je da je u mandatu Vlade 800 vrtića izgrađeno, obnovljeno ili opremljeno. "Bez presedana je gdje smo sve investirali, nema te oporbe koja može reći da su učinili više", poručio je Plenković.

Istaknuo je da ukupne investicije u obrazovanje, od predškolskog do visokog obrazovanja iznose 2,5 milijardi eura.

Majkama jedna godina staža za svako rođeno dijete

Mi smo u našem mandatu osigurali za djecu u osnovnoj školi svugdje u Hrvatskoj besplatne udžbenike, besplatan prijevoz i besplatan obrok, naglasio je premijer, kazavši kako više u hrvatskim osnovnim školama nema gladne djece, niti će ih biti, a plan i ambicija je, kao jedna od demografskih mjera, do 2030. godine osigurati da svako dijete u predškolskoj dobi ima zajamčeno mjesto u vrtiću.

Podsjetio je kako su podigli rodiljne i roditeljske naknade, i povećali doplatak za djecu, i u smislu obuhvata i u smislu iznosa, te on sada budžetski iznosi oko 225 milijuna eura godišnje, a obuhvaća dvije trećine sve djece u Hrvatskoj.

Na upit o budućim planovima vezano uz demografsku revitalizaciju, odgovorio je da će se izgraditi vrtići i škole, te će se raditi na jačanju obitelj kao nukleusa hrvatskog društva, a jedna od najvažnijih mjera koja je najavljena, najnovija mjera, je da će svaka majka dobiti jednu godinu staža za svako rođeno dijete.

Demografija je problem u cijeloj Europi, istaknuo je Plenković, nije Hrvatska jedina s tim problemom, to postaje europska tema, i zato ćemo se time baviti prioritetno, jer bez napretka i demografske revitalizacije imat ćemo dugoročno strukturni problem, ne samo opstanka naroda, nego i potreba na tržištu rada.

Problem ilegalnih migracija zahtjeva koordinirane napore cijele Europske unije

Odgovarajući na pitanje o problemu ilegalnih migracija, premijer je kazao kako hrvatska policija, njih više od 6 i pol tisuća, čuva hrvatsku granicu, naglasivši kako je puno uloženo i u tehničku opremu, i u nadzor granica, kamere, dronove i u različita vozila, i sve to dobro funkcionira.

Dodao je kako je jako bitna i suradnja sa susjednim zemljama, međutim, ključ da bi se zaustavile istočnomediteranska i zapadnobalkanska migrantska ruta je na granici između Grčke i Turske, odnosno Bugarske i Turske.

Cijela će ta tema ovisiti o globalnoj stabilnosti, smatra premijer, jer što je više teških posljedica klimatskih promjena, koje uzrokuju suše i glad, pa kao rezultat toga i migracije, što je više propalih država, osobito na području subsaharske Afrike, ili što je više ratova, poput onih na Bliskom istoku, šanse za nove migracijske valove su veće.

To nije pitanje jedne zemlje, zaključio je Plenković, to morati biti koordinirani napor cijele Europske unije, i zato radimo na zajedničkoj migrantskoj politici i kontroli vanjskih granica.

Svako nasilje treba najoštrije osuditi

Osvrnuo se i na današnja ubojstva dviju žena u Zagrebu, najoštrije osudivši ove događaje. Smatra da bi, prema trenutno dostupnim informacijama, barem jedno od tih djela trebalo uči u definiciju novog kaznenog djela, a to je teško ubojstvo žene, femicid, koji je uveden izmjenama Kaznenog zakona koji je nedavno stupio na snagu, i prema kojem je previđena kazna zatvora od najmanja deset godina

"Uveli smo ovakve pooštrene kazne kako bismo odvraćali počinitelje ovakvih djela. Smatramo da je to grozan fenomen, koji nažalost postoji u hrvatskom društvu, i zato su ove kazne itekako pooštrene i iza njih su stale i Vlada i Hrvatski sabor", poručio je.

Na upit o nedavnim navijačkim neredima na Poljudu, istaknuo je kako uvijek osuđuje bilo kakve navijačke nerede, pa tako i nerede koji su se dogodili preksinoć u Splitu.

Mi vodimo računa o poštovanju i dignitetu države, rekao je, a država su u tom slučaju hrvatski policajci, koji su napadnuti, a neki od njih su i ozlijeđeni.

Kada se sve skupa utvrdi, policija i Državno odvjetništvo, zaključio je premijer, na sudovima je da donose presude.