Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Ženeva | 20. 5. 2025.

Hrvatska ostaje posvećena zdravijem, sigurnijem i otpornijem svijetu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u otvaranju 78. skupštine Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Ženevi

Članice WHO-a usvojile su danas povijesni sporazum o pripravnosti na buduće pandemije. Paktom se osigurava da lijekovi, terapija i cjepiva budu globalno dostupni kada se dogodi sljedeća pandemija. Također se zahtijeva od proizvođača koji sudjeluju u sporazumu da tijekom pandemije dodijele od 20 posto svojih cjepiva, lijekova i testova WHO-u kako bi se osiguralo da i siromašnije zemlje imaju pristup.

U svom je govoru pred skupštinom premijer Plenković istaknuo da je Svjetska zdravstvena organizacija već više od 75 godina svjetionik nade i čuvar ljudskog prava na zdravlje i predano radi na osiguravanju da svi ljudi, bez obzira gdje žive i okolnosti s kojima se suočavaju, mogu ostvariti najviše zdravstvene standarde.

Danas, u svijetu rastućih nesigurnosti i nejednakosti, naša je zajednička odgovornost da sačuvamo i ojačamo središnju ulogu Svjetske zdravstvene organizacije kao vodećeg autoriteta globalnog zdravstva, poručio je.

U tom je kontekstu posebno istaknuo ulogu te organizacije i njenog vodstva tijekom pandemije Covida 19.

Premijer Plenković kazao je kako ove posljednje izazove treba iskoristiti kao priliku za daljnje institucionalno snaženje i dugoročnu otpornost WHO-a.

Naša zajednička predanost konceptu jednog svijeta za zdravlje nikad nije bila važnija, naglasio je.

Naslijeđe dr. Andrije Štapmara kamen temeljac modernog javnog zdravstva

"Ponosan sam na činjenicu da se ta zajednička vizija nastavlja graditi na naslijeđu istaknutog Hrvata, doktora Andrije Štampara, jednog od osnivača WHO-a i prvog predsjednika Svjetske zdravstvene skupštine", kazao je premijer.

Njegovo naslijeđe nije samo izvor nacionalnog ponosa, dodao je, nego i kamen temeljac modernog javnog zdravstva. Njegov pionirski rad postavio je temelje za pristup javnom i priuštivom zdravstvu u čijem je središtu čovjek.

Podsjetio je da je dr. Štampar bio među prvima koji je istaknuo zdravstvo kao temeljno ljudsko pravo povezujući ga sa socijalnom pravednošću, obrazovanjem i ekonomskim razvojem.

Svoje je ideje promicao daleko izvan granica svoje domovine, putujući svijetom kao stručnjak Lige nacija. Od 1933. do 1936. tijekom svoje misije u Kini pomogao je u organizaciji usluga javnog zdravstva i iz prve ruke svjedočio univerzalnosti zdravstvenih izazova.

Ta globalna iskustva formirala su njegovo uvjerenje da je zdravstvo zajednička ljudska briga koja nadilazi zemljopisne granice, politiku ili kulturu. Duboko je vjerovao u moć obrazovanja o javnom zdravstvu, u snažnu primarnu zaštitu i međunarodno suradnju kao osnovne alate za izgradnju zdravijih društava. Njegova vizija još uvijek odjekuje u ustrojstvu WHO-a.

Skulptura Ivana Kožarića ispred sjedišta WHO-a trajni spomen zajedničkoj posvećenosti javnom zdravstvu i međunarodnoj solidarnosti

Stoga će se danas, kazao je predsjednik Vlade, ispred sjedišta WHO-a u Ženevi otkriti skulptura "Oblik prostora" Ivana Kožarića, posvećena dr. Štamparu i svim zdravstvenim djelatnicima diljem svijeta.

Ta skulptura, koja je dar hrvatske Vlade, stajat će kao trajni spomen zajedničkoj posvećenosti javnom zdravstvu i međunarodnoj solidarnosti, poručio je.

Slijedeći načela dr. Štampara, Hrvatska je izgradila snažan sustav nacionalnog zdravstva, utemeljen u jednakosti i dostupnosti, kazao je premijer Plenković.

"Dok nastavljamo s povijesnim ulaganjima u domaće zdravstvo, ostajemo snažan zagovaratelj globalne zdravstvene sigurnosti", dodao je.

Bolja pripravnost, prevencija i odgovor na buduće zdravstvene izazove

Naša aktivna potpora WHO-ovom sporazumu o pandemiji reflektira našu posvećenost boljoj pripravnosti, prevenciji i odgovoru na buduće zdravstvene izazove, istaknuo je premijer Plenković.

"Hrvatska je odlučna u svojoj posvećenosti u građenju sigurnijeg i otpornijeg svijeta", poručio je.

Naša angažiranost nadilazi sporazume, dodao je, a Hrvatska duboko vjeruje u transformativni potencijal ciljeva održivog razvoja i 14. općeg programa rada. Ti okviri nisu samo aspiracijski, nego nude praktičan i strateški put prema zdravijoj budućnosti i jednakosti.

Posebno smo ponosni što je Hrvatska trenutno na 8. mjestu globalne ljestvice implementacije ciljeva održivog razvoja te što ostvaruje stabilan napredak u ciljevima povezanim sa zdravstvom, rekao je premijer.

"Ostajemo posvećeni istinskom partnerstvu jer u međusobno povezanom svijetu samo solidarnost osigurava otpornost i napredak", istaknuo je.

U proteklim godinama Hrvatska je imala proaktivnu ulogu jačanju pripravnosti na zdravstvene hitne slučajeve, a na prošlogodišnjoj skupštini naša je inicijativa dovela do usvajanja prve rezolucije o jačanju pripravnosti za zdravstvene hitne slučajeve koji su posljedica prirodnih katastrofa.

Ta prekretnica podcrtava našu duboku posvećenost sigurnosti pacijenata, otpornosti zdravstvenih sustava i zaštiti najranjivijih, dodao je.

Samo koordinirana globalna akcija može ponuditi trajna rješenja

Predsjednik Vlade založio se u svom govoru za jedinstveni pristup koji obuhvaća zdravstveni okvir, smanjenje posljedica katastrofa i snažnu primarnu skrb. Takav jedinstveni pristup ključan je u svijetu sve češćih kriza, bilo da se radi o pandemijama ili prirodnim katastrofama povezanim s klimatskim promjenama.

Hrvatska je vodila konzultacijski proces o rezoluciji za jačanje i potporu za zdravstvenu radnu snagu i razvoj Akcijskog plana za zdravstvene radnike. To odražava našu dugotrajnu posvećenost jačanju kapaciteta, obrazovanja i potpore onima koji su svoj život posvetili očuvanju javnog zdravstva, rekao je premijer Plenković i dodao da je Hrvatska posvećena globalnom proširenju WHO-ove akademije.

Jačanje globalnog zdravstva počinje snaženjem onih koji ga pružaju, poručio je.

"Recentne krize pružile su nam ključne lekcije. Moramo ostati svjesni raznolike i sveobuhvatne prirode zdravstvenih prijetnji, bilo da su prouzročene ljudskim aktivnostima, rizicima u nastajanju ili prirodnim fenomenima. U svijetu međusobno povezanih rizika samo koordinirana globalna akcija može iznjedriti trajna rješenja", kazao je.

Hrvatska ostaje potpuno predana suradnji sa svim partnerima kako bi se odgovorilo na ove izazove, zaštitili najranjiviji i očuvalo načelo univerzalnog pristupa jednakoj zdravstvenoj skrbi.

Održivo financiranje WHO-a je strateški imperativ i funkcionalna nužnost

U tom kontekstu, premijer je naglasio kako održivo financiranje WHO-a nije tehničko pitanje nego strateški imperativ. Financijski stabilan WHO nije samo simbol zajedničke posvećenosti nego i funkcionalna nužnost.

Dostatno, pouzdano i dugoročno financiranje ključno je kako bi WHO efektivno vodio, koordinirao i ispunjavao svoje globalne zdravstvene ciljeve u pravovremenim odgovorima na hitna stanja i pružanju pomoći gdje je najviše potrebna.

Ulaganje u zdravstvo nije trošak, to je strateško ulaganje u našu zajedničku sigurnost, stabilnost i napredak, naglasio je premijer poručivši da snažni i otporni zdravstveni sustavi čine kamen temeljac na kojem se grade sva druga postignuća.

"Vođeni ciljevima održivog napretka i 14. generalnim programom rada, udružimo snage kako bismo izgradili budućnost u kojoj svaka osoba u svakom dijelu svijeta ima pristup skrbi koja joj je potrebna i koju zaslužuje", rekao je podsjetivši na riječi dr. Andrije Štampara da pitanje javnog zdravstva i rad na njegovom napretku trebaju biti svačija zadaća.

Neka to trajno načelo nastavlja voditi misiju Svjetske zdravstvene organizacije, a Hrvatska će sa svoje strane ostati posvećen i aktivan partner u tom zajedničkom putu prema zdravijem i poštenijem svijetu, zaključio je.

Jačanje znanosti, istraživanja i inovacija temelj su gospodarskog razvoja

Premijer Plenković posjetio je i CERN, s kojim Hrvatska surađuje više od tri desetljeća.

Hrvatska aktivno sudjeluje u ključnim CERN-ovim eksperimentima putem pet institucija i preko 50 znanstvenika, a više od 120 hrvatskih nastavnika i deseci studenata sudjeluju u CERN-ovim obrazovnim programima.

"Predani smo jačanju znanosti, istraživanja i inovacija kao temelja za gospodarski razvoj i međunarodnu suradnju", poručio je tom prigodom.

Tijekom proteklih godina hrvatski znanstvenici značajno su doprinijeli CERN-ovim eksperimentima poput CMS-a i ALICE-a, a naša industrija bila je uključena i u konstrukciju detektora, dodao je.

Utjecaj ove suradnje i studija koje nastaju u CERN-u ima značajne pozitivne učinke na hrvatsku znanost i poslovni sektor, a ponosni smo i što interes hrvatskih tvrtki za sudjelovanje u CERN-ovim projektima kontinuirano raste, kazao je premijer Plenković.

Tijekom boravka u Ženevi predsjednik Vlade sastao se i s generalnom direktoricom Svjetske trgovinske organizacije Ngozi Okonjo-Iweala te s generalnom direktoricom Svjetske organizacije za migracije (IOM) Amy Pope.

Uz predsjednika Vlade bili su ministrica zdravstva Irena Hrstić i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Važnost potpore multilateralizmu u vremenu mijenjajućih globalnih odnosa

U izjavi medijima nakon posjeta ženevskim multilateralnim organizacijama predsjednik Vlade naglasio je poruku potpore koja je posebno važna u vremenu mijenjajućih globalnih odnosa.

Podsjetio je na veliku ulogu za javno zdravstvo doktora Andrije Štampara i na skulpturu Oblik prostora, glasovitog hrvatskog kipara Ivana Kožarića koju je donirala Hrvatska, a nalazi se ispred ulaza u Svjetsku zdravstvenu organizaciju.

Današnji posjet koincidirao je s dogovorom o usvajanju sporazuma čiji je cilj kvalitetnija suradnja, prepoznavanje i brže reagiranje, a temeljen je na iskustvima koje je svijet imao u borbi protiv pandemije COVID-a 19.

"Ono što je bilo ključno iz tog iskustva - postojale su zemlje koje su bile u stanju brže doći do cjepiva i one koje nisu imale tu mogućnost. I zato taj cijeli globalni napor mora biti što je više moguće ujednačen", ocijenio je Plenković.

Nastavljamo podupirati stabilnost međunarodne trgovine i štitimo hrvatske izvoznike

Na sastanku s glavnom direktoricom Svjetske trgovinske organizacije, bivšom nigerijskom ministricom financija, doktoricom Ngozi Okonjo-Iwealom premijer je razgovarao o globalnim gospodarskim kretanjima i reformi te organizacije.

"Posebno smo istaknuli izazove za svjetsku trgovinu koje donose najave novih američkih carina - imajući na umu da se čak 74 posto svjetske trgovine odvija u okviru Svjetske trgovinske organizacije", kazao je Plenković dodavši da Hrvatska, kao članica Europske unije, sa Sjedinjenim Američkim Državama pregovara putem Europske komisije.

Predsjednik Vlade uvjeren je da će se do isteka roka do kojeg je suspendirana primjena viših carinskih tarifa pronaći rješenje koje će biti na korist i SAD-u i Europskoj uniji.

"Udio usluga u globalnoj razmjeni sve je važnija. U tom kontekstu, Hrvatska cilja udvostručiti vrijednost svog ICT sektora. Nastavljamo podupirati stabilnost međunarodne trgovine i štitimo hrvatske izvoznike, zbog čega smo osnovali i Međuresorno povjerenstvo za praćenje izvoza u SAD te ulažemo u rasterećenje poslovanja", poručio je premijer.

Napomenuo je da naš izvoz u Ameriku iznosi svega dva posto ukupnog hrvatskog izvoza, izrazivši uvjerenje da će napori koji se poduzimaju, bilo na nacionalnoj ili na europskoj razini, zaštiti naše izvoznike i sve one koji svoje proizvode plasiraju na američko tržište.

Borba protiv nezakonitih migracija te strukturiranje zakonitih migracija zbog potreba tržišta rada

U sjedištu Međunarodne organizacije za migracije predsjednik Vlade sastao se s glavnom direktoricom Amy Pope s kojom je razgovarao o aktivnostima u pogledu pitanja migracija. Prije svega, o naporima Hrvatske vezanim za sprječavanje nezakonitih migracija te strukturiranja zakonitih migracija zbog potreba tržišta rada, kao i široj međunarodnoj aktivnosti na području migracija, uključujući jačanje suradnje u okviru schengenskog prostora.

Zahvalio je hrvatskoj policiji i drugim službama na naporima koje čine da zaštite hrvatske granice i omoguće da ljudi koji dolaze u Hrvatsku raditi dođu na ozbiljan, strukturiran način, sukladno novom zakonu koji je, na Vladin prijedlog, usvojen u Hrvatskom saboru.

Suradnja s CERN-om mladima omogućuje obrazovanje, a predstavnicima hrvatskog gospodarstva daje šansu da participiraju u brojnim aktivnostima

Premijer Plenković posjetio je i CERN, najveći svjetski institut, laboratorij za nuklearna istraživanja, gdje Hrvatska ima status promatrača.

"Pridruženi smo tim aktivnostima, ali taj status omogućuje nizu hrvatskih znanstvenika i instituta da surađuju s CERN-om, mladima da se obrazuju, a šansu dajemo i predstavnicima hrvatskog gospodarstva, hrvatske industrije, da participiraju u brojnim aktivnostima", rekao je predsjednik Vlade.

Dodao je da uskoro slijede velike investicije nadomještanja postojećeg akceleratora znatno većim, što je fascinantan projekt, važan za znanost i za nuklearna istraživanja.

Na Vijeću za obranu raspravit će se Strategija obrane i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga

Upitan o skorašnjem sastanku Vijeća za obranu, predsjednik Vlade kazao je da će na dnevnom redu biti dvije teme: Strategija obrane, koja je prije nekoliko tjedana dostavljena Uredu predsjednika Republike i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH.

Plenković je kazao da su oba dokumenta kvalitetno pripremljena, ne vidi nekih velikih prijepora oko njih, uvjeren je da će se oni raspraviti te da će ih Vlada poslati u daljnju proceduru.