Partnerstvo između Estonije i Hrvatske sve više se razvija

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s estonskim predsjednikom Vlade Kristenom Michalom, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj

Nakon svečanog dočeka pred Banskim dvorima, održan je sastanak dvojice premijera, a potom i sastanak s izaslanstvima, a o temama razgovora Plenković i Michal izvijestili su na zajedničkoj konferenciji za medije. Nakon programa u Banskim dvorima, Plenković i Michal sudjelovali su na Hrvatsko-estonskom poslovnom forumu, koji je održan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Bilateralni odnosi ocijenjeni su itekako kvalitetnima, a vanjskopolitička stajališta Hrvatske i Estonije konvergiraju, osobito kada je riječ o važnim sigurnosnim temama, kazao je premijer Plenković.

I Hrvatska i Estonija iskoristile su članstvo u Europskoj uniji za kvalitetniji i brži razvoj svojim gospodarstvima i veću kvalitetu života svojim građanima, poručio je.

Poseban fokus današnjih razgovora, izvijestio je, bio je na najaktualnijim globalnim temama.

Suradnja na području obrane

Prije svega su se referirali na recentne sastanke na vrhu Europskog vijeća i NATO-a, na kojem su preuzete nove obveze o izdvajanjima za obranu.

U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska podržala izdvajanja za obranu od 3,5% BDP-a do 2035, uz dodatnih 1,5% za s obranom povezane aktivnosti koje se mogu koristiti i u civilne svrhe.

Hrvatska danas izdvaja oko 2,1%, a plan hrvatske Vlade je, neovisno o obvezama NATO-a, taj iznos podići na 3% do 2030.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici danas će se održati i Hrvatsko-estonski poslovni forum, a premijer Plenković kazao je kako će on biti fokusiran upravo na suradnju u području obrambenog sektora. Uz klaster hrvatskih firmi, na forumu će sudjelovati desetak najvažnijih estonskih kompanija u domeni obrane, dodao je.

Taj susret bit će nadogradnja na Sporazum o međusobnoj suradnji obrambenih industrija, potpisan 2021. godine.

Posebno su važni ti dogovori između naših poduzeća u kontekstu novih sredstava koja će biti na raspolaganju za države članice kroz program SAFE na razini Europske unije, koji će omogućiti veća ulaganja u obrambene sposobnosti, kazao je premijer Plenković.

Energetska suradnja i Inicijativa triju mora

Razgovarali su i o energetskim temama, osobito o ulaganjima u kritičnu energetsku infrastrukturu.

U tom je kontekstu premijer naveo LNG terminal na otoku Krku, koji je omogućio diverzifikaciju opskrbe plinom, a podizanje kapaciteta s 3,1 na 6,1 milijardu kubika plina omogućit će dovoljno plina za potrebe hrvatskih kućanstva i industrije, ali i stvoriti pretpostavke da Hrvatska bude snažno regionalno čvorište za opskrbu plinom.

I Hrvatska i Estonija sudionice su Inicijative triju mora, kazao je premijer Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska ove godine preuzela predsjedanje Inicijativom, koje će završiti velikim summitom i gospodarskim forumom u travnju iduće godine, čije će glavne tri teme biti jačanje infrastrukture, jačanje energetske suradnje i digitalna transformacija.

Snažna podrška Ukrajini

Razgovarali su i o podršci Ukrajini u protekle više od tri godine od početka ruske agresije.

U tom je kontekstu naveo da je Hrvatska do sada Ukrajini uputila 13 paketa vojne pomoći, a priprema se i 14. paket.

Želimo osnažiti ukrajinske kapacitete kako bi se mogla oduprijeti ruskoj agresiji koja je kršenje međunarodnog prava, svih načela dobrosusjedstva i svega onoga na čemu počiva međunarodni poredak, poručio je.

Zalažemo se za mirovne napore koji bi doveli do pravednog mira, što naravno podrazumijeva nepriznavanje nelegalno okupiranih i anektiranih ukrajinskih regija, dodao je.

Proširenje Europske unije

Kada je riječ o proširenju Europske unije, premijer Plenković kazao je da su i Hrvatska i Estonija zemlje koje podržavaju proširenje.

Osvrnuo se i na pregovore o novom Višegodišnjem okviru EU-a, rekavši da će se i Hrvatska i Estonija, kao zemlje prijatelji kohezije, odnosno zemlje koje još uvijek manje uplaćuju u europski proračun nego što iz njega povlače sredstava, nastaviti zalagati da ta politika ostane jedna od poluga što bržeg ostvarenja razvojnih ciljeva.

Razgovarali su i o turizmu, a premijer Plenković istaknuo je da posjetu estonskih gostiju pridonose dvije zračne linije između Tallinna i Splita i Tallinna i Dubrovnika.

Želimo dalje unaprjeđivati postojeću trgovinsku razmjenu i prisutnost naših kompanija na hrvatskom odnosno estonskom tržištu, zaključio je.

Jačamo veze između naših zemalja i naših ljudi

Predsjednik Vlade Estonije Kristen Michal kazao je da je suradnja Estonije i Hrvatske snažna, kako u okviru NATO-a i Europske unije, tako i na bilateralnoj razini.

"Zbog toga sam danas ovdje, s našom poslovnom delegacijom, kako bismo jačali odnose između naših država i naših ljudi", poručio je.

Podržavši odluku NATO-a o povećanju izdvajanja za obranu, naveo je da će Estonija voditi primjerom i već od sljedeće godine izdvajati 5,4 posto svog BDP-a. To je značajno opterećenje, dodao je, ali i nužan zbog rastuće ruske prijetnje Europi.

Jačanje europske sigurnosti znači i jačanje europske obrambene industrije i trebamo se fokusirati na oboje, kazao je. Pritom je istaknuo ključnu ulogu Europske unije u smislu fleksibilnijih pravila proračuna i deficita te novih izvora financiranja. U idućem proračunu EU-a, dodao je, financiranje obrane mora biti jedno od ključnih prioriteta.

Što se tiče bilateralne suradnje, premijer Michal kazao je kako Estonija vidi velike prilike za širenje obrambene suradnje. Estonske tvrtke nude inovativna rješenja, kada je riječ o primjerice sustavima nadzora.

"Partnerstvo između Estonije i Hrvatske sve više se razvija", poručio je.

Kada je riječ o europskoj sigurnosti, izrazito je bitna sigurnost Ukrajine, kazao je. Zahvalio je na snažnoj potpori Hrvatske Ukrajini te dodao da je potrebno poduzeti odlučnije akcije jer ruska okrutnost neće prestati ako ih se na to ne prisili. To znači snažan 18. paket sankcija te dodatnu vojnu pomoć Ukrajini.

Dugoročno, članstvo u NATO-u ostaje najbolje jamstvo za sigurnost Ukrajine, a velika i iskusna ukrajinska vojska učinila bi i NATO sigurnijim.

Estonija i Hrvatska snažno se zalažu za proširenje Europske unije, kazao je Michal, na Ukrajinu i Moldovu kao i na zemlje zapadnog Balkana, založivši se za otvaranje prvog pregovaračkog klastera za Ukrajinu i Moldovu.

Još jedna tema koja je važna i za Estoniju i za Hrvatsku je zaštita vanjske granice NATO-a i EU-a. To je, dodao je, zajednički interes koji zahtijeva snažniju podršku EU-a.

Snažna potpora Estonije hrvatskom članstvu u OECD-u

Također, dodao je, trebamo nastaviti zajedno raditi na smanjivanju administrativnih barijera za naše gospodarstvenike. Jednostavnija pravila, poručio je, osnažit će europsku konkurentnost. Pritom je naglasio kako je potrebno ostati konkurentan istovremeno mudro provodeći zelenu tranziciju.

Zahvalio je Hrvatskoj na sudjelovanju u NATO-ovim borbenim grupama na Baltiku.

Izrazio je snažnu potporu Estonije Hrvatskoj na njezinom putu prema članstvu u OECD-u.

Naše se gospodarske veze brzo razvijaju, osobito u sektoru obrane, kazao je estonski premijer dodajući kako je siguran da će se nakon današnjeg Poslovnog foruma one dodatno produbiti.

Ideje o demilitariziranoj Ukrajini nisu prihvatljive

Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuli su se na uvjete za prekid rata koje je iznio ruski ministar vanjskih poslova Lavrov, a koji se odnose na demilitariziranu i neutralnu Ukrajinu.

Premijer Plenković kazao je da u ovom trenutku nemaju detaljno elaboriran taj ruski plan.

"U svakom slučaju, ideje o demilitariziranoj i neutralnoj Ukrajini nisu prihvatljive samim Ukrajincima jer to drugim riječima znači potpunu kapitulaciju", kazao je istaknuvši kako bi time Ukrajina praktički bila servirana na pladnju za neku novu buduću agresiju.

Ideju o demilitarizaciji Ukrajine, dodao je, uopće ne vidi kao realnu mogućnost, pogotovo nakon toliko ulaganja u obranu i ogromne vojne pomoći koju je Ukrajina dobila u proteklih tri i pol godine.

Što se tiče neutralnosti, kazao je, to je vrlo vjerojatno usmjereno na buduće planove Ukrajine da postane članica NATO-a.

NATO i Ukrajina danas imaju vrlo strukturiran dijalog, no u ovom trenutku članstvo Ukrajine u NATO-u nije realno, kazao je.

Međutim, dodao je, svaka država ne europskom kontinentu, odnosno u transatlantskom prostoru, ako ima te ambicije i želi se priključiti NATO-u je u konačnici ona koja takav zahtjev postavlja.

Pozicija Hrvatske je da je mir potreban, da su svi pregovori koji mogu pridonijeti miru pozitivni i dobrodošli, ali da konačni rezultat mora biti pravedan mir.

Nagrađivanje agresora, dodao je, bio bi težak poraz međunarodnog poretka i prava te svih načela globalnog upravljanja.

I estonski premijer smatra da Ukrajina treba pravedan i dugoročan mir. A o tome tko će biti članica NATO-a, poručio je, odlučuje NATO, a ne Rusija.

Nakon programa u Banskim dvorima, estonski je premijer položio vijenac na Spomeniku domovini.