Dojave o eksplozivnim napravama u školama bile su lažne
Specijalizirane ekipe MUP-a i drugih nadležnih službi provjeravaju sve dojave, dosad ih je provjereno pedesetak, a nijedna nije bila istinita, izvijestio je premijer Plenković na početku Vladine sjednice
Zamolivši učenike, nastavnike i roditelje za strpljenje, naglasio je da će se sve navedene škole provjeriti.
Osvrnuo se potom na 2. sjednicu Vijeća za upravljanje razvojem turizma, koja je održana jučer.
Cilj sastanka bio je, na samom početku turističke godine, signalizirati svim turističkim djelatnicima, na temelju komparativne analize svih tržišta na Mediteranu i podataka sa svjetskih turističkih sajmova, da je politika cijena danas najvažniji element turista kada biraju odredišta za godišnji odmor.
Pametnom politikom cijena osigurat ćemo još jednu odličnu turističku sezonu
U tom kontekstu smo sugerirali svim djelatnicima u turističkom sektoru da itekako povedu računa pri formiranju cijena u ovoj turističkoj godini kako bismo izbjegli brži i veći rast cijena u Hrvatskoj nego u drugim konkurentskim mediteranskim destinacijama, kazao je premijer Plenković.
Ravnoteža cijena, dodao je, itekako je važna zbog konkurentnosti, održivosti i pristupačnosti turističke ponude, uključujući i pristupačnost za hrvatske goste.
Ocijenio je da je sastanak bio jako dobar te da su svi konsenzualno razumjeli tu poruku da treba voditi pametnu politiku cijena i time osigurati još jednu odličnu turističku sezonu.
Čestitao je turističkom sektoru na fascinantnim rezultatima za prošlu godinu koji su bili najbolji i u pogledu dolazaka i noćenja i prihoda.
Ulaganja u europsku obranu
Početkom tjedna premijer Plenković sudjelovao je na neformalnom sastanku lidera Europske unije u Bruxellesu na kojem se razgovaralo o europskoj obrani.
Istaknuo je da je Hrvatska dosegla cilj od 2% izdvajanja BDP-a za obranu, što je obveza u okviru NATO-a, a od toga je skoro 30% namijenjeno za modernizaciju i opremanje vojske.
S obzirom na sigurnosne ugroze, dodao je, vidljivo je da je financiranje obrane i daljnja ulaganja u obrambenu industriju i tehnologiju itekako važna tema, kazao je.
Na razini Europske unije, rekao je, ključna je tema strateška autonomija i jačanje obrambene industrije, a za našu kolektivnu sigurnost ključna je suradnja unutar NATO-a.
Čestitke hrvatskim rukometašima
Još je jednom čestitao svjetskim viceprvacima u rukometu, kao i Hrvatskom rukometnom savezu na organizaciji dijela Svjetskog prvenstva koji se održao u Hrvatskoj.
Vlada je dala snažnu financijsku potporu organizaciji tog važnog sportskog događaja koji je bio još jedna prilika promocije Hrvatske i hrvatskog sporta, ali i jačanja jedinstva i nacionalnog ponosa.
Zahvalio je svim navijačima i građanima na veličanstvenom dočeku hrvatskih rukometaša.
Sustavnije reguliranje rada stranih radnika u Hrvatskoj
Od točaka s današnje sjednice Vlade, premijer je izdvojio Zakon o strancima koji se upućuje u drugo čitanje u Sabor.
Istaknuo je kako Vlada želi bolje i sustavnije regulirati pravni okvir kako bi ga ne samo uskladili s europskim zakonodavstvom, već i kako bi na pravi način reagirali na veći broj stranih radnika koji dolazi u Hrvatsku.
Trenutno je u Hrvatskoj preko milijun i 700 tisuća zaposlenih, naveo je, a broj nezaposlenih je sada, u periodu izvan turističke sezone, nešto manji od 100 tisuća.
To znači da su potrebe hrvatskog tržišta rada za novom radnom snagom sve veće pa tako danas u Hrvatskoj ima 113.000 stranih radnika iz trećih država.
Tijekom prošle godine podneseno je 286 tisuća zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad što je za 22% više nego u 2023., a izdano je 206.529 dozvola.
Djelatnosti za koje se izdaju dozvole su graditeljstvo, 75.000, turizam i ugostiteljstvo, 56.000, industrija 28.000, promet i veze, oko 16.000, te trgovina skoro 8.000.
Od ukupnog broja dozvola za novo zapošljavanje izdano je 132.000 dozvola, a za produljenje skoro 57.000 dozvola te 17.500 dozvola za sezonske radnike u djelatnostima turizma i ugostiteljstva.
Najveći broj stranih radnika dolazi iz sljedećih 10 zemalja: iz Bosne i Hercegovine 38.100, iz Nepala 36.635, iz Srbije skoro 28.000, iz Indije 20.000, s Filipina 14.600, iz Sjeverne Makedonije skoro 14.000, iz Bangladeša 13.600, s Kosova oko 8.000, iz Uzbekistana 7.000 i iz Egipta nešto manje od 7.000.
Na taj način, kazao je premijer, popunili smo potrebe tržišta rada u situaciji zaista velike ekonomske aktivnosti u turističkom i ugostiteljskom sektoru, a posebno u sektoru graditeljstva.
Ovaj zakon uredit će status i zaštitu stranih radnika te nadzor agencija kako bi se strani radnici adekvatno zaštitili.
Premijer je istaknuo kako je važno raditi distinkciju između zakonitog i uređenog dolaska stranih radnika radi potreba našeg tržišta rada od sprječavanja nezakonitih migracija.
Velika Gorica ulazi u ITU-mehanizam
Vlada će danas Hrvatskom saboru predložiti i usvajanje Zakona o logopedskoj djelatnosti, s ciljem unaprjeđenja kvalitete i dostupnosti logopedskih usluga.
Također, danas će se Velika Gorica, grad šesti po veličini u Hrvatskoj, uključiti u provedbu Mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja.
Taj grad, zbog specifičnosti Zagrebačke županije, do sada nije bio obuhvaćen tim mehanizmom, ali je nađeno rješenje kako bi se Velikoj Gorici osiguralo 33 milijuna eura za brojne projekte.
Podsjetio je da je Vlada odabrala da u ovoj aktualnoj višegodišnjoj financijskoj perspektivi, koristeći sredstva koja su na raspolaganju Hrvatskoj, formira ITU Mehanizam koji pokriva sva sjedišta hrvatskih županija, za što je izdvojeno 680 milijuna eura.
Kada se ta sredstva zbroje sa sredstvima Hrvatske banke za obnovu i razvoj i sredstva lokalne i područne samouprave, za integrirana teritorijalna ulaganja izdvaja se milijardu eura za decentralizirani regionalni razvoj Hrvatske.
Implementira se EU direktiva o plavoj karti
Izmjenama se implementira EU direktiva o tzv. plavoj karti, čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage, a izmjene se odnose na produženje važenja plave karte s 24 na 48 mjeseci.
Plavu kartu moći će dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, a vještine, i to isključivo u IT sektoru, dokazuju radnim iskustvom, što će procjenjivati Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad. Nositelj plave karte morat će imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.
Izmjenama zakona, među inim, regulira se i da se dozvole za boravak i rad izdaju do 3 godine (sada se izdaju do jedne godine), dozvole za boravak i rad za sezonski rad izdavat će se do devet mjeseci (sada se izdaju na šest mjeseci), a propisuju se i pravila za smještaj stranih radnika.
Poslodavcima se uvodi obveza davanja novčanog jamstva Republike Hrvatske u za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu.
U odnosu na prvo čitanje izmjenama zakona omogućava se produljenje privremenog boravka u druge svrhe osobama koje se nalaze na liječenju u Hrvatskoj uz mišljenje ministarstva nadležnog za zdravstvo, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Također, za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo niti kvalifikaciju (pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica...), a plaća stranih radnika neće smjeti biti manja od plaće koju primaju hrvatski radnici u tom određenom zanimanju.
Radi prilagodbe poslodavca propisan je i odgodni učinak prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole do 1. siječnja 2026. godine, a propisana je i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi (Bolt, Wolt i sl.) ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike.
Govoreći o izmjenama zakona u okviru Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ministar Marin Piletić među inim je istaknuo da do sada nije bio reguliran promet kod poslodavaca koji uvoze stranu radni snaga, a sada je stavljena odredba da u posljednjih šest mjeseci kod pravnih osoba minimalni mjesečni promet mora biti 10 tisuća eura, a za fizičku osobu odnosno obrtnika 15 tisuća eura u šest mjeseci.
Ministar Ivan Šipić istaknuo je novine u okviru nadležnosti Ministarstva demografije i useljeništva te rekao da se uvodi nova, posebna kategorija privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka iseljeništva za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja te se oni više neće tretirati kao stranci.
Iseljenici će tako, odmah nakon odobrenja boravka moći podnijeti zahtjev za primitak u državljanstvo, a imat će pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje bez dozvole za boravak i rad, na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe te obrazovanje i studiranje.
Nastavit će se potraga za nestalima na lokaciji Petrovačka dola
Vlada je zadužila Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da na drugo odlagalište otpada realizira izmještanje otpada koji se do sada prikupljao na vukovarskom odlagalištu "Petrovačka dola", kako bi se na toj lokaciji mogla nastaviti potraga za nestalima u Domovinskom ratu.
Na lokaciji "Petrovačka dola" sustavna terenska istraživanja radi pronalaska posmrtnih ostataka nestalih hrvatskih branitelja i civila iz Domovinskog rata provode se od travnja 2022. godine, a u svibnju i lipnju prošle godine pronađena je masovna grobnica s posmrtnim ostacima najmanje 10 žrtava.
Postoji mogućnost da se još posmrtnih ostataka nalazi ispod kazete u kojoj je odložen građevinski otpad koji sadrži azbest, a koju je potrebno ukloniti odnosno izmjestiti na novu plohu unutar odlagališta te je stoga Vlada donijela Odluku o aktivnostima vezanima uz to odlagalište.
Procjena je da će za odvoz i dio troškova odlaganja otpada na novu lokaciju biti potrebno osigurati 290.000 eura (bez PDV-a), a Fond će trebati osigurati, procjena je, 167.500 eura (s PDV-om), za troškove izmještanja građevinskog otpada koji sadrži azbest, koji je odložen u kazeti na odlagalištu otpada "Petrovačka dola" u novu kazetu koja se nalazi na tom odlagalištu.
Rok za provedbu radova je dva mjeseca od dana sklapanja ugovora o nabavi radova. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Državni inspektorat pratit će provedbu svih aktivnosti, a Ministarstvo hrvatskih branitelja osigurat će koordinaciju svih potrebnih aktivnosti unutar odlagališta.
Hrvatska traga za još 1782 nestale i smrtno stradale osobe za koje nije poznato mjesto ukopa, od kojih 489 osoba nestalih na području Vukovarsko-srijemske županije, odnosno 365 u gradu Vukovaru.
Prihvaćen ugovor o upravljanju željezničkom infrastrukturom do kraja 2032.
Donesena je i Odluka o prihvaćanju ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom do 31. prosinca 2032. između Republike Hrvatske, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i upravitelja infrastrukture, društva HŽ Infrastruktura, a za njegovu provedbu predviđeno je ove godine u državnom proračunu 394,2 milijuna eura, u 2026. iznos od 413,9 milijuna eura, a godinu iza 428,4 milijuna eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da višegodišnji ugovor za upravljanje željezničkom infrastrukturom pruža stabilnost i predvidljivost u planiranju i upravljanju infrastrukturnim projektima te omogućuje bolje planiranje financijskih resursa, dugoročne strategije održavanja i modernizacije te olakšava investicije u infrastrukturu.
Naveo je da je željeznička infrastruktura javno dobro u općoj uporabi, u vlasništvu Republike Hrvatske, kojom upravlja upravitelj infrastrukture HŽ Infrastruktura. "Održavanje, modernizacija i izgradnja željezničke infrastrukture ključni je uvjet za konkurentno tržište željezničkih usluga", naveo je Butković.
Taj će pristup, dodao je, stvorit uvjete za postizanje financijske stabilnosti upravitelja željezničke infrastrukture uz istovremenu transparentnost financijskih transakcija od države prema upravitelju željezničke infrastrukture u Republike Hrvatske, veću troškovnu učinkovitost i veću odgovornost uprave upravitelja željezničke infrastrukture u Hrvatskoj u izvršenju zadataka.
Sredstva za provedbu višegodišnjeg ugovora osigurana su u državnom proračunu za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu na razdjelu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Tako je za ovu godinu za tu namjenu planiran iznos od 394,2 milijuna eura, u 2026. projekcija je u iznosu od 413,9 milijuna eura, a u 2027. projekcija iznosi 428,4 milijuna eura.
Sklapanje višegodišnjeg ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom, predstavlja jedan od preduvjeta za ispunjenje ciljeva definiranih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a koji se odnose na reformu željezničkog sektora, odnosno na reorganizaciju upravljanja željezničkim društvima i njihovim poslovanjem.
Prihvaćena i nagodba između Republike Hrvatske i HŽPP-a
Ministar Butković predstavio je i Odluku o prihvaćanju nagodbe između Republike Hrvatske i društva HŽ Putnički prijevoz (HŽPP) o uređenju imovinsko-pravnih pitanja preostalih nakon podjele HŽ-Hrvatske željeznice, naglasivši da je nakon razdvajanja tog društva na četiri nova društva, imovina izuzeta iz bilance društva ali da nije, prilikom te statusne promjene, prenesena u imovinu četiri novoosnovana društva.
"Cilj nagodbe je da se društvu HŽPP namiri potraživanje za manje preneseni temeljni kapital na ime ulaganja u javno dobro i to kao naknada uloženih vlastitih sredstava iz temeljnog kapitala", naglasio je Butković.
Razmjena iskustava između hrvatskih i međunarodnih stručnjaka o potresnom inženjerstvu
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad Trećom hrvatskom konferencijom o potresnom inženjerstvu, koja će se održati u Splitu od 19. do 22. ožujka 2025.
Ministar Bačić je podsjetio da su nakon zagrebačkog potresa održane dvije konferencije o potresnom inženjerstvu i to upravo u Zagrebu, na kojima su razmijenjena iskustva između hrvatskih i međunarodnih inženjera u cilju podizanja kvalitete znanja u obnovi nakon potresa.
Istaknuo je da Treća hrvatska konferencija o potresnom inženjerstvu proširuje kontinuiranu razmjenu znanja i ponovno okuplja stručnjake, a jedan od glavnih ciljeva je promicanje suvremenih istraživanja te implementacija znanja i iskustva u minimiziranju posljedica potresa na ljudske živote i imovinu.
Neprocjenjiva uloga Hrvatskog narodnog kazališta u kulturnom životu naše zemlje
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 130 godina od otvaranja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Ova obljetnica obilježit će se nizom programa koji će prikazati bogatu povijest Kazališta i njegovu neprocjenjivu ulogu u kulturnom životu naše zemlje.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da će središnji dio obilježavanja biti izdanje velike monografije, koja će okupiti niz uglednih autora, profesora, akademika i kulturnih djelatnika, koji će dati osvrt na povijesni, kulturni i društveni značaj Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Izrazila je zadovoljstvo da se ova obljetnica događa u godini kada je otvorena obnovljena kuća dramske umjetnice Mile Dimitrijević u Mesićevoj ulici, a u studenom će se otvoriti i druga scena Hrvatskog narodnog kazališta, koju je Vlada u cijelosti financirala.
Izvor: Hina/Vlada