Izvoznici su kičma našeg gospodarstva koja znatno pridonosi dobrobiti zemlje

Na 19. konvenciji hrvatskih izvoznika Premijer Plenković govorio je o njihovu značaju za hrvatsko gospodarstvo: te tvrtke zapošljavaju više od 50% domaće radne snage , imaju udjel od 60% u investicijama, 77% u istraživanju i razvoju i 57% u dobiti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u 17. dodjeli nagrade "Zlatni ključ" najboljim izvoznicima u 2023. godini. Nakon što je uručio nagradu u kategoriji Najbolji veliki izvoznik u 2023. godini tvrtki Končar – distributivni i specijalni transformatori d.d., premijer Plenković čestitao je uime Vlade svim dobitnicima Zlatnoga ključa.

Govoreći o današnjem globalnom i nacionalnom kontekstu, naveo je da se svijet u 2024. našao u najvećoj izbornoj godini u kojoj glasa više od četiri milijarde ljudi. Istodobno, svijet je opterećen i dalje brutalnom ruskom agresijom na Ukrajinu, koja traje već gotovo dvije i pol godine i čije su posljedice na gospodarstvo, socijalnu i energetsku situaciju, inflatorne pritiske, trgovinske tokove i sankcijske režime bez presedana, a kraj joj se u ovom trenutku ne nazire.

Izrazito kompleksna međunarodna situacija dovodi do daljnjih nezakonitih migracija, a one do tektonskih promjena u političkim arhitekturama Europe

S druge strane, postoji ozbiljan sukob između Kine i SAD-a, kazao je premijer Plenković podsjetivši da se SAD svojim zakonom o smanjenju inflacije, kao mehanizmom protekcionizma bez presedana, zaštitila od Kine, ali usput i od drugih.

Stoga Europska unija, pojasnio je, već godinu i pol dana radi na tome kako da ublaži negativne efekte takvog akta za svoje velike izvoznike u SAD. Usto je tu rat između Izraela i Hamasa na Bliskom Istoku, koji prijeti regionalnom eskalacijom.

Sve to stvara izrazito kompleksnu međunarodnu sigurnosnu situaciju koja dovodi do poticaja za daljnje nezakonite migracije, a one su razlog najvećih strukturnih tektonskih promjena u europskim zemljama.

Da nije bilo te velike migrantske krize, od 2015. do danas, dodao je premijer Plenković, nije realno da bi rezultati jučerašnjih parlamentarnih izbora u Francuskoj u prvom krugu bili ovakvi kakvi jesu, niti bi Alternativa za Njemačku ostvarila rezultat kakav je ostvarila na europskim izborima u Njemačkoj, a politička arhitektura u mnogim europskim zemljama ne bi izgledala kako izgleda danas.

Renesansa ogromnih investicija u obranu država članica EU-a i NATO-a

Svi se ti elementi, istaknuo je premijer Plenković, moraju uzeti u obzir jer utječu i na Hrvatsku i njeno gospodarstvo. Renesansa ogromnih investicija u obranu odgovor je država članica EU-a i NATO-a na sve ove okolnosti, naveo je predsjednik Vlade.

A što su veće investicije u obranu, to je pritisak na proračune teži. Zato je Europska komisija u svom zadnjem izvješću otvorila procedure prekomjernog proračunskog manjka za nekoliko velikih zemalja –Francusku, Italiju i Poljsku. Gotovo je nemoguće, kazao je premijer, imati enormna ulaganja u obrambeni sektor i ostati u okviru ekonomske i financijske discipline koja se očekuje od država članica. Posljedice svega navedenoga su velike, dodao je, a tome se moraju prilagođavati i hrvatski izvoznici.

Vlada će nastaviti podupirati hrvatske izvoznike osnažena promijenjenim međunarodnim položajem Hrvatske

Govoreći o značaju koji izvoznici imaju na hrvatsko gospodarstvo, predsjednik Vlade naveo je da te tvrtke zapošljavaju više od 50% zaposlenih, ostvaruju više od 60% investicija te 77% svih ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i 57% dobiti.

"Vi ste kičma hrvatskoga gospodarstva", poručio im je dodajući da je zadatak Vlade osigurati im dobar zakonski okvir. Naveo je da će Vlada nastaviti raditi ono što je radila u prethodna dva mandata, ali sada u drugačijem kontekstu i s još više iskustva posebno u kriznom upravljanju s obzirom na protekle krize koje je riješila na jako dobar način.

Usto je naglasio promijenjeni međunarodni položaj Hrvatske, koja je danas članica i Schengenskog prostora, europodručja i Europskog stabilizacijskom mehanizma, a na proljeće 2026. će se pridružiti i OECD-u, jedinoj preostaloj važnoj organizaciji čija članica tek trebamo postati. "S tim trenutkom mi smo kao država riješili sve svoje strateške nacionalne ciljeve o međunarodnom pozicioniranju", poručio je.

I u vremenima krize ostvarili smo dobar rast zahvaljujući čvrstim temeljima koje smo postavili

Ističući važnost takvog međunarodnog položaja za hrvatske tvrtke, premijer je naveo primjer u kojem se te tvrtke predstavljaju svojim partnerima i mogu im kazati da su iz zemlje koja je i članica OECD-a, Europskog stabilizacijskog mehanizma, eurozone, Schengenskog prostora, Europske unije i NATO-a, s istodobno najvišim kreditnim rejtingom, stabilnim javnim financijama i rasterećivanjem gospodarstva.

Istodobno, naveo je, država ima dovoljno fiskalnog prostora i snage da u krizama djeluje zaštitnički prema građanima i gospodarstvu kao jedini akter koji to može podsjetivši da je država nakon višestrukih kriza očuvala socijalnu koheziju u društvu.

Upravo zato veliki broj hrvatskih građana, naglasio je, nije osjetio te krize na način na koji su ih osjetili građani u brojnim drugim državama, posebno rast cijena energenata.

"To su temelji zbog kojih smo mogli ostvarivati ovako dobar rast u vremenima krize", rekao je premijer Plenković podsjetivši na kontinuirani rast BDP-a, uz iznimku 2020. godine zbog posljedica Covid krize.

Projekcije rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu između 3 i 3,5%, a prosječni rast na razini EU-a 1%

U prvom kvartalu ove godine, Hrvatska bilježi drugi najveći rast gospodarstva među zemljama Europske unije, odmah iza Malte, a što se tiče projekcija rasta BDP-a ovu godinu, od Vlade, do Europske komisije, preko MMF-a i Svjetske banke do OECD-a, niti jedna nije manja od 3% te variraju između 3 i 3,5%.

U tom je kontekstu naveo da je Hrvatska u proteklih osam godina prema temeljnom kriteriju razvijenosti BDP per capita sa 62% prosjeka razvijenosti Europske unije došla na 76%.

Rast u ovoj godini navodi na zaključak da će do kraja 2024. taj prosjek doseći preko 77,5%, kazao je premijer dodajući da će prosjek najavljenoga rasta na razini Europske unije biti jedan posto, a na razini europodručja 0,8%. Do kraja mandata ove Vlade, dodao je premijer, Hrvatska će, ako nastavi ovako rasti, dosegnuti prosjek razvijenosti između 80 i 82%.

Vlada u trećem mandatu predstavlja kontinuitet, pouzdanost, predvidljivost i jasan smjer što je ključno upravo za izvoznike

Pritom ova Vlada, koja sada ima već osam godina iskustva, i to ne baš jednostavnoga, naglasio je, poslodavcima, sindikatima, gospodarstvu i stranim partnerima predstavlja kontinuitet, pouzdanost, predvidljivost i jasan smjer koji neće dovesti ni do kakvih turbulencija, što je ključno, smatra, upravo za izvoznike.

Usto su tu brojni programi i mjere kojima Vlada potiče hrvatske izvoznike. "Veliki, transformativni proces koji smo vodili zadnjih nekoliko godina pridonio je vašoj poziciji u unutar hrvatske i u međunarodnim aktivnostima", kazao je premijer Plenković.

Premijer je također naveo trenutne podatke o zaposlenosti u Hrvatskoj, a na današnji dan zabilježeno je više od milijun i 740 tisuća osiguranika, više nego ikada. Istodobno, broj nezaposlenih je ispod 84 tisuće, nikada manji.

Taj proces, naglasio je, prati i rast plaća, i u privatnom i u javnom sektoru, podsjetivši da je BDP per capita od 2016., kada je bio 11.500 eura, u 2023. narastao na 20.000 eura, dok je u apsolutnom iznosu BDP skočio s 47 milijardi eura na 76 milijardi eura.

"To govori o snažnom zamahu hrvatskoga gospodarstva, a vaš doprinos je itekako bitan, cijenjen i važan", poručio je premijer Plenković.

Dinamiziranje tržišta kapitala izdavanjem narodnih obveznica i trezorskih zapisa

Posebnu pažnju Vlada je posvetila dinamiziranju tržišta kapitala, naglasio je premijer kazavši da je to godinama bila jedna od "uspavanih ljepotica" u kontekstu hrvatskoga gospodarstva. Stoga je potezima poput izdavanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa za građane i institucionalne investitore Vlada malo "prodrmala" to tržište.

Građani i investitori su pokazali povjerenje u državnu ekonomsku i fiskalnu politiku, naglasio je, ulažući u do sada četiri milijarde eura u državne vrijednosnice.

Govoreći o Programu Vlade u kompliciranom međunarodnom kontekstu, premijer Plenković je naglasio kako on prepoznaje sve globalne trendove, a ima na umu i doprinos konkurentnosti europskome gospodarstvu.

Trima velikim prioritetima – demografskoj revitalizaciji, dekarbonizaciji i digitalnoj transformaciji – dan je i institucionalni značaj u Hrvatskoj kroz novi ustroj ministarstava, dodao je.

Naveo je nadalje da će se kroz razgovore s Europskom investicijskom bankom pokušati postići da i oni usmjere svoje investiranje upravo onako kako državama članicama danas treba.

Radeći za svoje kompanije i za sebe izvoznici pridonose međunarodnom pozicioniranju, gospodarskom rastu, većoj zaposlenosti i kvaliteti života građana

Naglasivši da su poslovni rezultati hrvatskih izvoznika sjajni i snaže Hrvatsku u gospodarskom smislu, poručio je da će ih Vlada i dalje podupirati i dodao da taj osnaženi međunarodni položaj u konačnici ima za cilj pomoći hrvatskom gospodarstvu.

"Želimo da pridonesete našem međunarodnom pozicioniranju, našem gospodarskom rastu, većoj zaposlenosti i kvaliteti života građana. Radeći za svoje kompanije i za sebe pridonosite Hrvatskoj koja je danas puno snažnija nego što je bila, sposobnija nositi se s mnogim krizama i izazovima i direktno utjecati svojim položajem na brojne međunarodne procese", poručio je premijer Plenković zahvalivši im na doprinosu hrvatskom gospodarstvu i društvu.