Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 29. 8. 2024.

Stopa rasta hrvatskog BDP-a među najvećima je u Europskoj uniji

Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo prvom procjenom porasta BDP-a od 3,3% u drugom kvartalu, što je 14. kvartal zaredom u kojem se bilježi rast BDP-a

Govoreći o rastu BDP-a, kazao je da će, ako se ovi trendovi nastave u trećem i četvrtom kvartalu, a nema razloga da tako ne bude, stopa rasta bit će doista visoka u odnosu na druge članice EU-a.

"S velikim stupnjem sigurnosti možemo već danas pretpostaviti da ćemo biti među dvije ili tri članice s najvišom stopom rasta", dodao je.

Na kraju trećeg mandata Hrvatska će dosegnuti između 80 i 82% prosjeka razvijenosti Europske unije

Plenković je naglasio je da se takva dinamika uklapa u procjene programa Vlade, gdje nakon dosadašnjih 76% prosječne razvijenosti na razini EU-a na kraju prošle godine, želimo doći na 77,5% na kraju ove godine.

"Time će se dati doprinos realizaciji jednog od temeljnih ciljeva Vlade u politici lovljenja koraka sa zemljama srednje i istočne Europe i biti na kraju mandata naše treće Vlade između 80 i 82% prosjeka razvijenosti", ocijenio je premijer.

Dodao je da je, osim nastavka rasta plaća i provedbe brojnih projekata financiranih nacionalnim i europskim sredstvima, najveći doprinos rastu BDP-a dobra situacija na tržištu rada, istaknuvši da je trenutno zaposleno oko milijun 750 tisuća ljudi, što je najviše ikada.

Veselimo se nastavku suradnje sa Sjevernom Makedonijom

Plenković se osvrnuo i na današnji posjet novog premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog, kazavši kako je izbor Hrvatske za prvi posjet važan politički signal nove sjevernomakedonske Vlade.

"To govori o kvaliteti naših odnosa i prilikama da ih i dalje unaprijedimo. Veselimo se nastavku suradnje", poručio je hrvatski premijer.

Zahvalio je ministru vanjskih i europskih poslova Grliću Radmanu na kvalitetno i sadržajno organiziranoj konferenciji veleposlanika, istakavši važnost jasnih smjernica za provođenja ciljeva vanjske politike našim predstavnicima diljem svijeta.

Predsjednik Vlade vrlo dobrom je ocijenio Vladinu odluku o nižim cijenama goriva.

Hrvatskim sportašima koji će sudjelovati na jučer otvorenim Paraolimpijskim igrama u Parizu zaželio je uspjeh u brojnim natjecanjima.

Još jednom je izrazio sućut obitelji, prijateljima i stranačkim kolegama prerano preminulog Predraga Freda Matića, bivšeg zastupnika u Europskom parlamentu i bivšeg ministra hrvatskih branitelja.

"Žao nam je da je tako rano preminuo i ovom prigodom izražavamo sućut njegovoj obitelji, prijateljima i stranačkim kolegama", kazao je Plenković.

Zadovoljstvo kulturnim manifestacijama koje posjećuje velik broj ljudi

Osvrnuo se na jučerašnji posjet Varaždinu i obilazak Špancirfesta, kazavši da su itekako zadovoljni lijepim kulturnim manifestacijama koje posjećuje velik broj ljudi.

"Čestitka Varaždinu na još jednom sjajnom izdanju Špancirfesta", poručio je.

Hrvatska traga za 1.792 nestale i smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu

Uoči Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, koji će se sutra obilježiti u Daruvaru, predsjednik Vlade kazao je da mi i dalje tragamo za 1.792 nestale i smrtno stradale osobe te najavio izvješće potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda o napretku u traženju i identificiranju osoba koje su nestale u Domovinskom ratu.

"U razgovoru s potpredsjednikom Medvedom smo dogovorili da i s ove razine Vlade emancipiramo temu i da javnost bude svjesna koliko toga je napravljeno u proteklih osam godina na pronalaženju nestalih", rekao je predsjednik Vlade.

Na kraju uvodnog izlaganja premijer je najavio još nekoliko važnih zakonskih prijedloga koji se pripremaju za početak zasjedanja Hrvatskog sabora 18. rujna.

Uoči Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, koji će se sutra obilježiti u Daruvaru, predsjednik Vlade kazao je da mi i dalje tragamo za 1.792 nestale i smrtno stradale osobe te najavio izvješće potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda o napretku u traženju i identificiranju osoba koje su nestale u Domovinskom ratu.

"U razgovoru s potpredsjednikom Medvedom smo dogovorili da i s ove razine Vlade emancipiramo temu i da javnost bude svjesna koliko toga je napravljeno u proteklih osam godina na pronalaženju nestalih", rekao je predsjednik Vlade.

Na kraju uvodnog izlaganja premijer je najavio još nekoliko važnih zakonskih prijedloga koji se pripremaju za početak zasjedanja Hrvatskog sabora 18. rujna.

30. kolovoza proglašen "Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce"

Vlada je na današnjoj sjednici proglasila 30. kolovoza "Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce", u spomen na dan kada je 2007. godine poginulo 12 vatrogasaca prilikom gašenja požara na Kornatima. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o napretku u traženju i identificiranju osoba nestalih u Domovinskom ratu, kazavši kako Hrvatska traga za još 1792 osobe.

Vatrogasci su u službi građana već dugih 160 godina, istaknuo je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, i spremni su podnijeti žrtvu vlastitog života kako bi spasili ljude i imovinu od požara, poplava, potresa i drugih ugroza u Hrvatskoj, ali nažalost, izvršavajući svoju humanu dužnost brojni vatrogasci su izgubili živote ili su doživjeli ozlijede koje svjedoče o težini njihovoga posla.

Podsjećajući na stradavanja brojnih vatrogasaca, poseban naglasak stavljen je na kornatsku tragediju, koja se dogodila 30. kolovoza 2007. godine, kada je tijekom gašenja požara na Kornatima smrtno stradalo 12 vatrogasaca, a dan prije na otoku Hvaru još jedan.

"Kornatska tragedija najveća je mirnodopska nesreća koja je pogodila hrvatsko vatrogastvo, ali i Republiku Hrvatsku", naglasio je Tucaković, uz poruku kako će ova sjednica i ovaj dan ući u povijest hrvatskog vatrogastva.

Hrvatska traga za 1792 osobe nestale u Domovinskom ratu

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved podsjetio je da Hrvatska i dalje traga za 1792 osobe koje su nestale u Domovinskom ratu te je pozvao sve koji imaju saznanja da ih podijele s institucijama.

"Republika Hrvatska 33 godine od početka oružane velikosrpske agresije traga za još 1792 nestale i smrtno stradale osobe, a za koje nije poznato mjesto ukopa. Riječ je o najdugotrajnijoj posljedici Domovinskog rata i najsloženijem humanitarnom pitanju", poručio je Medved podnoseći izvješće o napretku u traženju i identificiranju osoba nestalih u Domovinskom ratu.

Od 2016. godine, naglasio je, Vlada je unaprijedila proces traženja i intenzivirala mnoge aktivnosti, a donesen je i Zakon o osobama nestalima u Domovinskom ratu.

Temeljem prikupljenih saznanja provedena su cjelovita terenska istraživanja na 396 lokacija, kojima je pretraženo 955.000 kvadrata, izvijestio je ministar, i dodao kako je najveći broj lokacija pretražen na područjima Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke, Osječko-baranjske i Požeško-slavonske županije.

Na tim su područjima pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 190 osoba, a u istom razdoblju identificirani su posmrtni ostaci 268 osoba, naveo je, podsjetivši na pronalazak pet masovnih grobnica u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pri čemu je najsloženija i najzahtjevnija lokacija u Petrovačkoj doli kod Vukovara, s obzirom na to da je riječ o aktivnom odlagalištu otpada, čija pretraga traje već dvije i pol godine.

Govoreći o samom procesu traženja nestalih, ministar je kazao da su uvedene inovativne metode pretrage terena, nabavljena je najsuvremenija oprema za pretragu, obradu i identifikaciju posmrtnih ostataka, a posebna pozornost posvećena je odnosu s obiteljima nestalih i smrtno stradalih u Domovinskom ratu, Savezom udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i Zajednicom udruga civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske.

Naglasio je, također, kako će njegovo ministarstvo nastaviti predano raditi na prikupljanju i istraživanju saznanja o otkrivenim grobnicama, ulagati napore u rješavanje slučajeva neidentificiranih posmrtnih ostataka, kao i na daljnjem unaprjeđenju resursa i metodologije rada.

Apelirao je na sve koji imaju neka saznanja i mogu pomoći u pronalasku nestalih osoba da ih podijele s resornim ministarstvom i nadležnim tijelima te zahvalio svim obiteljima na strpljenju i povjerenju.

"Ustrajat ćemo u promicanju istine i očuvanju vrijednosti iz Domovinskog rata", poručio je ministar.

Novi zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi i o provedbi Uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga u Europskoj uniji

U saborsku proceduru poslan je prijedlog zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi i o provedbi EU Uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga, čiji su ciljevi unapređenje korištenja te infrastrukture u skladu s novim trendovima, i usklađivanje s EU Aktom o digitalnim uslugama.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Bernard Gršić rekao je kako se ovaj zakon sada donosi nakon deset godina, a temeljem iskustava stečenih u razvoju, uspostavi i korištenju komponenti i servisa te infrastrukture, kao i iskustava u primjeni postojećeg zakona.

Novim se zakonom stvaraju i pretpostavke za utvrđivanje prava, obveza i odgovornosti korisnika te infrastrukture vezano za njezinu uspostavu, razvoj i upravljanje, kao i na primjenu, uz pružanje javnih elektroničkih ili e-usluga i e-komunikacije prema fizičkim i pravnim osobama.

Za prijedlog zakona o provedbi EU Uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga Gršić je rekao da se europska uredba o tome primjenjuje od veljače ove godine i u cijelosti je obvezujuća, i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije.

Ovom se uredbom propisuje odgovornost pružatelja digitalnih usluga koji nastupaju kao posrednici između potrošača i onoga što kupuju putem platformi, čime se želi bolje zaštiti korisnike i njihova temeljna prava na internetu te uspostaviti snažan pravni okvir za transparentnost i odgovornost internetskih platformi, i osigurati jedinstven, ujednačen pravni okvir na razini Europske unije.

Za dezinsekciju komaraca u četiri županije utrošeno 1,5 milijun eura

Vlada je danas odobrila sredstva u iznosu od milijun i 527.841 eura za rješavanje problematike dezinsekcije komaraca na području četiri županije, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske te Međimurske županiji, a koja će se osigurati preraspodjelom državnog proračuna na poziciji proračuna Ministarstva zdravstva.

Osječko-baranjska županija dobit će 600.000 eura, Vukovarsko-srijemska 392.572 eura, Brodsko-posavska 400.000 eura, a Međimurska županija 135.269 eura.

Temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, godišnji program mjera donose čelnici jedinica lokalne i regionalne samouprave, na prijedlog nadležnog Zavoda za javno zdravstvo, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš, pojasnivši kako se ovim programom, između ostaloga, definiraju mjere dezinsekcije, izvršitelji programa, sredstva, rokovi te način plaćanja i provedbe, a kako bi se izbjegle situacije pojave zaraznih bolesti uslijed pojačane brojnosti komaraca.

59. Vinkovačke jeseni

Prihvaćen je prijedlog za pokroviteljstvo Vlade nad 59. Vinkovačkim jesenima, manifestacijom koja, kako je istaknula ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ima iznimno dugu tradiciju, i važna je ne samo za istok Hrvatske, nego i za njegovanje izvornog folklora.

Uz nastupe kulturno-umjetničkih društava, kazala je, ovaj događaj svake godine okuplja brojne stručnjake, etnologe, etnomuzikologe i sve one koje prepoznaju i vrednuju tradicionalni folklor.