Hrvatska želi do 2030. postići izdvajanje od 3% BDP-a za obranu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u panelu »Commanding (in) Chaos: Can Europe Step Up?« u okviru GLOBSEC Foruma u Pragu, a govorio je o ključnim temama za NATO i Europsku uniju

Bilo je u prvom redu riječi, pojasnio je, o temama povezanima sa strateškom autonomijom Europske unije, kao i o temama koje u geostrateškom smislu imaju veze s Hrvatskom, kao što su proširenje Unije na jugoistok Europe, situacija u Bosni i Hercegovini, napori za postizanje mira u Ukrajini, te o hrvatskim ambicijama za jačanje svojih obrambenih sposobnosti u svjetlu predstojećeg summita NATO-a u Haagu.

NATO-ov je cilj da se u sljedećih nekoliko godina izdvajanja za obranu u užem smislu povećaju na 3,5% BDP-a te dodatnih 1,5% za aktivnosti povezanes obranom, podsjetio je.

Hrvatska ima plan dostići do 3% izdvajanja do 2030. godine, najavio je, a ukoliko se nastave pozitivni trendovi rasta gospodarstva vjeruje da se te ambicije mogu ispuniti na vrijeme.

Dodatnih 1,5%, kazao je, su ulaganja u civilnu zaštitu i infrastrukturu koja se koristi i za vojne i za civilne potrebe.

Taj je koncept, poručio je, dobar i mudar u kontekstu promijenjenih globalnih okolnosti.

Premijer je rekao da je Hrvatska danas daleko iznad trenutačnog cilja od 2% BDP-a te da su državna izdvajanja za obranu otkako je on premijer narasla za više od 200%.

Snažna poruka potpore i solidarnosti s Ukrajinom

U izjavi za medije osvrnuo se na jučerašnji posjet Ukrajini. Jučer je naimeu  Odesi održan 4. summit Ukrajina - Jugoistočna Europa, a premijer je kazao da su s njega poslane snažne poruke potpore Ukrajini, predsjedniku Zelenskom, mirovnim naporima, jačanju ukrajinskih obrambenih sposobnosti te suradnji u različitim područjima sa državama jugoistoka Europe.

Dolazak lidera u Odesu samo dan nakon recentnih napada ocijenio je važnom političkom porukom potpore i solidarnosti.

Upitan o novim sankcijama Rusiji koje priprema Europska unija, premijer je kazao kako Hrvatska taj paket podržava. To je 18. paket sankcija, kazao je i dodao kako smatra da treba nastaviti s pritiskom sve dok se ne stane s agresijom na Ukrajinu.

Ako ne bude išlo iz prve, ići će iz druge, uvijek nađemo rješenje, kazao je premijer odgovarajući na pitanje misli li da će Mađarska prihvatiti taj paket. "Važno je da se nađe rješenje i za novi paket sankcija i za to da Ukrajina dođe u poziciju da otvori pristupne pregovore", poručio je.

Govoreći o članstvu Ukrajine u NATO-u, premijer je kazao kako će poruka s predstojećeg summita biti daljnja podrška Ukrajini, međutim, dodao je, u ovom trenutku nema konsenzusa o članstvu Ukrajine u NATO-u tako da ne vjeruje da će ta tema biti na dnevnom redu.

Trumpu je najvažnije da zaustavi rat, a sudbina okupiranih područja mu je sekundarn, dok Europa ima drukčiji pristup

Osvrnuo se nadalje na pokušaje Rusije da se rehabilitira na međunarodnoj sceni. Više je nego jasno da su u proteklih šest mjeseci, nakon stupanja na dužnost američkog predsjednika Trumpa, na sceni dva velika globalna aktera – SAD i Rusija.

Predsjednik Trump, koji sebe vidi kao predsjednika mirotvorca, smatrajući da su dvije ruske agresije na Ukrajinu slabosti i pogreške dviju demokratskih administracije, Obamine i Bidenove, jer u njegovom prvom predsjedničkom mandatu Rusija nije nastavila agresiju na Ukrajinu, sada nastupa kao netko tko želi zaustaviti rat i ubijanja i za njega je to najvažnije. Sudbinu okupiranih ukrajinskih teritorija koju smatra sekundarnim pitanjem. Ako se nakon toga nastavi razgovor o mirovnoj formuli, to je naravno pozitivno, dodao je.

Europske države, svi oni koji poštuju međunarodno pravo, zagovaraju teritorijalnu cjelovitost Ukrajine te shvaćaju magnitudu razaranja i stradanja u toj zemlji i zastupaju vrlo različit pristup, kazao je premijer.

Ponovno je upozorio da bi nagrađivanje agresora osvojenim teritorijima moglo pokrenuti slične scenarije u drugim dijelovima svijeta te da je stoga riječ o opasnom ishodu.

Rusija se pokušava rehabilitirati na međunarodnoj sceni

Što se tiče Rusije, ona ušavši u razgovore, što posrednički što izravno, ima dva cilja. Jedan je ponovno dovesti u komunikaciju višeg političkog ranga sa Sjedinjenim Američkim Državama, a putem takve obnove odnosa s SAD-om očekuju daljnji proces koji bi vodio prema slabljenju i ukidanju režima sankcija.

Kroz ta dva koraka žele svoju rehabilitaciju na međunarodnoj sceni, jer realno gledajući Rusija je zadnjih 11 godina izolirana, barem kada je riječ o zapadu.

Plenković i Fiala o bilateralnim odnosima Hrvatske i češke

Tijekom boravka u Pragu premijer se također sastao sa svojim češkim kolegom Petrom Fialom.

Razgovarali su o bilateralnim odnosima, češkoj manjini u Hrvatskoj i hrvatskoj manjini u Češkoj, trgovinskoj razmjeni koja doseže 1,3 milijarde eura, jačanju međusobnih investicija, energetskoj suradnji te političkoj situaciji u Češkoj koja se sprema za parlamentarne izbore.