U proteklih 8 godina uloženo je preko 450 mil. eura u zaštitu od poplava

Otvarajući 26. sjednicu Vlade, premijer Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema i aktivnosti

Prije dva dana Aktualnim prijepodnevom započela je nova sjednica Hrvatskog sabora, a premijer i ministri odgovorili su na sva pitanja saborskih zastupnika te najavili daljnje aktivnosti Vlade u nizu sektorskih politika.

Imali su i prigodu, dodao je, osvrnuti se na novi paket mjera koji je Vlada usvojila prije dva tjedna, vrijedan 250 milijuna eura, a kojim se i dalje subvencioniraju cijene struje i plina.

Nastavlja se i sa subvencijama cijena naftnih derivata, a još uvijek je na snazi i ograničenje cijena za 30 proizvoda iz potrošačke košarice.

Hrvatska konsolidira svoj međunarodni politički, ekonomski i financijski položaj

Podsjetio je i na najnoviju ocjenu svjetske agencije za kreditni rejting Standard & Poor's, koja je Hrvatsku podigla u kategoriju A-, s pozitivnim izgledima.

"Praktički je naznačila sve ključne reformske aktivnosti koje smo imali - odgovorno upravljanje javnim financijama, dublju integraciju u Europsku uniju, apsorpciju europskih sredstava, rast plaća i mirovina, politička stabilnost i funkcioniranje svih institucija", poručio je premijer Plenković te dodao kako Hrvatska na ovaj način konsolidira svoj međunarodni ekonomski i financijski položaj, što je važno i za političko pozicioniranje i ukupnu aktivnost hrvatskog gospodarstva.

Što se tiče novog kruga porezne reforme, predsjednik Vlade izvijestio je da se nastavljaju razgovori te najavio da će u ponedjeljak biti predstavljena Gospodarsko-socijalnom vijeću.

Naveo je i Nacionalni plan stambene politike, kao glavni temelj koji treba omogućiti priuštivo stanovanje mladima i mladim obiteljima, što je povezano s demografskom revitalizacijom kao ključnom temom hrvatskog društva.

Predsjednik Vlade je zastupnicima predstavio i Izvješće o sastancima Europskog vijeća.

Podsjetio je da je nedavno predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila konačni dogovor o distribuciji portfelja, a hrvatska povjerenica Dubravka Šuica dobila je portfelj Mediterana te zadržala portfelj demografije.

"Smatramo da je to odlična kombinacija i važan politički prioritet, s obzirom na globalna zbivanja za cijelu Europu i za države članice u godinama koje su pred nama", poručio je predsjednik Vlade.

U krizama smo umirovljenicima isplatili 615 milijuna eura

Što se tiče tema s današnje sjednice Vlade, izdvojio je Prijedlog sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

U tom je kontekstu podsjetio da je Vlada u okviru paketa mjera po deveti put donijela i odluku o jednokratnoj pomoći za umirovljenike, za njih 760 tisuća, vrijednu 76,5 milijuna eura.

"Time smo ukupno došli na oko 615 milijuna eura pomoći za umirovljenike u ovim vremenima krize", kazao je.

Osnivanjem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, istaknuo je premijer, Vlada želi i u trećem mandatu nastaviti s redovitim i konstruktivnim dijalogom s predstavnicima umirovljenika, posebno sa Sindikatom i s Maticom umirovljenika te drugim umirovljeničkim udrugama, uz potporu političkih stranaka, osobito Hrvatske stranke umirovljenika koji je i dio parlamentarne većine.

U proceduru će biti upućena i Deklaracija o starijim osobama, najavio je premijer, a ona će poslužiti kao temelj za davne inicijative.

"Cilj je donošenje Zakona o starijim osobama kako bismo i na taj način regulirali položaj te odgovornost i skrb prema starijim osobama u hrvatskom društvu", dodao je.

Prosječna mirovina porasla je za za 73%, cilj je da do kraja ovog mandata iznosi između 750 i 800 eura

Podsjetio je da je u mandatima ove Vlade sveukupna prosječna mirovina narasla za 73,3 posto te sada iznosi 620 eura, a cilj je da do kraja ovoga mandata bude između 750 i 800 eura.

Podignute su i najniže mirovine te povećane one obiteljske.

"Želimo u proces mirovinske reforme uključiti temu redefiniranja modela usklađivanja visine mirovine u odnosu na porast plaća i rast inflacije potrošačkih cijena promjenom formule za usklađivanje mirovine, u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu", rekao je predsjednik Vlade.

Podsjetio je da će za svako rođeno dijete majke dobiti godinu dana mirovinskoga staža.

Nasilje nije prihvatljivo, nema opravdanja i ne smije se tolerirati

Premijer Plenković osvrnuo se i na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 22. rujna, u spomen na tri ubijene i jednu teško ranjenu ženu u sudnici zagrebačkog Općinskog suda 1999. godine.

"Obilježavanje ovoga dana važno je za senzibiliziranje i edukaciju javnosti te slanje jasne poruke da nasilje nema opravdanja, da se ne smije tolerirati i da ono nije nikakva privatna stvar", poručio je.

Podsjetio je da je od početka prvog mandata njegova Vlada poduzimala niz mjera u cilju sprječavanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Najrecentnije su izmjene kaznenog zakonodavstva iz ožujka ove godine kojima su proširena i osnažena prava žrtava i povišene kazne za kaznena djela silovanja, teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zlouporabe djeteta.

Jasna poruka da nasilje nije prihvatljivo mora doći od svih segmenata društva, uključujući pravosuđe

Ujedno, uvedeno je i posebno kazneno djelo teško ubojstvo ženske osobe - femicid, za koje je zaprijećena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora.

Kroz tri kruga izmjena materijalnog i procesnog zakonodavstva, stvoren je kvalitetan pravni okvir koji omogućuje adekvatno sankcioniranje počinitelja kaznenih djela nasilja nad ženama, naglasio je predsjednik Vlade.

"No, borba protiv nasilja nad ženama obveza je svih institucija. Jasna poruka da nasilje nije prihvatljivo mora dolaziti od svih segmenata društva, uključujući i od pravosuđa, koje je dobilo instrumente za izricanje strogih, odvraćajućih sankcija i vođenje postupaka na način da se snažnije štite prava i interes žrtava", ustvrdio je.

Najavio je da će Vlada nastaviti raditi na jačanju prevencije koje podrazumijeva edukaciju od najranije životne dobi, kao i na sustavnom prikupljanju i analizi podataka u vezi s nasiljem nad ženama koji trebaju biti podloga za nove mjere.

Bitka za Vukovar jedna je od najslavnijih stranica hrvatske ratne povijesti

Osvrnuo se i na obilježavanje 33. obljetnice Bitke za Vukovar i ustrojavanja 204. brigade Hrvatske vojske, istaknuvši da se radi o prekretničkoj bitki Domovinskog rata i jednoj od najslavnijih stranica hrvatske ratne povijesti.

"Njenim obilježavanjem odajemo zasluženo priznanje svim sudionicima obrane grada, Vukovarcima i svim onima koji su u obranu došli iz drugih krajeva Hrvatske i šire.

Odajemo priznanje njihovoj čeličnoj volji i ustrajnosti kojima su puna tri mjeseca odolijevali danonoćnim napadima za osvajanje grada", poručio je podsjetivši da je Hrvatska tada bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije.
Pripadnici legendarne 204. brigade, nastavio je predsjednik Vlade, zajedno sa svim braniteljima Vukovara, nadljudskim su naporima ohrabrili cijelu Hrvatsku u najtežim trenucima Domovinskog rata i zato im još jednom iskazujemo zahvalnost.

Premijer Plenković na zasjedanju Opće skupštine UN-a

Idućeg tjedna predsjednik Vlade sudjelovat će na 79. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Uz redovitu sjednicu, održat će se i Summit o budućnosti, koji se, kazao je premijer, dugo vremena pripremao, a usvojit će se Pakt za budućnost.

S globalnog aspekta, dodao je, razmotrit će se teme sigurnosti, ljudskih prava, klimatskih promjena, razoružanja, reforme političkih i financijskih međunarodnih institucija te daljnji angažman svih dionika u međunarodnoj zajednici.

Tijekom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, najavio je, posjetit će i hrvatske zajednice u Los Angelesu i Chicagu.

Predstavljeno izvješće o obrani od poplave na Dunavu, sve je spremno za vodeni val

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u petak je na sjednici Vlade predstavio izvješće o pripremi i provedbi mjera obrane od poplava na vodnom području Dunava, poručivši da će vodeni val u Hrvatsku stići u srijedu 25. rujna te da je sve spremno za obranu.

"Vodni val je 300 riječnih kilometara od Hrvatske. Potvrđuju se prognoze kolega iz Mađarske da će vršno opterećenje u Budimpešti biti sutra na razini oko 840 centimetara, kazao je Đuroković.

Razina vodostaja ne bi trebala rasti više od 850 centimetara, što je niža razina u odnosu na poplavu iz 2014. godine za 40-50 centimetara.

Vodeni val dolazi iz Mohača, a vršno opterećenje će stići u srijedu 25. rujna, rekao je Đuroković.

Od vikenda ćemo imati vodostaj koji će prijeći razinu od +650 centimetara, kada se uvode izvanredne mjere obrane od poplava.

"Imali smo dovoljno vremena, pregledane su sve zaštitne vodne građevine, uspostavljeno stalno dežurstvo, provjerena sva oprema u skladištima, održane su i sjednice sa stožerima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije", naveo je Đuroković.

Uz Civilnu zaštitu i pripadnike HGSS-a, u pripravnosti će biti i 300 vojnika za potrebe hitnih intervencija u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

"Na pripremi obrane radi 300 ljudi, zatvorene su sve upusno/ispusno građevine, crijevni propusti s cesta, pokošeno je 50-ak kilometara dunavskih i 30-ak kilometara dravskih nasipa, ojačani su dijelovi nasipa, građanima je podijeljeno 10.000 vreća, rekao je Đuroković.

Do nedjelje će biti završeni svi pripremni radovi a zatim slijedi samo kontrola nasipa koja će se pratiti neprekidno kako ne bi došlo do puknuća.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković istaknula je kako su svi nasipi projektirani i izgrađeni da mogu primiti i othrvati se i višem vodnom valu od onog koji dolazi.

Kazala je da je u proteklih osam godina investirano preko 450 milijuna eura u smanjenje rizika od poplava a godišnje se u sustav održavanja uloži do 100 milijuna eura.

"Nakon poplava u svibnju 2023. analizirali smo aktivnosti svih dionika obrane od poplava. Uvjeren sam da će sustav Domovinske sigurnosti i ovog puta pokazati svoju učinkovitost, ukloniti ili svesti na minimum moguće štete, uz poseban naglasak na maksimalnu sigurnost stanovnika", poručio je potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved.

Za pomoć su spremne tri satnije, svaka po 100 pripadnike Hrvatske vojske, a na terenu će imati amfibijska vozila, čamce, kamione utovarivače, naveo je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić.

Vlada donijela odluku o pružanju pomoći Češkoj

Vlada je donijela odluku o pružanju žurne pomoći poplavom pogođenim područjima u Republici Češkoj. Prema iskazanim potrebama koje je uputila putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, te će joj Hrvatska uputiti 80 odvlaživača zraka u protuvrijednosti od 176.000 eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako Ravnateljstvo civilne zaštite sudjeluje u praćenju i koordinaciji pomoći zemljama srednjoistočne Europe.

"Hrvatska nastavlja pratiti situaciju i surađivati s europskim partnerima kako bi pružila pomoć u potrebi, a naša spremnost za solidarnost ostaje čvrsta, kapaciteti za pomoć stoje na raspolaganju", rekao je.

Izmjene Zakona o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Republike i lokalnih jedinica

Vlada je u saborsku proceduru po hitnom postupku uputila izmjene Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu RH i lokalnih jedinica kojima se predlaže produženje ugovora o zakupu na najduže 10 godina, uz mogućnost produljenja za daljnjih 10 godina.

"Ugovori o zakupu poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, koji su na temelju izmjena Zakona iz 2018. godine sklapani s neposrednim posjednicima bez javnog natječaja na pet godina, počeli su istjecati, a prema Zakonu ugovore nije moguće produžiti toj kategoriji zakupnika", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Budući da su lani i ove godine istekla 104 ugovora o zakupu prostora u vlasništvu države, a do kraja godine će ih isteći još 282 te 301 u vlasništvu četiri grada (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek), izmjene Zakona donose se po hitnom postupku, pojasnio je ministar.

Predloženim Zakonom omogućava se produženje ugovora o zakupu koji nije istekao ili je istekao, neposrednom posjedniku/zakupniku koji u potpunosti ispunjava sve obveze iz ugovora, na rok od najduže deset godina uz mogućnost produljenja za daljnjih deset godina. Ugovor se produžuje pod uvjetom da se ne radi o poslovnom prostoru kojim Republika Hrvatska, odnosno lokalna jedinica ima namjeru raspolagati na drugačiji način.

Omogućava se i produženje ugovora o zakupu zakupnicima poslovnoga prostora koji su ih prije isteka ugovora morali napustiti zbog obnove zgrada od potresa, na način da se nakon obnove tih zgrada vrate u njih za vrijeme koje im je preostalo do isteka ugovora, a u kojem razdoblju su bili onemogućeni koristiti prostore.

Nadalje, Zakon propisuje da se garaža ili garažno mjesto na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske i lokalnih jedinica može prodati neposrednom pogodbom zakupniku ili korisniku koji uredno podmiruje sve troškove i koristi ga na temelju pravne osnove, a nalazi se u neprekinutom mirnom posjedu garaže ili garažnog mjesta duže od pet godina. Pri tome se kupoprodajna cijena određuje po tržišnoj vrijednosti.

Zakonom se mijenjaju i odredbe vezano za nadležnost društva Državne nekretnine sukladno Zakonu o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, a zabranjuje se davanje u podzakup poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora u vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok je zabrana davanja u podzakup poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske bila propisana Zakonom.

Prihodi proračuna u prvom polugodištu iznose 14, a rashodi 15,1 mlrd eura

Ukupni prihodi državnoga proračuna u prvom polugodištu 2024. godine iznosili su 14 milijardi eura, a ukupni rashodi 15,1 milijardu eura, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Predstavljajući prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2024. godinu, koji je Vlada prihvatila i uputila u saborsku proceduru, Primorac je izvijestio da su ukupni prihodi državnoga proračuna u prvom polugodištu ostvareni u iznosu od 14 milijardi eura, što čini 49,2 posto godišnjega plana, a na međugodišnjoj razini predstavlja rast od 2,6 posto.

Pritom su porezni prihodi povećani za 10,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a iznosili su 8,1 milijardu eura, što predstavlja 50,3 posto godišnjega plana. Tu su i prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu od 2,4 milijarde eura, uz rast na godišnjoj razini za 13,9 posto, pri čemu su na razini od 51,5 posto godišnjega plana, naveo je Primorac.

Kada je riječ o ukupnim rashodima državnoga proračuna, oni su u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 15,1 milijardu eura, to čini 46,4 posto planiranih rashoda, pri čemu su ti rashodi povećani u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za dvije milijarde eura ili 15,3 posto.

Manjak od 0,8 posto BDP-a

Uzevši sve u obzir, u prvom polugodištu ove godine opći proračun ostvario je manjak u iznosu od 710 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a. Pritom je manjak državnoga proračuna iznosio 1,1 milijardu eura ili 1,3 posto BDP-a, dok su izvanproračunski korisnici državnoga proračuna ostvarili višak od 71 milijun eura ili 0,1 posto BDP-a, a jedinice lokalne i područne odnosno regionalne samouprave, kao i županijske uprave za ceste, višak od 307 milijuna eura ili 0,4 posto BDP-a, izvijestio je Primorac.

Dodao je da je polugodišnji izvještaj izrađen po nacionalnoj metodologiji.

U makroekonomskom pogledu, naveo je ministar, hrvatsko gospodarstvo nastavilo je ostvarivati stope rasta koje su među najvišima u europodručju, pri čemu je međugodišnje povećanje realnog BDP-a u prvom polugodištu ove godine iznosilo 3,6 posto.

Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći doprinos povećanju realnog BDP-a u prvom polugodištu došao je od potrošnje kućanstava, koja je na godišnjoj razini porasla za šest posto, a tu je i rast bruto investicija u fiksni kapital od 11,9 posto.

Osniva se Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe

Vlada je usvojila i sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koji će biti potpisan s predstavnicima umirovljenika i starijih osoba. Vijeće će biti savjetodavno tijelo Vlade kojoj će podnositi mišljenja te zaključke o pitanjima iz svoga djelokruga rada - područje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba, kao i drugih pitanja od interesa umirovljenika i starijih osoba.

Imat će dvanaest članova - četiri predstavnika Vlade i šest predstavnika umirovljenika i starijih osoba, potpisnika Sporazuma te po jednog predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a sastajat će se najmanje jednom u dva mjeseca.

Prema sporazumu, predstavnici Vlade pravovremeno će informirati Vijeće o namjeri donošenja propisa te pripremi prijedloga svih propisa iz djelokruga rada Vijeća, a predstavnici HZMO-a i HZZO-a na zahtjev Vijeća dostavljati informacije i analize vezane uz problematiku umirovljenika i starijih osoba.

Predstavnici umirovljenika i starijih osoba obvezuju se, pak, da će što je više moguće usuglasiti svoja mišljenja, dostavljati svoje inicijative i prijedloge za donošenje zakonskih i podzakonskih akata iz djelokruga rada Vijeća u razumnom roku te u svojim prijedlozima i mišljenjima voditi računa o gospodarskim prilikama u Hrvatskoj.

U Sabor su uputili i izmjene Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11., kojima se povlači rezerva koju je RH uložila vezanu uz održavanje javne rasprave u upravnim sporovima. S obzirom na to da je Zakonom o upravnim sporovima koji je na snagu stupio 2012. uvedena javna rasprava u upravnom sporu, uklonjeni su razlozi za uloženu rezervu.

Donesena je odluka o davanju suglasnosti za provođenje aktivnosti vezanih uz javni Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava Izrada prostornih planova nove generacije putem elektroničkog sustava "ePlanovi". Svrha Poziva je olakšati, osuvremeniti, unificirati i digitalizirati procedure izrade prostornih planova u Hrvatskoj, omogućiti uspostavu platformi i digitalnih infrastrukturnih servisa za unapređenje pružanja elektroničkih javnih usluga te smanjiti opterećenja građanima, poslovnim subjektima i investitorima. Time će se odgovoriti na izazove u cjelokupnom sustavu prostornog uređenja i graditeljstva i sustavu upravljanja državnom imovinom te ubrzati izdavanje akata za gradnju i realizaciju investicija na svim razinama upravljanja.

Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike dana je suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2025. godini, za sklapanje ugovora o javnoj nabavi radova na izgradnji građevine Hrvatskog zavoda za socijalni rad - Područni ured Hrvatska Kostajnica, a Upravnom vijeću Lučke uprave Šibenik za sklapanje ugovora o nabavi vezano za radove produbljenja dna akvatorija ispred obala Rogač, Dobrika i za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2025. i 2026. godini.

Sudjelovanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovit u sufinanciranju projekta prosvjetiteljskog centra Veje more na Lastovskom otočju

Javnoj ustanovi "Park prirode Lastovsko otočje" dana je suglasnost za sklapanje Ugovora o neposrednom sudjelovanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sufinanciranju projekta "Uspostava Posjetiteljskog centra "Veje more" na području Parka prirode Lastovsko otočje. Vlada je, bez preuzimanja financijskih obveza, prihvatila pokroviteljstvo nad konferencijom Izvještaj o stanju planeta 2024. koja će se održati u Zagrebu, 10. listopada 2024.

Hrvatskom saboru predlaže se da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 24. svibnja 2024., jer smatra da se navedenim Prijedlogom zakona ne sagledava na cjelovit način materija koja se odnosi na pitanja koja se uređuju Zakonom o izboru, već samo jedan partikularni dio, a što ne može biti doprinosom kvalitetnom normiranju navedene materije. Vlada ističe i činjenicu da će se sukladno ustavnim rokovima uskoro održati i izbori za predsjednika Republike Hrvatske te stoga u ovome trenutku smatra kako nije pogodno vrijeme za izmjene, odnosno dopune Zakona o izboru kojim se uređuje izbor predsjednika Republike Hrvatske, a imajući u vidu sve aspekte provođenja tih izbora.

Potrebno je materiju koja se odnosi na pitanja zabrane kandidiranja na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske riješiti na način koji će obuhvatiti sve aspekte koji su važni za izbor imajuću u vidu i potrebu provedbe cjelovite javne rasprave, navodi se u Vladinom mišljenju upućenom Hrvatskom saboru.

Vlada nema primjedbe na Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2023. godinu. Prihvaćeno je i Izvješće o stanju u sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2022.

U odnosu na Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka, Vlada ukazuje na činjenicu da navedeno izvješće ne sadrži godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana Agencije koji je, sukladno Zakonu o proračunu i. Pravilniku o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna i financijskog plana, dio godišnjeg izvješća o radu proračunskih korisnika koji su na temelju posebnih zakona dužni podnijeti takvo izvješće Vladi Republike Hrvatske odnosno Hrvatskome saboru.