Uspostava suradnje radi zajedničkog rješavanja globalnih problema

Na ovogodišnjoj međunarodnoj konferenciji Dubrovnik Forum predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je potrebu za suradnjom i zajedničkim rješavanjem brojnih globalnih problema

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku svog govora na 17. Dubrovnik Forumu, istaknuo je kako je ovaj međunarodni skup ključna točka međunarodnih aktivnosti Hrvatske i prigoda za rezime globalnih odnosa, problema koje imamo na međunarodnoj razini i zajedničkog načina rješavanja.

Ove godine nazvali smo ovu konferenciju "Opasni tjesnaci i sigurni prolazi", podsjetio je premijer, pojasnivši kako je ideja ovakvog naslova konferencije ukazati na dijalog između sjevera i juga, odnosno otvoriti mostove suradnje i zajedničkog rješavanja brojnih globalnih, prije svega sigurnosnih, ali s njima usko povezanih gospodarskih, energetskih i ekonomskih problema.

Europska unija i svijet već su dvije i pol godine suočeni s produljenim nastavkom globalne krize, koju je uzrokovala pandemija COVIDA-19, rekao je Plenković, dodavši kako mu je iz toga razloga drago da na ovoj konferenciji sudjeluje i glavni tajnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreysus.

U tom kontekstu, premijer Plenković se osvrnuo na prethodno razdoblje pandemije, koja je uzrokovala brojne negativne posljedice i ugrozila zdravstvenu sigurnost čovječanstva, istaknuvši kako smo svi zajedno nastojali pronalaziti rješenja u kratkom roku i sa što većom učinkovitosti.

Ponudit ćemo Ukrajini naše jedinstveno iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Upravo te prve negativne, ekonomske i socijalne efekte koje smo imali, dodao je, produljila je ruska agresija na Ukrajinu, koja traje već skoro dvije godine i četiri mjeseca, i koja je obezvrijedila značaj međunarodnoga prava, kao i sva temeljna načela na kojima počiva globalno upravljanje, i na kojima gradimo odnose međusobnoga poštovanja između država, i načina kako da čuvamo mir.

Dogodilo se sve suprotno, rekao je Plenković, te nastavno na to, još jedan put uime hrvatske Vlade izrazio potporu Ukrajini i ukrajinskom narodu, predsjedniku i cijeloj vladi, zahvalivši ukrajinskom ministru vanjskih poslova Dmitru Kulebi na dolasku u Dubrovnik, unatoč brojnim i zahtjevnim obavezama.

Predsjednik Vlade je podsjetio kako je Hrvatska svo ovo vrijeme pomagala Ukrajini, politički, diplomatski, tehnički, humanitarno i ekonomski, a isto tako i vojno, te će nastaviti sa svim oblicima podrške, posebno vodeći računa o našim specifičnim iskustvima u procesuiranju ratnih zločina, kao i u procesu humanitarnog razminiranja, s kojim smo suočeni već 30 godina, i koji ćemo dovršiti tek u ožujku 2026. godine.

Kraj razminiranja će se poklopiti s članstvom u OECD-u, kazao je premijer, i dodao da to pokazuje koliko vremena treba da se tako veliki problem riješi.

Ponudit ćemo i naše jedinstveno iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, tada provedeno posredovanjem Ujedinjenih naroda i angažmanom ključnih globalnih aktera, osobito Sjedinjenih Američkih Država, naglasio je Plenković, a taj proces je omogućio Hrvatskoj da, ne u istoj, ali približno sličnoj situaciji, ali na puno manjem teritoriju, provede dosada najuspješniju operaciju Ujedinjenih naroda na europskom kontinentu nakon 1945., od kada oni i postoje.

Zajedničkim naporima i sredstvima uspjeli smo održati socijalnu koheziju na europskom kontinentu

Premijer se osvrnuo na Europu danas, spomenuvši nedavno održan sastanak Europskog vijeća, na kojem je usvojen strateški plan i program djelovanja Europske unije za idućih pet godina.

Smatra kako je ovaj dokument dobra politička poruka europskih lidera u ovako zahtjevnim okolnostima, jer adresira sve ono što je bitno za europski kontinent, ali i za odnose s drugim dijelovima svijeta.

"U tom kontekstu mislim da smo, koristeći zajedničke napore, sredstva, pravne i političke okvire i financijske instrumente, uspjeli održati ono što je bilo najvažnije za kontinent u ovim okolnostima, a to je socijalna kohezija", poručio je, i napomenuo kako, dok čuvamo socijalnu koheziju na europskom kontinentu, do tada ćemo moći biti čvrsti i konzistentni u podršci Ukrajini, ili pak traženju mirnoga rješenja za plamteći sukob na Bliskom istoku.

Sve ovo se događa dva tjedna prije 75. obljetnice osnivanja Sjeveroatlanskog saveza, čiji će samit biti u Washingtonu, podsjetio je premijer, i gdje će glavne teme biti daljnja podrška Ukrajini i daljnja suradnja među državama članicama, jačanje obrambenih sposobnosti, kao i veća izdvajanja za obranu, a da pritom održimo temeljne postulate naše fiskalne odgovornosti, i da ta izdvajanja za obranu budu uklopljena u širu proračunsku disciplinu.

Hrvatska je vodila računa o tome zadnjih nekoliko godina jer smo, unatoč svi krizama koje smo imali, i energetsku i ekonomsku krizu, i socijalne tenzije i inflatorne pritiske, uspjeli ispuniti kriterije za ulazak u europodručje i Schengenski prostor, istaknuo je Plenković, a još pri tome napraviti najveće investicije ikada u domeni obrane, gdje smo povećali naš proračun, koji je sada veći za 125 posto, u odnosu na prije osam godina, kada je postao premijer.

"Rezolucija o Jasenovcu, usvojena u Crnoj Gori, šalje namjernu politiku podjele unutar te zemlje, te je riječ o instrumentalizaciji jedne druge države u regiji", kazao je Plenković, komentirajući jučerašnje usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u crnogorskoj skupštini glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije.

Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori, stoga je u tom kontekstu Plenković poručio kako ova rezolucija šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore, a još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima.

Dodao je da je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju, a da se nikad dosad nije bavila temom Jasenovca, te da je ona donesena kao odgovor na rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici.

Poručio je, također, kako će Hrvatska poduzeti mjere koje smatra primjerenima za ovakve poteze instrumentalizacije parlamentarne većine s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice, podsjetivši kako je upravo Dubrovnik doživio velike strahote u vremenu agresije Miloševićevog režima, u kojima je, nažalost, tada sudjelovala i Crna Gora.

"Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća", zaključio je predsjednik Vlade, naglasivši kako oni koji žele ići prema članstvu u Europskoj uniji moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju.