Građani su danas poslali važnu i artikuliranu poruku trgovcima
Premijer Plenković pozvao je ključne aktere pri kreiranju cijena na odgovorno ponašanje prema građanima u doba krize, kad je Vlada donijela niz mjera kako bi pomogla i građanima i gospodarstvu
U uvodnom dijelu današnje Vladine sjednice premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema, osobito na pitanje cijena.
Podsjetio da je prošloga četvrtka nakon sjednice Vlade održan sastanak s predstavnicima proizvođača, distributera, trgovačkih lanaca, HNB-a, HUP-a, HGK, Državnog inspektorata i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
Ključne aktere u kreiranju cijena, naglasio je, pozvali su na odgovorno ponašanje prema hrvatskim građanima u vremenu kada je Vlada, u neusporedivim vremenima krize, snizila stopu PDV-a osobito na hranu, ali i sve druge ključne proizvode. Uz to, tu su i Vladine mjere subvencioniranja cijena naftnih derivata, struje i plina, uz administrativno ograničenje cijena.
Nakon tog sastanka, ministar gospodarstva Šušnjar nastavio je razgovore i s proizvođačima i s distributerima i s trgovcima, jer su svi oni lanac koji na kraju dovede do formiranja cijene koju na kraju plaća potrošač.
"Zbog toga je važno da u svakom od tih segmenata svatko malo pogleda u svoju marginu mogućnost smanjivanja cijena kako bi olakšali pritisak na kućne budžete naših sugrađana", poručio je premijer.
Inflacija je u prošloj godini iznosila 3%, dodao je, kako je Vlada i predvidjela u svojim projekcijama.
Što se tiče makroekonomskih pokazatelja, država u ovom trenutku ima drugi ili treći najveći rast unutar Europske unije u 2024. od 3,6%, istaknuo je kazavši da je prosjek rasta na razini EU-a i eurozone četiri puta manji nego hrvatski. Udio javnoga duga u BDP-u je 57,4%, a proračunski deficit 2,1%. Pritom je hrvatski kreditni rejting prema sve tri svjetske agencije podignut na investicijsku razinu A.
Na temelju konzultacija koje vodi Ministarstvo gospodarstva, najavio je premijer, na idućoj sjednici Vlade ažurirat će se lista proizvoda s ograničenom cijenom, a ona će biti proširena u odnosu na postojeću listu.
Hrvatska narodna banka najavila je svoje makroprudencijalne mjere, koje uređuju plasiranje kredita od strane banaka. Državni inspektorat ima nalog da vrlo ozbiljno pristupa kontroli cijena i situacije vezane za mjere koje su na snazi. Jednako tako, dodao je, i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja prije svega služi za to da gleda dolazi li na tržištu do usklađenih praksi koje potrošača dovode u nepovoljnu poziciju ukoliko se akteri na tržištu dogovaraju o cijenama.
Premijer Plenković poručio je kako je bitan i angažman udruga za zaštitu potrošača pa i reakcije samih potrošača, poput današnje aktivnosti neodlaska u dućane i nekupovanja.
"To je jedna važna i artikulirana poruka građana da prate i uspoređuju cijene i da smatraju da je dio tih cijena neprihvatljiv, u odnosu na cijene sličnih ili istih proizvoda u drugim državama", poručio je i dodao kako će biti uzeta u obzir pri definiranju mjera administrativnog ograničenja cijena određenih proizvoda.
Stav Vlade o situaciji u Ukrajini jasan je i dosljedan od samog početka ruske agresije
Protekla tri dana premijer Plenković sudjelovao je na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, gdje je održao niz bilateralnih susreta i sudjelovao u tri rasprave na temu proširenja Europske unije, razvoja umjetne inteligencije i situacije u Ukrajini.
Sve su to bile prigode za pozicioniranje Hrvatske i njenih konzistentnih stavova kada je riječ i o politici proširenja i o digitalnoj transformaciji i o situaciji u Ukrajini, kazao je.
Otklonio je teze o navodnom promijenjenom stavu Vlade o ratu u Ukrajini, koje su se pojavile u određenim nepreciznim i netočnim medijskim interpretacijama njegovog izlaganja na panelu "Ukrajinski doručak" u Davosu ustvrdivši kako je stav Vlade jasan i dosljedan od početka ruske agresije.
Stoga je još jednom pojasnio stavove Hrvatske kada je riječ o novonastalim okolnostima nakon dolaska novog američkog predsjednika Trumpa i njegove očekivane inicijative za postizanjem primirja, a možda i dugoročnog rješenja.
"Iskazao sam vrlo jasan stav Hrvatske i hrvatske Vlade o solidarnosti i podršci Ukrajini sve ovo vrijeme ratne agresije koja traje već pune tri godine. Podrška hrvatske Vlade bila je jasna i konzistentna na temelju načela na kojima vidimo suvremeni svijet, poštivanje međunarodnoga prava, suvereniteta, teritorijalnog integriteta, načela dobrosusjedstva i protivljenja svakoj agresiji koja ima za cilj protupravno otimanje teritorija drugih zemalja", poručio je.
Svi su, naravno, za mir, kazao je premijer, ali ne za bilo kakav, naglasio je, nego za mir koji će u procesu dolaska do rješenja imati za stolom i Europsku uniju i Ukrajinu iznad svega, i to ojačanu i osnaženu, uz veliku financijsku, ekonomsku i vojnu pomoć, čemu i Hrvatska daje svoj doprinos.
Najavio je da će idućega tjedna Hrvatsku posjetiti ukrajinski premijer Denis Šmihal, što potvrđuje odlične odnose Ukrajine i Hrvatske, koju su ranije posjetili i predsjednik Vrhovne Rade Štefančuk i predsjednik Ukrajine Zelenski.
Želimo mirovni plan, naglasio je, koji će u prvoj fazi uključivati prestanak sukoba, a u drugoj fazi i ono što je krasilo Hrvatsku u vremenu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a to je postupna reintegracija privremeno nelegalno okupiranih i anektiranih dijelova teritorija u ustavnopravni poredak Ukrajine.
Istodobno, dodao je, kada se pogleda Rusija i efekti restriktivnih mjera Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine i drugih zemalja, nažalost svi ti paketi nisu do sada polučili onaj efekt koji se mislio.
Rusija živi i radi u ratnoj ekonomiji jer 40% njenoga proračuna i čak 9% BDP-a ide u obranu. Uz to, ima velike kapacitete novačenja, što svojih vojnika na dva kontinenta što pomoći Sjeverne Koreje.
Zato je važno u razgovorima voditi računa o temeljnim načelima, snažnoj potpori žrtvi, a to je Ukrajina, metodologiji dolaska do rješenja u kojoj će za stolom biti i Sjedinjene Američke Države i Europska unija i Ukrajina, i to osnažena, i naravno Rusija, jer bez nje je teško postići određeni mirovni dogovor.
To je konzistentan stav hrvatske Vlade, naglasio je i dodao da je to što je rekao u Davosu, ono što govori godinama i na sastancima Europskog vijeća i na svim važnim sastancima na međunarodnoj razini.
Prosječna plaća bila je u studenome 2024. za 13,1% viša nego prethodne godine, uz rekordno visoku stopu zaposlenosti
Od ostalih tema izdvojio je podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj neto plaći za studeni prošle godine koja je rasla sa 1.340 eura u listopadu na 1.366 eura. To je 13,1% veća plaća nego u studenome 2023.
Kada se to usporedi s rastom inflacije u istom razdoblju, realan rast plaća iznosio je 10%, naglasio je premijer. Medijalna plaća rasla je s 1.160 na 1.162 eura.
Trenutno je u Hrvatskoj milijun i 710 tisuća zaposlenih, što znači da smo i dalje u fazi povijesno najveće zaposlenosti i rekordno najniže nezaposlenosti.
Od ostalih tema izdvojio je obilježavanje vojnoredarstvene akcije Maslenica obilježene ranije ovoga tjedna te je još jednom zahvalio svim hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima koji su kroz tu, kao i sve ostale, bitku u Domovinskom ratu dali najviše za hrvatsku slobodu.
Neprihvatljivo maltretiranje hrvatskih državljana u Srbiji
Osvrnuo se i slučaj zadržavanja i privođenja nekoliko hrvatskih državljana u Beogradu.
"Reagirali smo prema vlastima Srbije vrlo jasno o neprihvatljivosti ovakvog maltretiranja hrvatskih građana", poručio je.
Dodao je kako su o tom slučaju obaviješteni i ostali akteri u međunarodnoj zajednici, a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je reviziju preporuka o putovanjima hrvatskih građana u Srbiju.
Hrvatskim građanima preporuča se oprez, kazao je, u ovim okolnostima u kojima se Srbija nalazi.
Smatra kako nema nikakvoga smisla posebno argumentirati navodne optužbe o umiješanosti hrvatske države u prosvjede u Srbiji.
Jačamo svoje obrambene sposobnosti I u potpunosti prelazimo s istočne tehnologije na zapadnu
Jučer je u Hrvatsku sletio i deveti Rafale, a preostala tri stići će u veljači, ožujku i travnju, najavio je premijer, čime će se cijela eskadrila od 12 višenamjenskih borbenih aviona upotpuniti. Time je zaokruženo najveće ulaganje u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.
"Jačamo svoje obrambene sposobnosti, a osobito u svjetlu svih ovih ugroza s kojima je svijet suočen", poručio je premijer Plenković istaknuvši jasan okvir prelaska s istočne na zapadnu tehnologiju.
Podsjetio je da je ispunjena obveza koju imamo kao saveznica u NATO-u prelaskom granice od 2% BDP-a koje odlazi na izdvajanje za obranu.
Unutar tih 2%, čak 30% odlazi na modernizaciju, naglasio je i dodao kako su ogromni iskoraci napravljeni i u pogledu materijalnih prava hrvatskih vojnika i njihovih životnih uvjeta.
Osvrnuo se i na Svjetsko prvenstvo u rukometu zaželjevši hrvatskim rukometašima puno uspjeha u današnjoj utakmici, važnoj za daljnje kvalifikacije prema četvrtfinalu.
Nominacija za Oscara kulminacija je niza uspjeha filma »Čovjek koji nije mogao šutjeti«
Vijest iz američke Akademije filmske umjetnosti i znanosti, koja je film Čovjek koji nije mogao šutjeti Nebojše Slijepčevića i producenata Katarine Prpić i Danijela Peka odabrala kao jednog od finalista za nagradu Oscar u kategoriji kratkometražnog filma, premijer Plenković ocijenio je sjajnom.
Dodao je kako se radi o kulminaciji niza uspjeha koji je film do sada zabilježio podsjetivši da je nagrađen Zlatnom palmom na festivalu u Cannesu, Grand prixom na Međunarodnom filmskog festivalu u Melbourneu i europskim Oscarom odnosno europskom filmskom nagradom.
"Ovo je prvi put od neovisnosti Hrvatske da je jedan hrvatski film dobio nominaciju, a nadamo se da će ona biti uspješna i do kraja", poručio je.
Udvostručuje se iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete, limit naknade za roditeljski dopust raste na 3000 eura
Kao što je najavljeno krajem prošle godine, u saborsku su proceduru po hitnom postupku upućene izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama, te se očekuje da će stupiti na snagu 1. ožujka ove godine.
Od tog datuma udvostručit će se iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete s 309 na 618 eura, a limit naknade roditeljskog dopusta u trajanju šest mjeseci za jedno ili dvoje djece ako ga koristi jedan roditelj ili osam mjeseci ako ga koriste oba, povećava se s 995 na 3000 eura neto do prve godine djetetova života. To znači da će roditelji tijekom cijelog dopusta primati punu plaću ako se radi o plaći do 3000 eura. U preostalom vremenskom dijelu roditeljskog dopusta, koji se odnosi na roditelje blizanaca, troje ili više djece, od prve do treće godine djetetova života limit se diže s dosadašnjih 551 na 803 eura.
Naknada za roditeljski dopust za roditelje koji rade na pola radnog vremena do prve godine djetetova života povećava se s 485 na 971 euro, a za one od prve do treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete na 600 eura.
Rastu naknade i ostalim korisnicima roditeljskog dopusta, produžuje se očinski dopust
Povećava se i naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine života za pola radnog vremena s 552 na 701, roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju do osme godine djetetova života na 803 eura, a za zaposlene i samozaposlene roditelje na minimalnoj plaći s 309 na 701 euro za puno radno vrijeme, tj na 503 eura za nepuno radno vrijeme.
U slučajevima u kojima zaposleni ili samozaposleni roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja, za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, roditeljima njegovateljima i osobama koja pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata naknada se podiže na 702 eura, a za nezaposlene i roditelje izvan sustava rada na 503 eura. Na istovjetan način se propisuje i naknada za posvojitelje za korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu.
Zaposleni ili samozaposleni udomitelj na temelju izvršnog rješenja nadležnog tijela o smještaju djeteta u udomiteljsku obitelj ostvaruje pravo na vremenske potpore tijekom korištenja udomiteljskog dopusta, prava na roditeljski dopust, prava na roditeljski dopust kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena, prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta te prava na dopust ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena za njegu djeteta s teškoćama u razvoju. Pravo na udomiteljski dopust propisuje se u neprekidnom trajanju od mjesec dana za dijete do 14. godine života.
Produžuje se i trajanje očinskog dopusta s 10 na 20 dana za jedno rođeno dijete, odnosno s 15 na 30 dana za blizance ili više istovremeno rođene djece. To se odnosi i na posvojitelje.
Povećanja se odnose i na postojeće korisnike
Ministar je istaknuo da će uvećanu jednokratnu naknadu za novorođeno dijete, dobiti sva djeca rođena šest mjeseci prije stupanja na snagu ovog zakona, odnosno prije 1. ožujka 2025, a postojećim korisnicima koji će na dan stupanja na snagu Zakona biti zatečeni u korištenju prava na dopuste za koje se povećava visina naknade po službenoj dužnosti obračunat će se novčana potpora u visini po novom Zakonu, dakle u povećanom iznosu.
Financijska sredstva potrebna za provedbu ovog zakona ukupno iznose 474,6 milijuna eura u ovoj godini, 521,6 milijuna iduće godine te 549,8 eura u 2027. godini, a povećana izdvajanja na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za provedbu novog zakona u odnosu na važeći iznose ukupno 153.000 eura ove godine te godišnje 184.000 eura u 2026. i 2027. godini.
Rukovoditeljima i pomoćnim radnicima na razminiranju povoljnije mirovine
Umirovljeni voditelji radilišta koji su neposredno obavljali poslove rukovođenja radilištima razminiranja, kao i pomoćni djelatnici na poslovima razminiranja ubuduće će ostvarivati mirovinu po povoljnijim uvjetima - na istovjetan način kako je to omogućeno pirotehničarima.
Predlaže to Vlada konačnim prijedlogom izmjena Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koje je sa sjednice u petak uputila u saborsku proceduru.
Rukovoditelji i pomoćni radnici trenutno se, naime, ne smatraju pirotehničarima iako rade na poslovima razminiranja s jednakom izloženosti opasnosti i pravo na mirovinu imali su prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Predloženom izmjenom obuhvatilo bi se ukupno 55 umirovljenika koji su obavljali poslove u razminiranju, a pravo na mirovinu ostvarivali su prema općem propisu.
Zaštita kritične infrastrukture
Saboru je Vlada uputila i prijedlog zakona o kritičnoj infrastrukturi (EU) kojim se MUP kao tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite određuje kao koordinativno tijelo za zaštitu kritične infrastrukture.
Među inim, njime se preciznije propisuje postupak utvrđivanja i potvrđivanja kritičnih subjekata od strane Vlade, kao i postupci izrade, rokovi i sadržaj sigurnosnog plana kritičnih subjekata koji, uz mjere zaštite, mora sadržavati mjere kontinuiteta plana isporuke roba i usluga u slučaju mogućeg incidenta, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Uz obvezu imenovanja sigurnosnih koordinatora, u zakonu je novina propisivanje njihove edukacije i osposobljavanja.
Kako bi se dodatno podignule mjere zaštite i sigurnosti propisuje se certificiranje pravnih osoba i obrta koji pružaju zaštitu kritične infrastrukture te se utvrđuje procedura pravovremenog izvještavanja o incidentima.
Propisuje se i da Vlada donosi nacionalnu procjenu rizika kritične infrastrukture kao jedinstven dokument, kao i strategiju otpornosti kritičnih subjekata, dodao je Božinović. Zakon se predlaže u sklopu prilagodbe nacionalnog zakonodavstva europskoj pravnoj stečevini.
Saboru je upućen i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja kojima se Vladi daje ovlast da na prijedlog ministra nadležnog za obrazovanje, odredi pravnu osobu u državnom vlasništvu koja će obavljati usluge tiska, pakiranja, distribucije, povrata, pripreme za ocjenjivanje, obradu podataka i arhiviranja nacionalnih ispita u svim osnovnim školama.
Istovjetna odredba već postoji i za ispite državne mature, te će se ovim izmjenama olakšati postupak provođenja nacionalnih ispita u osnovnim školama.
Okvirni sporazum o bankarskim uslugama za isplatu mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u okviru svog redovnog poslovanja, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju isplaćuje mirovinska primanja korisnicima u inozemstvo u skladu s ugovorom o bankarskim uslugama - isplata mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo za potrebe HZMO-a.
S danom 31. prosinca 2024. prestaje primjena Okvirnog sporazuma o bankarskim uslugama -isplata mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo za potrebe HZMO-a i Ugovora o bankarskim uslugama - isplata mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo za potrebe HZMO-a.
U cilju osiguranja kontinuiteta usluge isplate mirovinskih primanja u inozemstvo za potrebe Zavoda proveden je postupak nabave bankarskih usluga - isplata mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo za potrebe HZMO-a, za razdoblje od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2026.
Vlada je dala prethodnu suglasnost ravnatelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za sklapanje okvirnog sporazuma o bankarskim uslugama - isplata mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo za potrebe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s društvom Erste&Steiermärkische Bank d.d. u vrijednosti od 1.262.359,55 eura, u skladu s Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Vlada je dala suglasnost na Godišnji program rada i Financijski plan Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško za 2025. godinu.
Prihvaćeni su zaključci u vezi s Nacrtom izjave o namjeri Vlade Republike Finske radi sudjelovanja u potpori države domaćina te financijskim i drugim odgovornostima utvrđenima u Republici Hrvatskoj za NATO-ove operacije / vježbe / slične vojne aktivnosti te nekoliko zaključaka u vezi s memorandumima o razumijevanju između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Kosova.
Nema neusklađenosti nacionalnog zakonodavstva s europskim propisima koji se odnose na EPPO uredbu
Vlada je predložila Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja, koji predlaže Klub zastupnika Možemo! u Hrvatskom saboru.
Klub zastupnika Možemo! predlaže da o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i ureda europskog javnog tužitelja odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva za rješenjem sukoba nadležnosti.
Prijedlog zakona u svojoj pozadini ima Studiju čiju je izradu naručila Europska komisija radi procjene usklađenosti nacionalnih zakonodavnih rješenja s EPPO uredbom, i to u odnosu na sve 22 države koje su u mehanizmu pojačane suradnje.
Vladi je poznato da je provedena i objavljena predmetna studija, čija je svrha bila da procijeni jesu li mjere usvojene u sudjelujućim državama u skladu s onime što propisuje EPPO Uredba te ukazuje da se eventualna neusklađenost nacionalnog zakonodavstva s europskim propisima (direktivama i uredbama) utvrđuje po točno propisanim procedurama.
Ako se utvrdi neusklađenost, započinje postupak koji je također strogo propisan aktima Europske unije. S obzirom na EPPO uredbu zasad je provedena studija koju je naručila Komisija, a provela ju je privatna pravne osobe. Dok Komisija ne potvrdi te nalaze po utvrđenoj proceduri, ne smatra se da neusklađenost postoji, niti postoji ikakva obveza izmjene zakonodavstva, stoji u mišljenju što ga je Vlada uputila Saboru.