Lakši pristup bankarskim uslugama bez dodatnih naknada
Vlada je u saborsku proceduru uputila novi Zakon o mirovinskom osiguranju, kojim se među ostalim uvodi povoljnija formula usklađivanja mirovina dvaputa godišnje u omjeru 85 prema 15 u korist rasta plaća
Cilj je povećati mirovine i adekvatnost mirovina, da sveukupna prosječna mirovina do kraja mandata iznosi 800 eura, smanjujemo razlike u mirovinama, omogućujemo veću participaciju umirovljenika na tržištu rada, naveo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Nova, povoljnija formula usklađivanja mirovina dva puta godišnje
"Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) se ne tiče samo milijun i 230.000 umirovljenika nego se odnosi i na sve osiguranike, kojih je milijun i 756.000", naglasio je Piletić.
Zakonom se uvodi nova povoljnija formula usklađivanja mirovina dva puta godišnje u omjeru 85 prema 15 u korist rasta plaća, za svako dijete dodaje se 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, staža majkama, što će predstavljati povećanje mirovine budućim korisnicima u prosjeku od tri posto za svako dijete, a redefinira se i bonifikacija za kasnije umirovljenje, tj ukida uvjet od 35 godina staža i ograničenje od pet godina.
Uvođenje trajnog godišnjeg dodatka
Ključna novina je uvođenje trajnog godišnjeg dodatka svim umirovljenicima na mirovinu. Iako se kolokvijalno naziva 13. mirovinom, neće biti u punom iznosu mjesečne mirovine. Neovisno o visini mirovinskih primanja, visina godišnjeg dodatka veže se uz pune godine mirovinskoga staža, koji se uzima u obzir za izračun visine mirovine, a za one korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskoga staža, određuje se minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje godišnjeg dodatka.
"Vlada će visinu godišnjeg dodatka utvrditi u listopadu s odlukom i isplatom u prosincu, tako da će već 2025. biti isplaćen", naveo je ministar Piletić.
Od 1. siječnja 2026. najniža mirovina povećat će se za oko tri posto, a invalidske mirovine za 10 posto, ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, a umirovljenicima koji se zaposle nakon 65. godine omogućuje se i rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine.
"Aktualna vrijednost mirovine za najniže mirovine iznosit će 106 posto", dodao je.
Novim Zakonom će se obrtnicima i samozaposlenima omogućiti stjecanje mirovine u visini od 50 posto bez prekida rada. Korisnicima invalidskih mirovina omogućit će se rad do 3,5 sata dnevno te im se ukidaju kontrolni pregledi.
"Omogućavamo i zbrajanje staža po različitim osnovama i izjednačavamo korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti s ostalim korisnicima", naveo je ministar.
Zakonskim prijedlogom propisuje se povećanje cenzusa za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u istom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije, cenzus se propisuje u iznosu najniže mirovine za 15 godina mirovinskoga staža uvećane za 20 posto.
Briše se i uvjet o propisanom datumu za postojanje izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008., kada je uvedena u mirovinski sustav.
Usluge bez dodatnih troškova za umirovljenike i ranjive skupine
Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, za koji očekuje da će građanima olakšati pristup osnovnim bankarskim uslugama, bez dodatnih troškova.
Riječ je o zakonu koji će olakšati građanima pristup osnovnim bankarskim uslugama, rekao je premijer Andrej Plenković.
Cilj zakona je omogućiti svim građanima, posebno umirovljenicima i ranjivim skupinama, pristup osnovnim financijskim uslugama bez dodatnih troškova, dodao je.
To znači da banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga redovna primanja na taj račun.
Te besplatne usluge uključuju: otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima i bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske ili inozemstva, izdavanje i korištenje debitne kartice i plaćanje karticom u trgovinama.
Umirovljenici i osjetljive skupine moći će bez naknade podizati gotovinu i na šalterima i na bankomatima.
Ministarstvo financija također planira uspostavu nacionalne mreže bankomata, kako bi svi građani, posebno oni u slabije dostupnim područjima, mogli podizati gotovinu bez naknada - neovisno o kojoj banci se radi.
Za to će Vlada, Hrvatska narodna banka i zainteresirane banke potpisati Memorandum o suradnji, a cilj je da mreža bude u potpunosti funkcionalna do 1. siječnja 2027. godine.
Time bi se ukinule naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka jer bi svi bankomati radili kao da su bankomati matične banke potrošača.
Saboru upućen konačni prijedlog Zakona o kritičnoj infrastrukturi
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je Konačni prijedlog Zakona o kritičnoj infrastrukturi, koji je upućen Hrvatskom saboru.
Navedenim Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. godine o otpornosti kritičnih subjekata.
Nakon prvog čitanja na prijedlog tijela državne uprave dodan je sektor "Prijevoz, skladištenje i prijevoz opasnih tvari" te se sada ukupno određuje 15 sektora iz kojih se mogu identificirati kritični subjekti te se daje nadležnost tijelima državne vlasti, drugim državnim tijelima i tijelima državne uprave da, ako to nisu učinili kroz neki od posebnih sektora propisanih zakonom, identificiraju kritične subjekte u sektoru "Javni sektor".
Ministar Božinović podsjetio je da se predloženim Zakonom propisuju postupak utvrđivanja i potvrđivanja kritičnih subjekata od strane Vlade Republike Hrvatske, kao i postupci izrade, rokovi i sadržaj sigurnosnog plana kritičnih subjekata.
Tijelo državne uprave za poslove civilne zaštite određeno je kao Koordinativno tijelo za zaštitu kritične infrastrukture i provodi edukaciju i osposobljavanje sigurnosnih koordinatora za kritičnu infrastrukturu u tijelima državne uprave i kritičnim subjektima, kao i certificiranje pravnih osoba i obrta koji pružaju zaštitu kritične infrastrukture.
Propisuje se također i procedura pravovremenog izvještavanja o incidentima, a Vlada će ubuduće donositi Nacionalnu procjenu rizika kritične infrastrukture i Strategiju otpornosti kritičnih subjekata.
Nastavak potpore Hrvatima izvan Hrvatske
Vlada je na sjednici četiri nova projekta proglasila od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske, a za njihovu realizaciju osigurala je u ovoj godini ukupno 1,84 milijun eura.
Za Projekt "Obnova crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu" Vrhbosanske nadbiskupije u BiH izdvojit će se 950.000, a za Projekt "Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji" Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji 500.000 eura.
Projekt "Razvoj infrastrukture hrvatskih odgojno-obrazovnih ustanova u Mađarskoj" Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj bit će financiran s 350.000 eura, a Projekt "Osnaživanje hrvatskog iseljeništva u Europi kroz sport i kulturu" organizacije Hrvata u Europi s 40.000 eura.
Vlada je donijela i Odluku o nastavku potpore za 11 projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan RH u ukupnoj vrijednosti potpore od 4.505.000 eura.
Donesena je i Odluka o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u BiH, i to Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar sukcesivno tijekom ove godine ukupno 10,31 milijuna eura (3,11 milijuna eura jednokratno za razdoblje od siječnja do svibnja te po 800.000 eura mjesečno od lipnja do prosinca) za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
Suglasnosti Imunološkom zavodu i Klinici za infektivne bolesti
Imunološkom zavodu Vlada je dala prethodnu suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u razdoblju od 2026. do 2030. godine u iznosu od 48,45 milijuna eura, odnosno za potpisivanje ugovora o javnoj nabavi projektiranja i izgradnje pogona za proizvodnju lijekova iz ljudske plazme.
Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" dana je pak prethodna suglasnost za ugovor o nabavi za Izradu glavnog projekta i izvođenje radova izgradnje središnjeg kompleksa Klinike, u iznosu od 39,95 milijuna eura s PDV-om.
Općini Šandrovac dodijeljena pomoć za saniranje posljedica potresa i potpora Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina
Općini Šandrovac bit će, temeljem današnje Vladine odluke, dodijeljeno 1,35 milijun eura pomoći za saniranje posljedica potresa - odnosno sanaciju klizišta u Vinogradskoj ulici budući da Općina Šandrovac to nije u mogućnosti financirati iz svog proračuna, a tim će se novcem financirati žurni radovi na stabilizaciji klizišta.
Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje dana je suglasnost za sklapanje ugovora o nabavi usluga tiska, pakiranja, distribucije i povrata ispita državne mature u ovoj godini u iznosu nešto manjem od dva milijuna eura s PDV-om.
Radi daljnjeg razvoja Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina, kao jedine visokoškolske ustanove u Krapinsko-zagorskoj županiji u kojoj studenti mogu studirati na teret državnog proračunam Vlada je donijela odluku o dodjeli 400.00 eura tom veleučilištu.
U svibnju konferencija o kibernetičkoj sigurnosti
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad drugom nacionalnom konferencijom "Kibernetička sigurnost: novi izazovi - nove prilike", koja će se održati u Zagrebu 28. i 29. svibnja 2025.
Konferencija će okupiti brojne stručnjake iz ključnih hrvatskih i europskih institucija koji će raspravljati o aktualnim temama iz područja kibernetičke sigurnosti s posebnim naglaskom na zakonodavni okvir, provedbu Zakona o kibernetičkoj sigurnosti te mogućnosti financiranja aktivnosti putem nacionalnih i europskih programa.
Desetljećima broj nezaposlenih nije bio tako malen
Predsjednik Vlade Andrej Plenković na kraju sjednice Vlade istaknuo je da je u Hrvatskoj na današnji dan 1.756.833 osiguranika, a nezaposlenih samo 76.311, kazavši kako tako mali broj nezaposlenih nismo imali desetljećima.
"To govori o stabilnosti i dinamičnosti tržišta rada i općenito hrvatskoga gospodarstva, kao i učinkovitosti mjera Vlade za očuvanje radnih mjesta u vremenima kriza, kao i likvidnosti poduzeća te kontinuiranom provođenju aktivnih mjera zapošljavanja osobito mladih i teže zapošljivih skupina", rekao je Plenković.
Izvor: Hina/Vlada