Treba osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda u BiH

U intervjuu za Večernji list BiH premijer Plenković govori o povijesnom otvaranju pristupnih pregovora za BiH, o važnosti izborne reforme i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda za funkcionalnost i koheziju BiH

Gospodine premijeru, imajući u vidu Vaše osobno, ali i europsko iskustvo Hrvatske, što za BiH i njezinu budućnost konkretno znači odluka o otvaranju pristupnih pregovora s EU?

Odluka o otvaranju pristupnih pregovora od povijesne je važnosti za BiH, a ujedno i jedno od najvećih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske. Čestitam posebno Borjani Krišto i Vijeću ministara na učinjenom poslu i svima koji su pridonijeli da se u proteklim mjesecima ostvare reformski iskoraci. Sada slijede faza izrade i odobravanja pregovaračkog okvira, screeninga kao i niza drugih procesa kojima će se odnosi BiH s EU uvesti u novu fazu i podići na potpuno novu razinu. Otvaraju se i dodatne mogućnosti iz pretpristupnih fondova čime će se potaknuti ekonomski razvoj i podići standard građana. U idućem razdoblju, bit će potreban snažan angažman svih političkih aktera u BiH. Početak pristupnih procesa dotiče sve aspekte političkog, socijalnog i ekonomskog života države pristupnice. Pritom je važno da se nastavi rad na reformama, a osobito na izbornoj reformi radi postizanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda.

Hrvatska vlada i diplomacija, a poglavito Vi osobno, uložili ste mnogo energije i vjerodostojnosti kako bi se postigao ovaj cilj. Zašto je Vama i Hrvatskoj toliko važno da BiH što brže napreduje na europskom putu?

Na Europskom vijeću i svim drugima razinama borimo se za Bosnu i Hercegovinu kao da se borimo za Hrvatsku. Podsjetit ću da sam i osobno 2016. pomogao, zajedno s tada predsjedavajućim članom Predsjedništva Draganom Čovićem, da BiH podnese zahtjev za članstvo. Potom smo tijekom našeg predsjedanja Europskom unijom 2020. godine uspješno vratili temu proširenja u fokus europskih rasprava. Nakon toga smo se 2022. godine izborili za to da BiH dobije kandidatski status te potom u prosincu 2023. i za zaključke koji su konačno u ožujku ove godine omogućili i donošenje odluke o otvaranju pristupnih pregovora. Time je BiH uspješno sustigla druge zemlje u ovom procesu. Naše kontinuirano zalaganje dokaz je dobrosusjedske politike prema zemlji s kojom Hrvatska ima iznimne veze i u kojoj su Hrvati jedan od konstitutivnih naroda.. Za Hrvatsku je daljnji napredak BiH u europskim integracijama od strateške važnosti, a uvjeren sam i da je europski okvir jedini koji jamči daljnji napredak, stabilnost i koheziju zemlje.

Kako ste uspjeli uvjeriti svoje kolege iz nekih zapadnoeuropskih zemalja da ipak daju zeleno svjetlo za pristupne pregovore BiH? Što je bilo presudno?

Ovaj proces zahtijevao je prvenstveno ustrajan politički i diplomatski rad na svim razinama. U današnjim geopolitičkim okolnostima, niz je gorućih tema o kojima raspravljaju europski lideri – od ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, preko ekonomskih tema, digitalne i zelene tranzicije, novih tehnologija, obrambene suradnje, do odnosa Europe s drugim globalnim akterima. S jedne strane bio je potreban utjecaj naše politike na europskoj razini i argumenti, a s druge napredak koji je BiH morala ostvariti i ovdje još jednom odajem priznanje predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto na njezinom uspjehu. Ključni trenutak bio je zajednički posjet Sarajevu kojeg sam inicirao s predsjednicom Europske komisije von der Leyen i nizozemskim premijerom Rutteom. Tada smo jasno zacrtali konkretne i ostvarive ciljeve u razdoblju do Europskog vijeća u ožujku. Iznimno smo ponosni na ovaj zajednički uspjeh BiH, Hrvatske i Europske unije.

Kakva je budućnost Europske unije imajući u vidu izazove proširenja, ali i geopolitička kretanja vezano uz Brexit, rusku agresiju na Ukrajinu, rast krajnje desničarskih političkih opcija unutar same Unije?

Posljednjih nekoliko godina obilježene su nizom kriza – od pandemije koronavirusa, preko ruske agresije na Ukrajinu i njezinih posljedica. Europska unija danas je unatoč svim tim krizama snažnija jer je uspješno ponudila odgovore na njih. Od europskih fondova kojima se financira ekonomski oporavak, do ključne uloge u pomoći Ukrajini za obranu njezinog teritorija i slobode. Populističke tendencije prisutne su diljem Europe, ali ne nude rješenje za izazove pred nama nego destrukciju, uz često prisutan i proruski utjecaj. Rezultati koje smo postigli u Hrvatskoj nisu rezultat slučajnosti, velikih riječi i obmana, već sustavnog zalaganja, promišljenih politika i njihove uspješne provedbe. Stoga očekujemo da će Europska pučka stranka, kojoj pripadaju HDZ i HDZ BiH, i nakon europskih izbora biti najsnažnija politička obitelj u Europi, kao i da će naša vodeća kandidatkinja Ursula von der Leyen ostati predsjednica Europske komisije. To je jedini put za nastavak izgradnje EU-a na dobrobit svih država članica i građana. To je vizija modernog suverenizma koju zagovaramo i provodimo, a na temelju koje je Hrvatska integrirana u najuži europski krug i ima nikad snažniju međunarodnu poziciju.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt upravo je,nakon zelenog svjetla iz EU za BiH, nametnuo tehničke izmjene Izbornoga zakona. Za Hrvate u BiH su ipak najvažnije one suštinske, osobito oko izbora člana Predsjedništva. Koliko RH i EU mogu pomoći u rješenju ovog pitanja koje bi stabiliziralo odnose među narodima?

Kontinuirano se zalažemo za izbornu reformu kojom bi se riješilo pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata u BiH. Svi oni kojima je istinski stalo do napretka, stabilnosti i veće funkcionalnosti BiH trebali bi se zalagati za ukidanje sadašnje diskriminatorne prakse. Hrvatska će se i kroz bilateralni, ali i europski okvir zalagati za žurno rješenje ovog pitanja koje uvelike opterećuje odnose Hrvatske s BiH. Za razliku od Milanovića i drugih koji svojim nastupima štete Hrvatima u BiH, vrijeđajući međunarodne saveznike, mi pomažemo Hrvatima, a istovremeno podupiremo cijelu BiH. Naš cilj je ravnopravnost Hrvata u BiH, ne njihova izolacija. Nećemo stati dok se Hrvatima ne zagarantira legitimna zastupljenost u pogledu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Nastavit ćemo raditi na daljnjem napretku BiH na europskom putu i na postizanju pune ravnopravnosti Hrvata u BiH na svim razinama. I to u suradnji, a ne u sukobu s međunarodnom zajednicom.

Koji je stav Hrvatske u vezi južne plinske interkonekcije?

Hrvatska poseban naglasak stavlja na energetsku sigurnost, a trenutna geopolitička situacija jasno pokazuje kako je ključno osigurati sigurnu opskrbu energentima i diversifikaciju dobavnih pravaca. Nakon dugogodišnjih rasprava, donijeli smo stratešku odluku o izgradnji te potom i o proširenju LNG terminala na Krku. Uz europska sredstva, proširujemo kapacitete postojećih plinovoda kako bi Hrvatska dodatno osnažila svoju ulogu kao energetskog čvorišta ovog dijela Europe. Projekt Južne interkonekcije investicija je za koju se izborila naša Vlade, a predstavlja strateški važan projekt za BiH kao alternativni pravac uvoza plina i način smanjenja ovisnosti o ruskom plinu. Kao takav, ključan je element i šire slike energetske diversifikacije u regiji jugoistočne Europe. Spremni smo nastaviti aktivnosti i ulaganja na izgradnji našeg dijela plinovoda. Jasno je da se pri pronalasku odgovarajućeg rješenja moraju uzeti u obzir stajališta i interesi svih pa tako i hrvatskog naroda u BiH. To je okvir u kojem djelujemo i za koji smo uvjereni da osigurava pravično, održivo i dugoročno rješenje na korist BiH, njezine energetske diversifikacije, novih poslovnih prilika te ekonomskog razvoja.

Iza vas je predizborna kampanja. Kako komentirate dosadašnji tijek ovog procesa i jesu li moguća iznenađenja na izborima?

Pred hrvatskim državljanima u srijedu je jasan izbor. Hrvatska će ili nastaviti ići naprijed, povećavati kvalitetu života građana i jačati svoj utjecaj u Europi i svijetu, ili slijedi povratak na staro u neizvjesnost, nestabilnost i međunarodnu izolaciju. U proteklih osam godina HDZ je bio i ostao najsnažnija hrvatska stranka, jer je isporučio građanima što je obećao. Naš program su naša postignuća u ova dva mandata, kao i rješenja koja smo ponudili za sve izazove pred Hrvatskom. SDP ne nudi ništa, nema kandidata za premijera, već se očajnički skriva iza Milanovića, koji kršenjem Ustava pokazuje svoj odnos prema samim temeljima naše države i demokracije.

Dokazali smo se u upravljanju brojnim krizama koje su nas zadesile. Zaštitili smo hrvatske građane i obitelji, očuvali socijalnu koheziju te osigurali da se gospodarstvo brzo oporavi i da raste po najbržim stopama u EU. Ostvarili smo strateške ciljeve usprkos krizama. Hrvatska je ponosna članica Schengena, europodručja i Europskog stabilizacijskog mehanizma, a na putu smo i prema OECD-u. To je smjer koji smo zacrtali za Hrvatsku, dok je naši politički konkurenti na čelu s kršiteljem Ustava žele odvući u ruski kamp. Naše politike odražavaju i naše domoljubne i obiteljske vrijednosti. Vratili smo Dan državnosti na 30. svibnja, a 18. studenoga proglasili smo Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Trajno smo zahvalni hrvatskim braniteljima kojima dugujemo slobodnu Hrvatsku. Izgradili smo četiri Veteranska centra i gradit ćemo ih još pet, a donijeli smo i Zakon o hrvatskim braniteljima i riješili statusna pitanja pripadnika HVO-a. Regulirali smo rad nedjeljom kako bismo radnicima omogućili da nedjelju provedu s obitelji te osigurali da se rad nedjeljom plaća 50% više. Donijeli smo Zakon o hrvatskom jeziku kako bismo njegovali i razvijali hrvatski jezik, a ljevica je prema tom zakonu pokazala prijezir, dok ga je tzv. desnica odbila podržati u Hrvatskom saboru.

U novom mandatu jamčimo veće plaće, veće mirovine, daljnji gospodarski rast, snažnu podršku umirovljenicima te razvoj gospodarstva, u smjeru zelene i digitalne transformacije, a ulagat ćemo i u obrazovanje te u demografsku revitalizaciju Hrvatske.

8. Po Vašoj procjeni, koliko će sve ono što se događalo oko raspisivanja izbora i kandidature predsjednika Republike utjecati na ishod izbora?

Hrvatski birači su ozbiljni i odgovorni ljudi i neće se dati prevariti. Kada je SDP početkom ožujka shvatio da će u poštenoj izbornoj utakmici doživjeti težak poraz, napravljena je diverzija da izbore pokušaju dobiti mimo pravila, uz grubo kršenje Ustava. Rezime svega je da je Grbin abdicirao s mjesta predsjednika SDP, a Milanović više nije predsjednik svih građana. Milanović je mogao podnijeti ostavku na mjesto predsjednika, kandidirati se na parlamentarnim izborima, pa bismo imali sučeljavanja i predstavili rezultate naših vlada i viziju za budućnost Hrvatske. Primjerice, u mandatu Vlade SDP-a, dok je Milanović bio premijer, plaće i mirovine rasle su za 3%, a u našem mandatu za preko 60%. U našem idućem mandatu, prosječnu mjesečnu plaću želimo povećati za još 30%, na 1.600 eura, a prosječnu mirovinu na najmanje 750-800 eura. U Milanovićevom mandatu izgubljeno je 55 tisuća radnih mjesta, a u 8 godina naše Vlade otvoreno je preko 200 tisuća novih radnih mjesta. U iduće 4 godine stvorit ćemo preduvjete za otvaranje dodatnih 125 tisuća radnih mjesta. Od Milanovićeve Vlade naslijedili smo ne-investicijsku razinu kreditnog rejtinga, tzv. kreditno smeće, a danas je Hrvatska na korak do A rejtinga. Uvest ćemo Hrvatsku u OECD te ćemo doseći najmanje 80% prosjeka razvijenosti Europske unije. 2016. smo bili na 62%, sada smo na 76%, na razini Mađarske). Svjesni da imamo još posla pred nama, želimo obnoviti povjerenje birača i nastaviti raditi kako bi Hrvatska bila još uspješnija, pravednija i uređenija zemlja.

Što očekujete u 11. izbornoj jedinici i s kakvim porukama idete prema biračima u BiH i dijaspori?

U 11. izbornoj jedinici očekujemo snažnu podršku Hrvata izvan Hrvatske, a osobito Hrvata koja žive u Bosni i Hercegovini! Zahvaljujem Draganu Čoviću na izvrsnoj suradnji koju smo ostvarili na dobrobit Hrvata u BiH, ali i jačanju odnosa Hrvatske i BiH. Ostvarujemo izvrsnu suradnju sa svima uključenim u rad Hrvatskog narodnog sabora koje je krovno političko tijelo za Hrvate u BiH. Listu HDZ-a i partnera na ovim izborima predvodi Zvonko Milas, vukovarski branitelj i uspješni državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Imamo izvrsne kandidatkinje i kandidate, među kojima su predstavnici Hrvata iz svih krajeva BiH, naši dosadašnji zastupnici Barbarić i Vidović, kao i Hrvati iz Njemačke i Mađarske, a na listi je i predsjednica HNV-a u Srbiji Jasna Vojnić. Djelima smo pokazali koliko nam je važno graditi jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. Uložili smo sveukupno 312 milijuna eura vrijednih projekata za Hrvate izvan RH, više nego ijedna vlada do sada. Od toga, čak 262 milijuna eura se odnosi na projekte koji su važni za Hrvate u BiH, uz stalan rast svake godine. Samo putem Središnjeg državnog ureda realizirano je 2.200 projekata te je osigurano 5.100 stipendija za mlade. Strateški podržavamo tri glavne institucije hrvatskog naroda u Mostaru: Sveučilište u Mostaru, Hrvatsko narodno kazalište i Sveučilišna klinička bolnica. Uvedena je izravna zračna linija Mostar-Zagreb, a otvorili smo konzulate u Orašju, Vitezu i Livnu. Financiramo obrazovne, kulturne, znanstvene, zdravstvene i ostale programe i projekte od interesa za Hrvate u BiH, ali i čitave BiH, a od 2022. osiguravamo i potpore u području poljoprivrede. Osobito ćemo voditi računa o podršci Hrvatima u Banjolučkoj biskupiji i RS-u, što sam naglasio i prigodom svečanosti ređenja novoimenovanog biskupa banjolučkog mons. Željka Majića.

Očekujete još jedan premijerski mandat. Kakvi bi bili prioriteti te nove Vlade prema BiH i hoće li se nastaviti započeta praksa zajedničkih sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH?

Pristup naše Vlade prema BiH ostat će politika suradnje, partnerstva i želje za rješenjem otvorenih pitanja između u dobrosusjedskom duhu. Ovaj tjedan započinje 25. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, a upravo je Hrvatska država partner. Nastavljamo povećavati našu trgovinsku razmjenu, koja je u 2022. premašila 4 milijarde eura. Želimo još veći rast investicija i da hrvatske tvrtke nastave kvalitetno poslovati na tržištu BiH. Zajednička sjednica Vlade i Vijeća ministara održana u lipnju 2023. adresirala je niz bilateralnih tema. Cijenimo i da je u mandatu Borjane Krišto znatno povećana učinkovitost rada Vijeća ministara, što je put prema stabilnosti i funkcionalnosti države. Planiramo i daljnje sjednice Vlade s Vijećem ministara jer imamo niz tema koje nas povezuju, od prometne povezanosti, turističke i kulturne razmjene pa do prekograničnih projekata i pitanja migracija. Želimo da BiH nastavi ići naprijed i da se sva tri konstitutivna naroda u njoj osjećaju dobro i budu jednakopravna.